Hrvatski tjednik
 

 Ovogodišnja predizborna kampanja za Europski parlament – Hoćemo li dati glas onima koji ne poštuju žrtve za Hrvatsku i klanjaju se lažnim srpskim žrtvama

Nikada još u povijesti hrvatske demokracije nije bilo toliko kandidata na listama za samo 11 ili 12 zastupnika kao što je to na ovogodišnjim listama za EU parlament. Nije nijedna predizborna kampanja trajala 45 Izboridana, a niti je bilo toliko promocija na HTV-u, a pogotovo ne tolikog broja ispitivanja javnog mišljenja i to od iste agencije.

Veliki je broj natjecatelja u igri s mnoštvom najrazličitijih obećanja.

Unatoč svega navedenog još uvijek nismo imali prigodu čuti o mnogim temama koje su direktno vezane uz europske institucije i članstvo Republike Hrvatske u njima te prema kojima Hrvatska ima obvezu i odgovornost u njihovu poštivanju i provođenju. To su u prvom redu Rezolucija Europskog parlamenta, Vijeća Europe i naša Deklaracija Hrvatskog sabora.

Čudno je da ove teme nisu na vrhu ljestvice prioriteta u kampanji, iako nažalost u hrvatskoj službenoj političkoj svakodnevnici odnos prema zaključcima i obvezama iz svakog od ovih važnih dokumenata ne samo da je nedopustiva indiferentnost prema njima.

Sadržaji ovih Rezolucija i Deklaracije su za većinu hrvatskih birača od iznimne važnosti, a njihovo zaobilaženje i neprovođenje, ili provođenje u suprotnosti s njihovim sadržajem, ne smiju proći prešutno i zaobiđeno s prigušenom bukom o „svjetlijoj budućnosti bez opterećivanja o sadašnjosti i prošlosti“.

Navest ću samo neke točke iz ovih deklaracija i rezolucija:

IZVADCI IZ REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA O EUROPSKOJ SAVJESTI I TOTALITARIZMU
od 2. travnja 2009.
www.europarl.europa.eu

1. dio

F. Budući da se uspomene na tragičnu europsku prošlost moraju držati u sjećanjima kako bi se odala počast žrtvama, EU parlamentosudili počinitelji zločina, te postavili temelji za pomirbu na osnovi istine i sjećanja na žrtva;

F. Budući da se uspomene na tragičnu europsku prošlost moraju držati u sjećanjima kako bi se odala počast žrtvama, kako bi se osudili počinitelji zločina te postavili temelji za pomirbu na osnovi istine i sjećanja na žrtva

G. Budući da su totalitarni i autoritaristički režimi u Europi u 20. stoljeću deportirali, zatočili, mučili i ubijali milijune ljudi; budući da se pri tome mora poštivati posebnost holokausta;

H. Budući da je dominantno povijesno iskustvo Zapada nacizam, i budući da su zemlje Srednje i Istočne Europe iskusile i komunizam i nacizam; budući da se razumijevanje mora promicati u odnosu na dvojno naslijeđe diktaturâ koje su ove zemlje pretrpjele;

K. Budući da Europa ne će biti ujedinjena ukoliko ne uspije zajedničko stajalište o tegobama svoje vlastite povijesti, ako ne prepozna nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničku zlu ostavštinu, te ako ne pokrene iskrenu i temeljitu raspravu o njihovim zločinima u prošlom stoljeću.

l. Budući da će ponovno ujedinjena Europa u 2009. slaviti 20. godišnjicu od pada komunističkih diktatura u Srednjoj i Istočnoj Europi, te pad Berlinskog zida, što bi trebalo pružiti priliku za jačanje svijesti o prošlosti i o priznavanju uloge demokratskih inicijativa građana, te na taj način poticati jačanje osjećanja zajedništva i povezanosti;

M. Budući da je važno sjećanje na one koji su se aktivno suprotstavljali totalitarizmu i dati im zaslužno mjesto u svijesti Europljana kao herojima u borbi za odanost idealima, časti i hrabrosti u doba totalitarizma.

N. Budući da je iz perspektive žrtve svejedno koji ih je režim i iz kojih razloga lišio slobode, ili ih mučio i ubijao.

Europski parlament

1. Odaje počast svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima u Europi, te odaje priznanje onima koji su se borili Fašizamprotiv tiranije i terora;

3. Naglašava važnost održavanja sjećanja na prošlo, jer bez istine o prošlosti i sjećanja na žrtve ne može doći do pomirbe; Europski parlament ponovno potvrđuje svoju jedinstvenu osudu totalitarne vladavine, koja se temelji na bilo kojoj ideologiji;

5. Naglašava potrebu da se dokumentacija i svjedočenja o zločinu u turbulentnoj europskoj prošlosti moraju podržavati, kako bi se pojačala europska svijest o zločinima koje su počinili totalitarni i nedemokratski režimi, jer ne može doći do pomirbe bez sjećanja na žrtve;

7. Snažno i nedvosmisleno osuđuje sve zločine protiv čovječnosti te ozbiljne povrede ljudskih prava koje su počinili svi totalitarni i autoritaristički režimi; pruža žrtvama ovih zločina i članovima njihovih obitelji suosjećanje, razumijevanje i priznanje za njihova stradanja;

13. Poziva na uspostavu Platforme Europskog sjećanja i savjesti da time osigurava podršku u uspostavi mreže i suradnje među nacionalnim istraživačkim institutima koji su specijalizirani za područja povijesti totalitarizma, i za stvaranje jednog paneuropskog dokumentacijskog centra – memorijala za žrtve svih totalitarnih režima.

15. Poziva na proglašenje 23. kolovoza kao Sveeuropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarističkih režima, koji treba biti komemoriran s dostojanstvom i nepristranošću.

17. Nalaže predsjedniku da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću, Komisiji, parlamentima država članica, vladama i parlamentima zemalja kandidata, zemalja povezanih s Europskom unijom, te vladama i parlamentima članica Vijeća Europe.

 IZVADCI IZ REZOLUCIJA VIJEĆA EUROPE O OSUDI KOMUNISTIČKIH ZLOČINA

Strasbourg 25. siječnja 2006.

Skupština Europskog parlamenta

Zbog potreba za međunarodnom osudom zločina totalitarističkih komunističkih režima Rezolucija 1481 (2006. godine)

1. Skupština Europskog parlamenta poziva se na svoju Rezoluciju 1996. godine o mjerama za demontiranje Komunizamostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava.

8. Također, Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.

11. Vijeće Europe je dobro pozicionirano za takvu raspravu na međunarodnoj razini. Sve bivše Europske komunističke zemlje, s iznimkom Bjelorusije su sada njegove članice, a zaštita ljudskih prava i vladavina prava su temeljne vrijednosti za koje se (Vijeće Europe) zauzima.

14. Skupština vjeruje da će ovaj jasan stav međunarodne zajednice učvrstiti put za daljnje pomirenje. Nadalje, nada se da će ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja s ciljem utvrđivanja i objektivne provjere onoga što se dogodilo.

IZVADCI IZ DEKLARACIJE HRVATSKOG SABORA
od 30. lipnja 2006.

Privrženi najvišim vrijednostima ustavnog poretka Republike Hrvatske i međunarodnog pravnog poretka;

- Potvrđujući i osnažujući smisao i sadržaj Rezolucije 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine;

- Podsjećajući hrvatsku javnost – s osjećajem iskrenog žaljenja, pijeteta i sućuti prema svakoj i svim nevinim i Sabornemoćnim žrtvama jugoslavenskoga i hrvatskoga komunizma – na brojne zločine koji su u ime komunizma, klasne borbe i diktature proletarijata počinjeni nad građanima današnje Republike Hrvatske i Hrvatima izvan Hrvatske,

- Zabrinuti zbog činjenice što se u Hrvatskoj javnoj upravi i u nevladinim udrugama nalaze pojedinci koji su izravno sudjelovali u ugrožavanju ljudskih prava tijekom vladavine komunističkog režima u Hrvatskoj;

- Odlučni u nakani da učinimo sve kako se tragična prošlost zločina i povreda teških ljudskih prava u vrijeme totalitarnog poretka ne bi nikad više ponovila;

- Jedinstveni u osudi svakog pojedinačnog i svih zločina koji su se doista dogodili u vrijeme totalitarnog komunizma u današnjoj Republici Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji;

- Potvrđujući smisao i sadržaj Rezolucije 1096 o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih sustava, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27. lipnja 1996. godine;

Mi, zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, na sjednici 30. lipnja 2006. donosimo

Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. godine

(…)

12. Hrvatsko sabor se pridružuje pozivu koji je Parlamentarna skupština Vijeća Europe uputila svim komunističkim ili postkomunističkim strankama da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinili, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.

13. Hrvatski sabor dijeli uvjerenje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe da će ova jasna pozicija međunarodne zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.

Klasa: 018-05/06-01/03
Zagreb, 30 lipnja 2006.

Predsjednik Hrvatskog sabora
Vladimir Šeks, v.r.

Ovim se zasigurno u Deklaraciji mislilo i na Hrvatsku!

Da su samo neke od ovih navedenih stavki iz Rezolucija i Deklaracije bile ispoštovane danas ne bismo imali toliko sučeljavanja i nesporazuma u hrvatskom društvu. Bili bi uvažavani vrijedni rezultati istraživanja pojedinaca i udruga koje su ovaj posao obavljali samostalno bez bilo kakve pomoći državnih struktura. Nažalost često su bili proglašavani „revizionistima prošlosti“!

Činjenica je da u hrvatskom društvu još uvijek postoje određene grupacije ostataka svih triju totalitarizma iz prošlog stoljeća, fašizma, nacizma i komunizma, a svi ti totalitarizmi su bili protivni svakoj hrvatskoj državnoj samostalnosti i slobodi. Svoje totalitarističke mitove i dalje uspješno šire u hrvatskom društvu, te tako koče sva nastojanja na uspostavi hrvatske historiografije zasnovane na istini i činjenicama.

Bez istraživanja Jasenovac će i dalje biti samo mjesto odavanja počasti velikosrpskoj mitologiji

Da je istina o Jasenovačkom logoru za koju je dr. Franjo Tuđman robovao u dva navrata, prvi put 1972. je osuđen na dvije godine zatvora – kazna mu je naknadno smanjena na 9 mjeseci. Drugi put je osuđen 1981. na tri godine u Lepoglavi i 5 godina stroge zabrane javnog nastupanja zbog iznesenih podataka na osnovu tadašnje arhivske građe o Jasenovcu, a koju je iznio u njegovoj obrani na suđenju u Zagrebu 17. – 20. veljače 1981. Njegova povijesna Jasenovacistraživanja i spoznaje bile su odgovor velikosrpskoj mitomaniji Aleksandra Rankovića i ostalih tadašnjih velikosrpskih struktura o genocidnosti hrvatskog naroda. Da su ove znanstvene činjenice povjesničara Tuđmana, za koje je on robijao, prihvaćene u službenim stavovima Republike Hrvatske, danas ne bismo imali dvije, tri ili više paralelnih komemoracija, od kojih je svaka manje ili više nastavak ondašnje velikosrpske mitologije stvorene zbog neodrživosti tadašnje jugoslavenske statistike žrtava rata koju je zbog 'vjerodostojnosti' trebalo 'oplemeniti hrvatskom genocidnosti' i posaditi nam kao poklon 'veliki otrovni cvijet' u Jasenovcu sa svom popratnom propagandom do dana današnjega.

Jasenovac je bio jedan od logora na područjima pod njemačkom okupacijom jugoistoka Europe pa je različit od onih u Nedićevoj Srbiji, jedino po tome što je Srbija bila prva 'Judenfrei' zemlja u Europi i po tome što je broj žrtava u Jasenovačkom logoru uvećavan za 10 do 100 puta. Bez znanstvenog utvrđivanja činjenica o Jasenovačkom logoru, o broju stradalnika u njemu, kao i vremenu njegova trajanja ostavlja samo gorak utisak odavanja 'počasti' ne žrtvama nego mitologiji tog otrovnog cvijeta, zbog koje je on i napravljen u bivšoj jugo-komunističkoj državi. Odavanje počasti i sjećanje za svaku nevinu žrtvu je dužnost i obaveza pa uz istinsku spoznaju o žrtvama oslobođenu bilo kakvih manipulacija (točka N. u Deklaraciji EP), ne bi bilo nikakvih opreka jedinstvenoj koloni sjećanja.

Sva ostala sporenja u hrvatskom društvu kao događanja vezano uz Bleiburg, nastanak današnje Republike Hrvatske, poslije referenduma o samostalnosti od 19. svibnja 1991. (na kome je za neovisnost Hrvatske glasovalo 94,17% građana), obrana od velikosrpske agresije, Domovinski rat, branitelji, Bljesak i Oluja – potkrijepljena istinom i DokumentiU ovim navedenim Rezolucijama i Deklaraciji, (postoji još i mnogi drugi međunarodni i domaći akti Hrvatske države - posebno oni o Domovinskom ratu i braniteljima…) u kojima se govori o hrvatskim, ali i svim ostalim nevinim žrtvama, o čijem dostojanstvu i istini o njihovu stradanju vodi brigu Hrvatsko žrtvoslovno društvo – intenzivno od uspostave hrvatske samostalnosti do danas, a vjerujem i tijekom još mnogo godina ispred nas. Gdje su ljudske žrtve kao posljedica tu su svakako i počinitelji čiji zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju pa ih države trebaju procesuirati.činjenicama postala bi bez predmetna! Željeli bi neki navedena zbivanja iz novije hrvatske povijesti svesti u okvire 'vječne i urođene genocidnosti hrvatskog naroda'. Ponekad izgleda da im to uspijeva zbog grijeha propusta ili nekog još težeg grijeha od strane vladajućih struktura u Hrvatskoj.

Udruga 'Platforma Europskog sjećanja i savjesti' kao ispostava Europskog parlamenta sa sjedištem u Pragu osnovana je 2011. i zastupa 62 povijesne institucije članica iz 20 država od kojih 18 iz Europe i dvije izvan Europe – Kanada i SAD. Ova organizacija je 2. travnja 2019. povodom 10. godišnjice Rezolucije Europskog parlamenta o 'Europskoj savjesti i totalitarizmima' uputila svim članicama uputila prijedlog za izradu izvješća o učinjenom na Planu zahtjeva iz Rezolucije u njihovim državama. Republika Hrvatska je Rezoluciju prihvatila još u vrijeme pristupnih pregovora i obvezala se na njeno poštivanje i provođenje. Isto se odnosi i na Deklaraciju Hrvatskog sabora od 30. lipnja 2006. godine.

U ovim navedenim Rezolucijama i Deklaraciji, (postoji još i mnogi drugi međunarodni i domaći akti Hrvatske države - posebno oni o Domovinskom ratu i braniteljima…) u kojima se govori o hrvatskim, ali i svim ostalim nevinim žrtvama, o čijem dostojanstvu i istini o njihovu stradanju vodi brigu Hrvatsko žrtvoslovno društvo – intenzivno od uspostave hrvatske samostalnosti do danas, a vjerujem i tijekom još mnogo godina ispred nas. Gdje su ljudske žrtve kao posljedica tu su svakako i počinitelji čiji zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju pa ih države trebaju procesuirati.

Niti jednog od ovih akata Hrvatska se nije odrekla, što znači da ih je dužna poštivati i provoditi u djelo!

O tome kako je to činjeno sa strane institucija Republike Hrvatske i njenih nositelja odlučite sami kao i o kandidatima za koje smatrate da bi to mogli vjerodostojno činiti u idućem sazivu Europskog parlamenta. Odlučite sami s punom odgovornošću da ne ćete dati glas onima koji ne cijene i ne poštuju žrtve za Hrvatsku s opravdanim oprezom prema onima koji vas mogu iznevjeriti i prevariti. Izborna se prijevara u Hrvatskoj, ali i u drugim demokratskim državama, uz rijetke iznimke kažnjava jedino na izborima.

Još jedna začuđujuća novina ovih izbora

Novost na ovim izborima jest i to da se natječe u hrvatskoj kvoti jedna manjinska stranka SDSS (Samostalna demokratska srpska stranka Milorada Pupovca koji je i nositelj liste), a njihov kandidat je prof. Dejan Jović, koji je u razgovoru s novinarom Aleksandrom Savanovićem izjavio za Dnevnik Republike Srbije na predizbornom skupu u Novom Sadu 14. travnja 2019.

Navest ću nekoliko izjava iz tog razgovora vezano uz njegove buduće planove djelovanja u EU Parlamentu:

Sabor je i dalje pokrovitelj nacionalističke komemoracije u Bleiburgu, iako je čak i austrijska Katolička crkva upozorila Sorosna njen radikalno-desni karakter. I dalje se toleriraju simboli ustaštva, npr. „Za dom spremni“. I dalje je teže dobiti posao u javnoj i državnoj službi ako ste Srbin i Srpkinja. I dalje se u javnom prostoru o Srbima govori kao o okupatorima i agresorima, a ratu iz devedesetih se ne dopušta da se završi, nego se o njemu govori svakoga dana.“

-…-

„Ja sam sveučilišni profesor i to baš iz područja međunarodne politike. Predajem na sveučilištima u Zagrebu i Beogradu, a 16 godina živio sam u Velikoj Britaniji, pa sam se odlučio vratiti, jer sam želio svoja znanja prenijeti našim ljudima. Nisam bježao od javnog angažmana – bio sam savjetnik predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, sve dok on nije odlučio da me smijeni zbog toga što sam napisao u jednom stručnom članku da je referendum iz 1991., po kojem je Hrvatska proglasila nezavisnost, bio neliberalan i da nije bilo uvjeta za slobodno izražavanje mišljenja, jer oni koji su bili protiv nisu mogli doći do riječi. Dakle, nisam se nikada plašio javno reći što mislim…“

-…-

… „U Europskom parlamentu zastupnici predstavljaju građane, a ne države, tako da i ja namjeravam govoriti u ime onih koji dosad nisu imali izravan glas na tom mjestu.“

-…-

Istovremeno, htio bih da s te pozicije snažnije zagovarati poziciju da EU promijeni stav prema nama, prema našem regionu. Jedno je kada to govorim kao sveučilišni profesor, a mnogo je snažnije kada bih to činio kao član Europskog parlamenta…

-…-

Istovremeno mogu da pomognu da se glas u korist bržeg uključivanja Srbije u EU snažnije čuje u Bruxellesu.

-…-

„Uporno se već više od deset godina zalažem za ubrzano primanje svih zemalja regiona – i to zajedno – u Europsku uniju. Kritičar sam oklijevanja koje EU pokazuje prema Zapadnom Balkanu…

-…-

Vidjeli smo kako je Slovenija ucjenjivala Hrvatsku samo zato što je prije nje ušla u EU. Hrvatska danas pokušava to isto u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, pa i Crnu Goru, ali za to nema dovoljno snage.“

U Srbiji legalno djeluje 'vlada republike srpske krajine' u izbjeglištvu pa je zbog toga i izborna kampanja SDSS-a prvenstveno na području Srbije i entiteta Republike Srpske u BiH, a daleko manje među srpskom manjinom u Hrvatskoj. Uglavnom i njihovi programi su sličnima onima bivše vlade 'Republike srpske krajine' na čiji su poziv njihovi sadašnji birači i otišli iz Hrvatske 1995. godine, unatoč poziva predsjednika Tuđmana da ostanu u Hrvatskoj i prihvate samostalnu Hrvatsku kao svoju domovinu. Danas njihovi 'predstavnici u izbjeglištvu' proglašavaju Hrvatske legitimne akcije oslobađanja bivših okupiranih hrvatskih teritorija 'Bljesak' i 'Oluju' zločinačkim hrvatskim akcijama s namjerom istjerivanja srpskog pučanstva iz Hrvatske.

Kuščević odobrio Srbima povećanje broja izbornih mjesta, na što Hrvati u dijaspori ne mogu računati

Na kraju imamo jednu apsurdnu situaciju, da Republika Hrvatska novcima hrvatskih poreznih obveznika financira SDSSSDSS je zatražio i dozvolu za povećanja broja izbornih mjesta u Srbiji i Republici Srpskoj pa im je to i velikodušno odobreno od Kuščevićeva ministarstva uprave, Ministarstva vanjskih i europskih poslova pa prema tome i vlade RH. U vrijeme svakih izbora za Hrvate izvan Hrvatske nedovoljan broj izbornih mjesta je takav da njihov samo izuzetno mali broj može ostvariti svoje biračko pravo, ali o uvećavanju broja izbornih mjesta nije ništa napravljeno od 2000-te godine do danas.predizbornu kampanju stranke i osobe koja sama tvrdi da ne će, ako bude izabran, zastupati u Bruxellesu interese hrvatske države pa prema tome niti srpske manjine u Republici Hrvatskoj, nego zapravo stavove i interese Republike Srbije i njihova sadašnjeg vodstva, predsjednika Aleksandra Vučića – Glinskog i ministra obrane Aleksandra Vulina i drugih. Republika Hrvatska bi tako na mala vrata uvela Srbiju (državu koja je u prošlom ratu izvršila agresiju na Hrvatsku) u EU parlament!

Ovdje se zapravo radi o protuustavnoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske o čemu bi trebale voditi računa institucije RH za to nadležne.

Nije li Republika Hrvatske već poklonila Srbiji bez naknade sve prijevode potrebne za kandidaturu Srbije u EU članstvo?! Nije li prešutno nedavno propustila Srbiji poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima za članstvo u EU, inače tako važno za buduće odnose Republike Hrvatske i Srbije. Nije li ovo zapravo od strane Hrvatske slično onome što je učinio Račan 1990. godine u predaji oružja hrvatske Teritorijalne obrane bivšoj JNA ili Budimir Lončar na uvođenju embarga na uvoz oružja u svrhu obrane Republike Hrvatske?!

Nije li ovo jedinstveni slučaj u svjetskoj povijesti da jedna suverena država suprotno svom ustavu, zakonima, domaćim i međunarodnim aktima i novcima svojih poreznih obveznika, i na svojoj kvoti zastupnika u EU parlament uvodi zastupnika koji planira svojim aktivnostima zapravo zastupati interese zemlje agresora u prošlome ratu u kojoj još uvijek vladaju iste političke strukture iz vremena agresije.

Nije li ovaj slučaj sličan slučaju Željka Komšića kao hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH, kako se kaže iz reda hrvatskog naroda izabranog 'od nehrvatskih birača', a stvarno u službi svih zala koje treba nanijeti Hrvatima. Ovaj put bi to bilo iz EU parlamenta u ime Republike Hrvatske i protiv interesa Republike Hrvatske i njenih građana.

SDSS je zatražio i dozvolu za povećanja broja izbornih mjesta u Srbiji i Republici Srpskoj pa im je to i velikodušno odobreno od Kuščevićeva ministarstva uprave, Ministarstva vanjskih i europskih poslova pa prema tome i vlade RH. U vrijeme svakih izbora za Hrvate izvan Hrvatske nedovoljan broj izbornih mjesta je takav da njihov samo izuzetno mali broj može ostvariti svoje biračko pravo, ali o uvećavanju broja izbornih mjesta nije ništa napravljeno od 2000-te godine do danas.

Na kraju, dragi birači, ne zaboravite ni činjenicu da izborna matematika poznaje samo dvije matematičke radnje – zbrajanje i oduzimanje – izmrvljeno biračko tijelo treba znati da glasovi onih koji ne prođu izborni prag po d'Hondtovoj metodi, koja se primjenjuje u Hrvatskoj, automatski idu onima koji su prešli izborni prag. Samo složni su jaki, a jaki su slobodni! Samouvjerenost, liste želja ili politička 'pravovjernost' u demokraciji nemaju preveliko značenje – zbroj glasova je jedino mjerilo uspješnosti!

Ante Beljo, Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Hrvatski tjednik

 

 

 

Hrvatski tjednik

Čet, 17-10-2019, 18:39:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.