Hrvatski tjednik
 

 Na putu uvođenja eura

Hrvatska politička i bankarska elita prepoznala je političku volju u Europskoj uniji za Vujčićproširenjem eurozone te su ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić uputili službeni zahtjev za pristupanje Hrvatske europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), što je faza prije konačnoga uvođenja eura kao službene valute. Pri tome se pozivaju na ugovorenu obvezu Hrvatske da prihvati euro, ali ne spominju činjenicu kako nema vremenskoga roka do kada se posao mora obaviti, a očito ne namjeravaju niti provesti stručnu analizu o potencijalnim koristima ili šteti uvođenja zajedničke valute. Švedski su građani na referendumu odbili euro, dok hrvatski de facto nemaju mogućnost referendumskoga izjašnjavanja. Mađarska, Češka i Poljska očito nisu zainteresirane za ulazak u eurozonu, već kalkuliraju i procjenjuju isplati li im se to ili ne, dok je hrvatska strategija – ”idemo, pa što bude ”.

Katastrofalna bilanca

Ulaskom u ERM II, zemlje kandidati odriču se mogućnosti mijenjanja tečaja te za oko dvije godine, u slučaju ispunjavanja kriterija konvergencije, dobivaju euro kao službenu valutu. Doduše, Hrvatska je narodna banka i do sada održavala relativno fiksan tečaj spram eura te ne će biti zapažene promjene jednom kada uđe u mehanizam.

Hrvatski predstavnici temelje svoj zahtjev na dobrim makroekonomskim pokazateljima koji bi trebali potvrditi Ekonomijapripravnost zemlje za prihvaćanje europske valute. Hrvatska je zadnjih 25 godina održavala stabilnost cijena i financijskoga sektora. Bruto dug opće države u posljednje je tri godine smanjen za više od deset posto, a bankarski je stabilan i profitabilan. To su brojke kojima je teško naći zamjerku. Međutim, one važnije brojke, čime se također u zahtjevu hvale, nisu toliko pozitivne kako ih Marić i Vujčić prikazuju.

Hrvatska je navodno smanjila vanjske neravnoteže i postiže suficit tekućega računa, što je dijelom posljedica rasta izvoza zbog pristupanja Europskoj uniji, dok istodobno rastu inozemna ulaganja i pada nezaposlenost. Sumorna je stvarnost takva da je izvoz porastao, ali je uvoz porastao još više, naročito od pristupanja Uniji te je vanjskotrgovinska bilanca katastrofalna. Hrvatska ekonomija nije produktivna, što se odražava i na broj ukupno zaposlenih osoba, a taj je pokazatelj realističniji od stope nezaposlenosti. Broj zaposlenih raste, ali daleko sporije od pada stope nezaposlenosti te smo trenutačno na razini iz 2008. godine, što je znatno lošiji rezultat od zemalja iz našega okruženja. Priljev kapitala među najnižima je u Europi te uistinu nije jasno zašto ga ističu kao pozitivnu stvar.

Različita iskustva

Rasprave oko ulaska u monetarnu uniju očito ne će biti, ali je vjerojatno nemoguće predvidjeti kako će se on odraziti Eurona hrvatsku ekonomiju. Hrvatska je u praksi ionako zemlja u kojoj se sve cijene određuju usporedbom s eurom, štednja je u eurima, itd. Nekih će promjena očito biti, posve sigurno doći će do rasta cijena koje u manjoj ili većoj mjeri prati rast plaća, što i nije od koristi za izvoznike, premda taj rast ne bi trebao biti izražen kao kod prvotnoga uvođenja zajedničke valute na Zapadu.

Zemlje s kojima se možemo uspoređivati imale su različita iskustva nakon uvođenja eura. Grčka, Italija i Portugal loše su prošli. Nakon uvođenja eura smanjila se kamatna stopa pa je došlo do snažnoga rasta zaduživanja, potrošnje i plaća, dok je produktivnost rasla sporije te je poremećena bilanca plaćanja koja je pokrivana snažnim rastom inozemnoga duga. Kriza iz 2008. godine zbog toga ih je snažno pogodila. Estonija, Litva i Latvija nisu imale sličnih problema. Slovačka, koja je za razliku od Češke, Mađarske i Poljske prihvatila euro i zbog toga nakon krize imala snažniju valutu, dugoročno nije zaostala u ekonomskom napretku. Čini se kako pripadnost euro obitelji nije ključan za ekonomski Eurouspjeh jer postoje i pozitivni i negativni primjeri. Ključna je racionalnost vođenja ekonomske politike, dok valuta koja se koristi treba biti samo sredstvo razmjene i obračuna vrijednosti.

Znak odanosti

Euro Hrvatskoj ne nudi naročitu sigurnost, iako će njegovo uvođenje ipak doprinijeti smanjenju rizika pada valute i snižavanju kamatnih stopa. To treba iskoristiti, ali na kraju, naš ekonomski uspjeh možemo ostvariti jedino vođenjem kvalitetne makroekonomske politike, razvojem poljoprivrede i industrije, smanjenjem ovisnosti o turizmu, smanjenjem porezne presije na gospodarstvo, smanjenjem neracionalne javne potrošnje i slično.

Uvođenje eura u ovomu je trenutku više političko nego ekonomsko pitanje. To je znak odanosti projektu Europske unije te uistinu nema smisla da dugoročno pojedine zemlje ne prihvate euro kao vlastitu valutu, ionako im uspjeh ne ovisi o tomu. Kad-tad sve će zemlje Unije morati prihvatiti euro jer to na kraju nije niti stvar izbora, pa ni izbora hrvatske politike. Jednostavno, provodimo ono što nam je određeno, iako bi bilo poželjno ponekad glasnije zastupati svoje stavove kod stvaranje europske strategije.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 20-08-2019, 04:27:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.