Isto stanje – dva pogleda

Agencija Fitch podigla je rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti u investicijsku kategoriju, iz 'BB+' u 'BBB-', uz pozitivne izglede. Razlog takvu optimizmu pronalazi u činjenici kako su Proračunporezni prihodi porasli te je proračun u blagom plusu već tri godine. Drugim riječima, Hrvatskoj se mogu davati krediti, jer očito UlaganjaPoreznim iscrpljivanjem i plaćanjem stranih kredita ne će se postići nikakav napredak, već ekonomiju treba pustiti da prodiše. Nije bez razloga to što nemamo izravnih stranih ulaganja, a Bugarska ima. Većina ne razumije gospodarska kretanja i poteze koje je lako i nužno povući, međutim hrvatska Vlada koja bi trebala i može, očito nema sluha za vapaje hrvatskih poslodavaca. Zbog predstojeće bitke za prijestolje, osobe koje obavljaju najvažnije javne funkcije u državi ne će se imati niti vremena posvetiti gospodarstvu.njezino Ministarstvo financija zna kako iscijediti novac za plaćanje kredita. Činjenica kako je vanjskotrgovinska bilanca sve lošija, vrlo blizu negativnoga rekorda iz 2008. godine, i kako je u travnju ove godine zabilježila minus od sedam i pol milijarda kuna, nije za kreditnu agenciju podatak od naročitoga interesa.

Iz drugoga kuta

Pogled iz drugoga kuta daje nam Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj godišnjoj ocjeni ključnih pokazatelja uvjeta poslovanja važnih za gospodarske subjekte, uspoređujući ih s deset zemalja srednje i istočne Europe. HUP Skor za 2018. godinu nije dobio zapaženije mjesto u medijima jer je situaciju u 2018. godini ocijenio lošijom u odnosu na godinu ranije te je ekonomijaHrvatsku ocijenio s 36 od mogućih 100 bodova. Uz skorašnje predsjedničke i parlamentarne izbore tmurna predviđanja svakako nisu dobrodošla te ih je najbolje ignorirati.

Iako gospodarstvo raste, u usporedbi s nama usporedivim zemljama – nazadujemo. HUP u svojoj analizi pomoću 73 egzaktna i međunarodno usporediva pokazatelja mjeri rezultate reforma u dvanaest područja ključnih za dugoročan i održiv društveni razvoj, u većini kojih na žalost zaostajemo za drugima. Hrvatskih 36 bodova donosi posljednje mjesto u konkurenciji gdje je, primjerice, Slovenija prosječna s 56 bodova, a Latvija najbolja sa 70. Gospodarski je rast po HUP-u prespor, i što je još gore oslonjen na osobnu potrošnju te izrazito osjetljiv na ekonomsku krizu.

HUP je dobro ocijenio situaciju. Iako plaće rastu, a nezaposlenost pada, takvo što možemo zahvaliti gotovo isključivo rastu turizma. Najkvalitetnija i najobrazovanija radna snaga nema što tražiti u takvu gospodarstvu, te im jedino preostaje tražiti posao u drugim zemljama. Samo godinu-dvije većih globalnih ekonomskih problema i posljedični pad turizma i potrošnje Hrvatsku bi doveo u ozbiljne probleme.

Produktivnost u padu

Perjanica poboljšanja u proteklim godinama, fiskalna konsolidacija, nije nastavila dobar smjer te je Hrvatska danas Ekonomijadržava s najvećim prihodima opće države u odnosu na BDP. Stranih izravnih investicija gotovo da i nema, prepolovljene su u odnosu na godinu ranije, isključivo se oslanjamo na EU fondove i domaće izvore. Produktivnost i konkurentnost nazadovali su. Najlošiji rezultat ostvarujemo u rasterećenju gospodarstva. Nakon poreznih polureformi, razina poreznih i socijalnih davanja u BDP-u vratila se i čak premašila razine prije Vladinih reformi. Investicijske i poslovne barijere pogoršale su se zbog povećanja broja procedura za izdavanje građevinskih dozvola, čiji proces u Hrvatskoj nosi četiri posto troška ukupne investicije.

Tržište rada i dalje je loše, najgori smo u aktivnosti stanovništva i zaposlenosti mladih. Učinkovitost javnih poduzeća poboljšana je zbog rasta profitne marže, iako se u praksi radi o rastu dobiti jednoga javnog poduzeća. Jedino po tom kriteriju napredujemo. Nazadujemo i u pravosuđu, javnoj administraciji, poduzetničkom ozračju, itd.

Uz prilično loše rezultate analize, HUP daje i neke preporuke kako bismo u budućnosti popravili ekonomski položaj ddzemlje. Rast izvoza i međunarodna konkurentnost trebali bi biti glavni ekonomski ciljevi te stoga predlaže porezno rasterećenje od minimalno 2 posto BDP-a kako bismo došli na razine iz 2012. godine. Reforme koje vlada trenutačno radi nemaju utjecaj na izvoznike. Predlaže i lakšu mogućnost zapošljavanja i davanja otkaza što bi lakšom pozicijom poslodavaca povećalo ukupnu zaposlenost.

Vapaji koji se ne čuju

Istu ekonomsku poziciju države dviju strana gledaju na različit način: poslodavcima smrkne, kreditoru svane. Poslodavci su pokretačka snaga svake države te su oni naravno bolje ocijenili poziciju u kojoj se Hrvatska nalazi, ako gledamo kako poboljšati kvalitetu života. Poreznim iscrpljivanjem i plaćanjem stranih kredita ne će se postići nikakav napredak, već ekonomiju treba pustiti da prodiše. Nije bez razloga to što nemamo izravnih stranih ulaganja, a Bugarska ima. Većina ne razumije gospodarska kretanja i poteze koje je lako i nužno povući, međutim hrvatska Vlada koja bi trebala i može, očito nema sluha za vapaje hrvatskih poslodavaca. Zbog predstojeće bitke za prijestolje, osobe koje obavljaju najvažnije javne funkcije u državi ne će se imati niti vremena posvetiti gospodarstvu.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.