Hrvatski tjednik
 

 Primjedbe i preporuke Europske komisije

Posljednji podatci o rastu hrvatskog BDP-a za zadnje tromjesečje 2018. lošiji su od Ekonomijaočekivanih, zabilježen je rast od 2,3 posto na godišnjoj razini, a ukupan rast BDP-a 2018. godine je tako zastao na 2,6 posto. I dok u pravilu po snažnim stopama rastu uvoz i osobna potrošnja, prerađivačka je industrija umanjila svoj doprinos za 2,5 posto. I sam je ministar financija Zdravko Marić zabrinut padom industrije, ali je eto, kako kaže, očekivao ovakve podatke o rastu BDP-a. Zanimljivo je spomenuti kako je proračun za 2019. godinu planiran na pretpostavci o rastu BDP-a od 2,9 posto na godišnjoj razini, tako da ministrova očekivanja očito nisu usko povezana s realnošću. Globalno će okruženje izgledno biti nepovoljnije, dok je usporavanje gospodarstva i sada vidljivo. Realno, ako BDP bude rastao po stopi od dva posto ove godine, to će biti dobar rezultat.

Zabrinjavajući buking

Poraznija je činjenica kako se struktura BDP-a, odnosno čitavoga gospodarstva i dalje mijenja u nepovoljnom pravcu prema ovisnosti o potrošnji i uvozu, dok stvaralački dio sasvim sigurno odumire. Isključiva ovisnost o dotacijama iseljenika i inozemnih radnika, te prihodima od turizma lako nam može doći glave. Po trenutačnim podatcima, buking za ovogodišnju turističku sezonu je, blago rečeno, zabrinjavajući. Konkurencija se vratila na scenu, a apartmani i hoteli u koje su uložene milijarde mogli bi ostati relativno prazni. Slaba zarada od turizma odrazila bi se i na potrošnju, optimizam, a naročito cijene nekretnina. Pad cijena nekretnina ili njihova slabija Padprodaja automatski donosi probleme građevinskoj industriji, i tako u krug. Činjenica je kako je rast iz posljednjih godina postavljen na lošim temeljima, a stvarne reforme kojima bi se stvorilo otpornije gospodarstvo, potrebno je odmah provoditi.

U prilog takvu mišljenju ide i izvješće Europske komisije u sklopu zimskoga paketa europskoga semestra. Doduše, po njemu je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, za što se može odati priznanje Vladinoj fiskalnoj politici, ali pohvale tu staju. Jasno je istaknuto kako je Hrvatska dosegla potencijalni rast gospodarstva s obzirom na njegovu strukturu te kako su potrebne reforme za postizanje značajnijega napretka i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža koje i dalje postoje. Primjećuju kako je rast temeljen na domaćoj potrošnji nedostatan te da investicije niti povlačenje sredstava iz EU fondova nisu zadovoljavajući. Trgovinska se bilanca konstantno pogoršava, što će u budućim godinama sve više utjecati na usporavanje gospodarskoga rasta. Nedostatna ulaganja u kapitalne investicije i infrastrukturu onemogućavaju ostvarenje punog gospodarskog potencijala. Dobro primjećuju kako nam je naročito nerazvijena željeznička mreža te kako se nedovoljno ulaže u uključivanje neaktivnoga stanovništva u svijet rada.

Nedostatne investicije

EK pohvaljuje rad Vlade u području kontrole javnih financija, mirovinske reforme i produljenja radnoga vijeka. Donekle su zadovoljni u poboljšanju rada administracije i smanjenja parafiskalnih nameta, ali i u jednom i u drugom IseljavanjeNezaposlenost se smanjuje i plaće rastu, ali radna aktivnost čak i opada. To opet ide u prilog tezi kako nema rasta gospodarstva, već se radno sposobno stanovništvo seli u inozemstvo s dvostrukim negativnim učinkom, i na potrošnju i na produktivnost.slučaju još uvijek nisu primijenjene već pripremljene mjere. Istaknuto je kako veliki dio zasluge za pad privatnoga duga ide na konto aprecijacije kune, što i nije za pohvalu s obzirom na to da otežava posao izvoznicima, ali su i u EU komisijaKomisiji svjesni rizika velikoga postotka duga u stranoj valuti, na čijem umanjivanju Vlada ništa nije učinila. Veliki problem vide i u administraciji. Fragmentirana javna uprava s prevelikim ovlastima lokalnih zajednica, a koje ne ostvaruju adekvatne prihode, ometaju ravnomjeran gospodarski razvoj.

Ključni gospodarski pokazatelji za Hrvatsku su prilično loši. Formiranje privatnoga kapitala i investicije zamrznuti su na dvadesetak posto BDP-a, što je za trećinu niže nego iz predkriznoga razdoblja. Dug poduzeća i stanovništva značajno se smanjio posljednjih godina, što s obzirom na nedostatak investicija može značiti kako nema interesa za ulaganje te kako se poslovna aktivnost smanjuje. Nezaposlenost se smanjuje i plaće rastu, ali radna aktivnost čak i opada. To opet ide u prilog tezi kako nema rasta gospodarstva, već se radno sposobno stanovništvo seli u inozemstvo s dvostrukim negativnim učinkom, i na potrošnju i na produktivnost. Stoga je potencijal gospodarstva daleko ispod usporedivih zemalja poput Mađarske, Slovačke i drugih. Po zapažanjima EU birokrata Hrvatska sporo reformira zdravstvo, upravljanje javnim poduzećima i ne koristi dovoljno EU fondove.

Zadovoljstvo bez osnove

S pravom se zapaža kako je porezno opterećenje privatnih iznajmljivača u turizmu neproporcionalno prihodima te Turizampotiče nerad i oslanjanje na vlasništvo nad nekretninama. Također stvara konkurenciju hotelskom smještaju, koji daje veću dodatnu vrijednost i produljuje boravak gostiju. Usmjeravanje oporezovanja turističke djelatnosti građana prema dohodovnoj metodi stoga je dobra preporuka. Zdravstveni sustav nije dobro organiziran, što bi se uz adekvatan angažman Vlade i bolju kontrolom troškova moglo značajno popraviti. Bankovni je sektor vrlo otporan, te se i uz pad kamata povećala profitabilnost, najviše zahvaljujući padu loših zajmova. Iako se postupno popravlja, produktivnost rada na niskim je razinama.

Sveukupno, izvješće Europske komisije o Hrvatskoj vrlo precizno detektira stanje i govori nam kako smo previše ovisni o potrošnji i turizmu, što i sami znamo, ali nam ne govori kako pojačati gospodarsku aktivnost kojim bi se sustigle ostale EU zemlje. Na Vladi je, dakle, zadatak stvoriti uvjete za pojačane investicije u industriju i poljoprivredu, što je najbolji način zaustavljanja iseljavanja i jačanja produktivnosti. Brojne su fiskalne i zakonodavne opcije na stolu, osim ako su kao i do sada naši politički predstavnici zadovoljni trenutačnim stanjem i misle da Hrvatska ide u dobrom pravcu.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 19-06-2019, 06:10:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.