Hrvatski tjednik
 

Tedeschi kontra Splita i Zagreba

Hrvatski su bogataši pametniji kad šute. Dok je bio moćan, Todorić nije javno govorio mnogo, otkako je detroniziran, čak i blog ima. Želeći valjda opravdati svoje često na sumnjiv način stečeno bogatstvo i predstaviti se onim što u velikoj većini slučajeva nisu, vizionari, oni ne mogu odoljeti porivu da pametuju i dijele lekcije javnosti. Jedan od takvih bogataša koji nije odolio iskušenju javnog ''soljenja pameti'' jest i Emil Tedeschi. On je na konferenciji Poduzetnički mindset kritizirao stanje u Hrvatskoj, ksenofobiju i zatvorenost: ''Blagoslov je da mladi ljudi danas mogu studirati u Heidelbergu, Amsterdamu... peppermint WrigleyPa to je genijalno. Isto tako da Europljani dođu kod nas. No mi kad vidimo crnca, mi ga želimo linčovati u Splitu. Kad čujemo da netko govori srpski, mi ga bacimo u more. Kad vidimo Azijca pred Markovom crkvom, mi se još uvijek smijemo i pokazujemo prstom. Nama je to čudno. Mi smo duboko zatvoreni u sebe, a jedina šansa nam je da se povežemo sa svijetom.''

U želji valjda da pruži pozitivan uzor Tedeschi je povukao Rimca kao adut: ''Ali mi imamo Matu Rimca, kojem se poklonio Porsche, to je kao u znanosti da ti se pokloni Einstein. Imamo svog prvog jednoroga. Najlakše je reći da im je pomogao otac, Udba, umanjivati im uspjeh. Njima treba pljeskati jer takve pojave u društvu i poduzetništvu nismo imali nikada.'' Na njegovu žalost, podsvijest nas odaje i govori puno toga o nama dok govorimo o drugima. Za Rimčev uspjeh nije zaslužna Udba, no za Tedeschijev uspjeh to se baš i ne bi moglo tvrditi. Emila Tedeschija kao velikog poduzetnika ne bi bilo bez tate Svetozara, a Sveto je bio vrlo važna karika u Brozovu sustavu, toliko važna da je po njega na Korčulu i helikopter slijetao kad je trebalo gušiti Hrvatsko proljeće.

Dakle, nema baš puno sličnosti između Emila Tedeschija i Mate Rimca. No, kako mediji kažu, Tedeshijeve riječi dobro su odjeknule u regiji. Osobito onaj dio Ferrerokoji Hrvatsku prikazuje kao zatvorenu, ksenofobnu, nespremnu da prihvati druge i drugačije. Tu se Emil našao na liniji s Pupovcem, Vulinom i Vučićem te brojnim domaćim borcima protiv ''ksenofobije'' i ''ustašluka''. Iz dva slučaja navijačkih nepodopština Tedeschi izvlači zaključak o Splitu kao rasističkoj sredini, a pokazivanje prstom na Azijce u Zagrebu trebalo bi valjda značiti kako je Zagreb primitivna, zatucana sredina. Splićani su, barem neki, reagirali na Tedeschijev ispad, dok se u Zagrebu nije oglasio nitko iako je, po mom mišljenju, to optuživanje Zagrepčana da upiru prstom u Azijce ponižavajuće u još većoj mjeri od onoga što je Tedeshi rekao o Splitu. Prvo, jer nema nikakve veze s nekakvim stvarnim događajem; drugo, Zagreb je prepun turista iz Azije i kada bi ih netko pokazivao prstom, taj cijeli dan ne bi spuštao ruku. Jeste li vidjeli čovjeka koji hoda okolo sa stalno ispruženom rukom i pokazuje prstom ljude? Ja nisam.

Tedeschi, sam po sebi, i ne bi bio toliko bitan, bogatstvu unatoč, da nije zoran pokazatelj jednog trenda koji sve više uzima maha, a taj trend je da tzv. elite sve otvorenije pljuju po narodu, optužuju ga za zaostalost, nacionalizam i ksenofobiju. Istodobno parazitski živeći baš na grbači tog istog naroda. Tu, naravno, nisu samo bogataši, čije bogatstvo ishodište ima u mutnoj konstelaciji moći tijekom posljednje faze socijalističkog samoupravljanja, nego i razni tvorci dotiranih i negledljivih filmova, novinari i pisci na platnom spisku EPH, Styrije ili Pupovčevih Novosti, sve brojnije beogradske nevjeste itd. Svi oni zborno pjevaju pjesmu o globalnom raju i lokalnom paklu, pjesmu koju ni sami često ne razumiju, ali znaju da se pjevati mora ako se želi biti u trendu.

Ono što dodatno brine u hrvatskom slučaju, jest taj regionalni dodatak globalnoj mantri. Budimo realni, ne briga te dušobrižnike što Hrvati misle o korejskim turistima nego kako Hrvate natjerati da opet zavole Srbe i prihvate regionalni okvir. Ako ne može drugačije, onda pod okriljem EU. Zato jest jedna od glavnih teza karijernih hrvatskih političara da je hrvatski interes da Srbija što prije uđe u EU. Tako da se ponekad čini da domaći naprednjaci poistovjećuju globalizaciju s jugoslavenizacijom.

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

VIDEO PRILOG

Tvornica iz Sv. Nedelje - vrhunske tehnologije - Made in Croatia

 

 

Hrvatski tjednik

Čet, 17-10-2019, 06:01:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.