Hrvatski tjednik
 

Povlačenje apelacije Borjane Krišto zapravo je spašavanje pozicije Hrvata u BiH

Trebalo je čak 16 mjeseci da zahtjev tadašnje predsjedateljice Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjane Krišto stigne na stol za raspravu pred sudcima Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine o dijelovima Ustava Federacije BiH kojim se tražilo preispitivanje diskriminacijskih odredaba koje su omogućavale brojnijim Bošnjacima preglasavanje Hrvata, postavljanje u vlast Hrvata s halal certifikatom te njihovo sustavno desubjektiviziranje. KrištoU posljednji trenutak odlučila povući svoj zahtjev shvativši kako su bošnjačke stranke uz potporu sudaca stranaca odlučile u njezinu predmetu negativno presuditi. Da se to dogodilo, pozicija Hrvata bila bi dodatno otežana.borjana kristo radna 2014 2018Ovaj je predmet svojevrstan nastavak apelacije koju je ranije Ustavnomu sudu BiH upućivao Božo Ljubić na Izborni zakon i koja je prihvaćena 2016. godine, zbog čega umalo dvije godine kasnije nisu uopće održani izbori u BiH. No ovoga puta rasprava pred Ustavnim sudom BiH ne će biti održana jer je u posljednji trenutak Borjana Krišto odlučila povući svoj zahtjev shvativši kako su bošnjačke stranke uz potporu sudaca stranaca odlučile u njezinu predmetu negativno presuditi. Da se to dogodilo, pozicija Hrvata bila bi dodatno otežana.

Uloga 'katolika' Inzka

U Ustavnomu sudu Bosne i Hercegovine sjedi devet sudaca. O toga po dvoje ustavnih sudaca su Hrvati, Bošnjaci i Srbi, dok ih je troje stranaca koji su pod izravnim utjecajem međunarodne zajednice čiji rad u najvećoj mjeri modelira američka administracija, ali uz snažni utjecaj Turske i Saudijske Arabije kojima je BiH odavno dvorište za igru. Kako je uspjela doznati Krišto, sva trojica sudaca stranaca – Talijan Giovanni Grasso, Makedonka Margarita Caca-Nikolovska i Rumunj Tudor Pantiru – složili su se s bošnjačkim kolegama Seadom Palavrić i Mirsadom Ćemanom, te su trebali na plenarnoj sjednici preglasati hrvatske i srpske sudce Matu Tadića, Valeriju Galić, Miodraga Simovića i predsjednika suda Zdravka Kneževića, koji su smatrali da priziv Borjane Krišto ima utemeljenje. No to u ovakvoj državi u kojoj ne vrijede zakoni, ustavi niti logika ne znači da će na kraju biti donesena odluka kakva je jedino bila očekivana. InzkoU međuvremenu su visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko, koji se predstavlja kao veliki katolik i vjernik, njegov pravni odjel kojemu je na čelu Belgijac Edouard D'Aoust koji je oženjen Bošnjakinjom iz Bugojna, kao i američka administracija u BiH, napravili su neviđeni pritisak na Ustavni sud BiH da ne podrži apelaciju Borjane Krišto.Naime, ustavna apelacija Borjane Krišto doslovno je bio kopirani uradak ranije apelacije Bože Ljubića, a odnosila se na način izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH. Identične odredbe na prigovor Ljubića Ustavni je sud BiH izbrisao u Izbornom zakonu BiH, a sada se te odredbe ne žele ukloniti i iz Ustava Federacije BiH. Naime, Ustav hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH još uvijek ima odredbe po kojima se iz svake od deset županija bira po jedan izaslanik – Hrvat, Srbin i Bošnjak – te se pri izboru izaslanika primjenjuje popis iz 1991. godine. inzko5 aTe je odredbe prije dvije godine izbrisao Ustavni sud BiH u Izbornome zakonu smatrajući kako su protivne sustavu razmjernoga izbora. Prigodom toga glasovanja dvoje sudaca stranaca podržali su Ljubićevu apelaciju, a u međuvremenu se promijenio jedan sudac stranac, kojega inače biraju iz Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Tada je i dvoje bošnjačkih sudaca bilo protiv apelacije Bože Ljubića, no ipak je prošla jer je dobila potporu šestero sudaca. U međuvremenu su visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko, koji se predstavlja kao veliki katolik i vjernik, njegov pravni odjel kojemu je na čelu Belgijac Edouard D'Aoust koji je oženjen Bošnjakinjom iz Bugojna, kao i američka administracija u BiH, napravili su neviđeni pritisak na Ustavni sud BiH da ne podrži apelaciju Borjane Krišto. D’Aoust je Ustavnome sudu BiH kao 'prijatelj suda' dostavio podnesak u kojemu tvrdi kako Ustav FBiH ne treba mijenjati – da se iz svake županije bira po jedan izaslanik – jer se po njemu na taj način omogućuje konstitutivnim narodima koji su manjina u nekoj županiji da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u toj županiji, čak i kada je samo jedan od njihovih izaslanika izabran u skupštini.

U Izbornom zakonu izbrisano, u Ustavu ostalo

Odluka da izaslanik nema pravo zastupati konstitutivni narod kojemu pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na županijskoj razini - piše u odgovoru OHR-a. ApsurdOd samoga početka predaje apelacije, bošnjačke stranke koje nadziru rad Ustavnoga suda pobrinule su se da ona ne prođe. Naime, predmet je dodijeljen rumunjskom sucu Pantiru, koji je jedini od stranaca bio i protiv apelacije Bože Ljubića. Koliko je apsurdno da u BiH presuđuju sudci stranci, još je apsurdnije da su gotovo uvijek na strani bošnjačke politike, a još je apsurdnije da su bošnjački sudci donedavno bili vodeći ljudi bošnjačke SDA.Time se zanemaruje i prihvaćeni dio iz ranije apelacije kako upravo ta odredba o biranju jednoga izaslanika omogućuje da, primjerice, Bosansko-podrinjska županija bira jednoga Hrvata u Dom naroda, iako u njoj žive 24 Hrvata, jednako kao i Posavska županija s 36.000 Hrvata. Razlika u vrijednosti glasa je čak 1600 puta. Po D’Aoustu, smisao je da izabrani izaslanici štite vitalni interes županija, a ne narodnih kolektiva, što je zapravo besmisleno. Federacija BiHNaime, gornji federalni dom ne zove se Dom županija, nego Dom naroda. Ustavni sud BiH ranije je utvrdio kako su odredbe Izbornoga zakona, a istom analogijom i odredbe Ustava Federacije BiH, u suprotnosti s Ustavom BiH te je ocijenio kako su konstitutivni narodi i njihovo legitimno zastupanje 'natkrovljujuće načelo ustava zemlje'. D’Aoust, navodeći sva stajališta koja zastupaju bošnjačke stranke iz Sarajeva, dodaje kako bi se u procesu izbora izaslanika i dalje trebao koristiti popisom iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne provede Aneks 7 Daytonskoga mirovnog sporazuma. To u praksi znači krivotvorenje izbornih rezultata, odnosno razmjernosti glasovanja, jer bi se ponovno u praksi jedino omogućilo brojnijim Bošnjacima da Hrvatima, Srbima i ostalima nameću izaslanike, odnosno u cijelosti biraju vlast, dok to nigdje ne bi bio slučaj s Bošnjacima. Možda je najdrastičniji primjer prijedloga da se u Sarajevu i dalje biraju trojica Bošnjaka i čak pet Srba kao izaslanici u Dom naroda, iako u ovomu gradu Bošnjaci danas čine 90 posto pučanstva.


Od samoga početka predaje apelacije, bošnjačke stranke koje nadziru rad Ustavnoga suda pobrinule su se da ona ne prođe. Naime, predmet je dodijeljen rumunjskom sucu Pantiru, koji je jedini od stranaca bio i protiv apelacije Bože Ljubića. Koliko je apsurdno da u BiH presuđuju sudci stranci, još je apsurdnije da su gotovo uvijek na strani bošnjačke politike, a još je apsurdnije da su bošnjački sudci donedavno bili vodeći ljudi bošnjačke SDA. Nedugo nakon smrti prvoga bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića, Ćeman je bio privremeni predsjednik SDA, a Palavrić je bila potpredsjednica stranke. Za dobre zasluge u stranci nagrađeni su mjestom u Ustavnom sudu BiH. Iako nema nikakve logike da Ustavni sud BiH izbriše identične odredbe u Izbornom zakonu, a da ih zadrži u Ustavu Federacije BiH, to bi se dogodilo da je slučaj Krišto došao na odlučivanje. Sada će se BiH nalaziti u pravnome vakuumu jer je u Izbornome zakonu izbrisana odredba da se iz svake županije bira po jedan Hrvat u Dom naroda iako ih nema za izbor u tamošnje županijske skupštine, dok će te iste odredbe ostati u Ustavu Federacije BiH.

Hrvati Edim i Anel

Kako se bošnjačke stranke ponašaju i na koji način misle nastaviti varati Hrvate, najbolje govore primjeri dvojice 'Hrvata' –Edima Fejzića iz Goražda i Anela Šahinovića iz Velike Kladuše – koji su ušli u hrvatski klub u Domu naroda. Nakon toga i očekivanoga rušenja apelacije, odluka HDZ-ove dužnosnice Borjane Krišto bila je ispravna i jedino moguća – povlačenje predmeta kako ne bi kompromitirao postignuće s ranijom presudom u predmetu Bože Ljubića. Ovaj slučaj uvelike podsjeća na način donošenja odluke Arbitražnoga suda u slučaju Piranskoga zaljeva kada su hrvatske službe otkrile prijevaru Slovenije. U slučaju bosanskohercegovačkih Hrvata ne može se više zaustaviti ovo pravno nasilje. Cilj svega realizacija je inicijative koju potenciraju bošnjačke stranke, a podržava i značajan dio međunarodnih administracija angažiranih u BiH – stvaranje građanske države u kojoj vrijedi zakon većine. To je prokletstvo u više navrata na ovim prostorima dovodilo do rata.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 17-10-2019, 03:47:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.