Hrvatski tjednik
 

 U časopisu West Pointa ugledni američki stručnjak za vanjsku i sigurnosnu politiku Adrian Shtuni upozorio

Neviđeni mobilizacijski val džihadista u posljednjem desetljeću na zapadnom Balkanu možda je bio iznenadan u svojoj manifestaciji, ali nije se dogodio u vakuumu. Kao takvi, strani borci samo su najočitija ISILmanifestacija širega fenomena religiozne militantnosti na zapadnom Balkanu, čija se veličina i prijetnja ne mogu lako mjeriti. Brojne protuterorističke operacije koje su rezultirale stotinama uhićenja, osude i razne spriječeni teroristički napadi otkrili su instrumentalnu ulogu dobro integrirane mreže radikalizacije, novačenja i mobilizacije organizirane oko selefijskih enklava, 'neslužbenih' džamija i raznih dobrotvornih organizacija, pokreta i udruga kojima upravljaju lokalni fundamentalistički kleričari i vjerski fanatici. Ovo je dio analize koju je broju od kolovoza u časopisu Sentinel, pri Centru za borbu protiv terorizma namijenjenom kadetima vojne akademije West Point, objavio ugledni američki stručnjak za vanjsku i sigurnosnu politiku Adrian Shtuni. Shtuni, podrijetlom Albanac, dugi niz godina prati zbivanja na Balkanu ističući kako ovo područje svijeta ima u postotku najviše osoba povezanih s poraženom terorističkom organizacijom Islamskom državom (IS), nego bilo koje drugo. Zanimljivo je kako se američke analize posve poklapaju s tvrdnjama dužnosnika iz okruženja, ponajprije hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Najveći postotak u Europi

U središtu je Shtunijeve analize objašnjenje korijena problema koji nije nastao od jučer i s kojim se niti jedna od Zapadni Balkan2zemalja Balkana, napose Bosna i Hercegovina i Kosovo, nisu suočile i pokušale ga riješiti, nego su ove 'pričuvne' snage ostale u znak zahvale za dolazak za vrijeme rata. Zato uopće nije bilo iznenađenje priključenje terorističkoj organizaciji Islamskoj državi (IS) velikoga broja terorista s ovoga područja čiji će povratak, po Shtuniju, predstavljati najveće sigurnosno iskušenje. Pozivajući se na brojne domaće i strane izvore, američki stručnjak procjenjuje kako je na području pod nekadašnjim nadzorom IS-a ostalo oko 500 osoba od čega dvije trećine čine žene i djeca. Navodi podatke po kojima je od 2012. oko 1.070 državljana Kosova, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore putovalo u Siriju i Irak, primarno se pridruživši redovima Islamske države, a u manjem broju pripadniku Al-Qa`ide Jabhat al- Nusra - koja se rebrendirala u Hay'at Tahrir al-Sham (HTS). 'Ovaj neviđeni odljev stranih boraca iz regije dosegnuo je vrhunac u 2013.-2014. i gotovo je zaustavljen do 2016., iako su militanti džihadisti nastavili svoje uglavnom neuspješne pokušaje prelaska u Siriju i do 2017. Otprilike dvije trećine kontingenta, ili 67 posto bili su odrasli muškarci u trenutku BiHodlaska, 15 posto činile su žene, dok je 18 posto bilo djece. Kosovo je doprinijelo najvećem broju muškaraca u regiji (256), dok je Bosna i Hercegovina dala najveći broj žena (61) i djece ( 81). U posljednjih sedam godina oko 260 onih koji su sa zapadnog Balkana putovali u Siriju i Irak ubijeni je u oružanim neprijateljstvima ili su, u nekoliko slučajeva, umrli od prirodnih razloga. To predstavlja gotovo četvrtinu izvornoga kontingenta od 1.070 osoba. Oko 460 ostalih vratilo se u svoje države državljanstva ili ranija prebivališta. Većina se vratila do 2015. godine. Nekoliko drugih američka je vojska 2018. godine prebacila u Sjevernu Makedoniju nakon što su ih zarobile sirijske Demokratske snage pod vodstvom Kurda (SDF), čime je ta zemlja postala jedna od prvih u Europi koja je vratila boraca Islamske države zatočene u Siriji. Repatrijacija je nastavljena u travnju 2019. godine, a Kosovo je prihvatilo transfer 110 osoba, od kojih 74 djece, 32 žene i četiri strana borca. Istodobno, Bosna i Hercegovina vratila je samo jednoga stranog borca. U odnosu na druge zemlje svijeta Balkan je dao najviše islamskih terorista u postotku.

Od početka sirijskoga oružanog sukoba, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija imale su najviše stope Isis2u Europi za mobilizaciju u terorističke organizacije džihadista u odnosu na broj stanovništva. Podatci govore da je zapadni Balkan trenutačno i regija s najvećom koncentracijom vraćenih islamskih fanatika u Europi. S otprilike 500 ostalih odraslih muškaraca, žena i maloljetnika koji su još uvijek u Siriji, nije nezamislivo da se broj povratnika u budućnosti može udvostručiti. Kosovo je sa 134 povratnika na milijun državljana na vrhu ljestvice, a slijedi Sjeverna Makedonija s 42 na milijun. Ujedinjeno je Kraljevstvo, za usporedbu, izvijestilo o šest povratnika 'koji su prijetnja za nacionalnu sigurnost' na milijun stanovnika, dok su Njemačka i Francuska imale oko četiri na milijun. Jednim od najvećih problema, uz nedostatak državnih kapaciteta za borbu protiv islamskoga terorizma, Adrian Shtuni, smatra preblagi sustav kažnjavanja osoba osuđenih za terorizam, gdje je čak u BiH zabilježeno da jedan radikalni islamist ne provede niti dana u zatvoru jer je platio kaznu koja je bila manja od godinu dana. Platio je 15 000 dolara umjesto jednogodišnje zatvorske kazne. U prosjeku je 25 osoba, koje su procesuirane i osuđene na temelju presuda Suda u Bosni i Hercegovini, dobilo zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci za terorizam, uključujući i borbe u Siriji. Istodobno, prosječna je kazna u Europskoj uniji sedam godina, dok je prosječna kazna za kaznena djela povezana s Islamskom državom u Sjedinjenim Državama sredinom 2019. godine iznosila 13,5 godina zatvora.

'Djeca kalifata' nova prijetnja

Američki stručnjak Shtuni smatra kako je trenutačno bosanskohercegovački kontingent najbrojniji u Siriji i Iraku budući da se u međuvremenu veći dio radikalnih islamista vratio na područje Kosova i Crne Gore. Po Shtuniju, ostaje prilično tajan podatak koliko ljudi podupire tu ideologiju kao i koliko ih se preko raznih mreža potpore vratilo terorizmu u zemlje okruženja. U Francuskoj i Velikoj Britaniji takvih je osoba između 15 i 27 puta veći. Ako se to stavi u okvire BiH iz koje je u Siriju i Irak otišlo 320 osoba te pomnoži s brojkom 20, dobiva se brojka od 6400 osoba koje su podupiratelji terorizma.

'Iako je kontingent stranih boraca sa zapadnoga Balkana samo najizglednija manifestacija terorističke prijetnje u okruženju, brojna su pitanja o veličini manje vidljive komponente problema: kontingentu radikaliziranih pojedinaca koji su često pružali ideološku, logističku ili financijsku podršku stranim borcima, a katkad je odgovoran za urotu pri planiranju terorističkih napada. Na neki način, uhićenja povezana s terorizmom i neuspjele urote čine neke oblike ovoga problema vidljivijim. Iako za ove zemlje ne postoje službeni podatci, podatci i trendovi uočeni drugdje u europskim zemljama mogu pružiti opću naznaku moguće veličine problema na zapadnom Balkanu', navodi američki stručnjak za sigurnost u tekstu objavljenom za časopis West Pointa. On upozorava kako u sljedećim godinama slijede novi problemi u okruženju koji bi mogli biti još i veći. To su 'djeca kalifata', rođena u Siriji i Iraku ili su odrasla u ovome opasnom okruženju, ali i ona koja su indoktrinirana na zapadnom Balkanu. 'Vjerojatno će predstavljati dugoročan izazov s implikacijama po nacionalnu sigurnost. Kao takav, postoji jak razlog za određivanje prioriteta u naporima u rješavanju ovoga složenog izazova', proročanski upozorava američki stručnjak albanskih korijena.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 14-12-2019, 08:05:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.