Primjedbe i preporuke Europske komisije

Posljednji podatci o rastu hrvatskog BDP-a za zadnje tromjesečje 2018. lošiji su od očekivanih, zabilježen je rast od 2,3 posto na godišnjoj razini, a ukupan rast BDP-a 2018. godine je tako zastao na 2,6 posto. I dok u pravilu po snažnim stopama rastu uvoz i osobna potrošnja, prerađivačka je industrija umanjila svoj doprinos za 2,5 posto. I sam je ministar financija Zdravko Marić zabrinut padom industrije, ali je eto, kako kaže, očekivao ovakve podatke o rastu BDP-a. Zanimljivo je spomenuti kako je proračun za 2019. godinu planiran na pretpostavci o rastu BDP-a od 2,9 posto na godišnjoj razini, tako da ministrova očekivanja očito nisu usko povezana s realnošću. Globalno će okruženje izgledno biti nepovoljnije, dok je usporavanje gospodarstva i sada vidljivo. Realno, ako BDP bude rastao po stopi od dva posto ove godine, to će biti dobar rezultat.

Zabrinjavajući buking

Poraznija je činjenica kako se struktura BDP-a, odnosno čitavoga gospodarstva i dalje mijenja u nepovoljnom pravcu prema ovisnosti o potrošnji i uvozu, dok stvaralački dio sasvim sigurno odumire. Isključiva ovisnost o dotacijama iseljenika i inozemnih radnika, te prihodima od turizma lako nam može doći glave. Po trenutačnim podatcima, buking za ovogodišnju turističku sezonu je, blago rečeno, zabrinjavajući. Konkurencija se vratila na scenu, a apartmani i hoteli u koje su uložene milijarde mogli bi ostati relativno prazni. Slaba zarada od turizma odrazila bi se i na potrošnju, optimizam, a naročito cijene nekretnina. Pad cijena nekretnina ili njihova slabija prodaja automatski donosi probleme građevinskoj industriji, i tako u krug. Činjenica je kako je rast iz posljednjih godina postavljen na lošim temeljima, a stvarne reforme kojima bi se stvorilo otpornije gospodarstvo, potrebno je odmah provoditi.

U prilog takvu mišljenju ide i izvješće Europske komisije u sklopu zimskoga paketa europskoga semestra. Doduše, po njemu je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, za što se može odati priznanje Vladinoj fiskalnoj politici, ali pohvale tu staju. Jasno je istaknuto kako je Hrvatska dosegla potencijalni rast gospodarstva s obzirom na njegovu strukturu te kako su potrebne reforme za postizanje značajnijega napretka i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža koje i dalje postoje. Primjećuju kako je rast temeljen na domaćoj potrošnji nedostatan te da investicije niti povlačenje sredstava iz EU fondova nisu zadovoljavajući. Trgovinska se bilanca konstantno pogoršava, što će u budućim godinama sve više utjecati na usporavanje gospodarskoga rasta. Nedostatna ulaganja u kapitalne investicije i infrastrukturu onemogućavaju ostvarenje punog gospodarskog potencijala. Dobro primjećuju kako nam je naročito nerazvijena željeznička mreža te kako se nedovoljno ulaže u uključivanje neaktivnoga stanovništva u svijet rada.

Nedostatne investicije

EK pohvaljuje rad Vlade u području kontrole javnih financija, mirovinske reforme i produljenja radnoga vijeka. Donekle su zadovoljni u poboljšanju rada administracije i smanjenja parafiskalnih nameta, ali i u jednom i u drugom IseljavanjeNezaposlenost se smanjuje i plaće rastu, ali radna aktivnost čak i opada. To opet ide u prilog tezi kako nema rasta gospodarstva, već se radno sposobno stanovništvo seli u inozemstvo s dvostrukim negativnim učinkom, i na potrošnju i na produktivnost.slučaju još uvijek nisu primijenjene već pripremljene mjere. Istaknuto je kako veliki dio zasluge za pad privatnoga duga ide na konto aprecijacije kune, što i nije za pohvalu s obzirom na to da otežava posao izvoznicima, ali su i u Komisiji svjesni rizika velikoga postotka duga u stranoj valuti, na čijem umanjivanju Vlada ništa nije učinila. Veliki problem vide i u administraciji. Fragmentirana javna uprava s prevelikim ovlastima lokalnih zajednica, a koje ne ostvaruju adekvatne prihode, ometaju ravnomjeran gospodarski razvoj.

Ključni gospodarski pokazatelji za Hrvatsku su prilično loši. Formiranje privatnoga kapitala i investicije zamrznuti su na dvadesetak posto BDP-a, što je za trećinu niže nego iz predkriznoga razdoblja. Dug poduzeća i stanovništva značajno se smanjio posljednjih godina, što s obzirom na nedostatak investicija može značiti kako nema interesa za ulaganje te kako se poslovna aktivnost smanjuje. Nezaposlenost se smanjuje i plaće rastu, ali radna aktivnost čak i opada. To opet ide u prilog tezi kako nema rasta gospodarstva, već se radno sposobno stanovništvo seli u inozemstvo s dvostrukim negativnim učinkom, i na potrošnju i na produktivnost. Stoga je potencijal gospodarstva daleko ispod usporedivih zemalja poput Mađarske, Slovačke i drugih. Po zapažanjima EU birokrata Hrvatska sporo reformira zdravstvo, upravljanje javnim poduzećima i ne koristi dovoljno EU fondove.

Zadovoljstvo bez osnove

S pravom se zapaža kako je porezno opterećenje privatnih iznajmljivača u turizmu neproporcionalno prihodima te potiče nerad i oslanjanje na vlasništvo nad nekretninama. Također stvara konkurenciju hotelskom smještaju, koji daje veću dodatnu vrijednost i produljuje boravak gostiju. Usmjeravanje oporezovanja turističke djelatnosti građana prema dohodovnoj metodi stoga je dobra preporuka. Zdravstveni sustav nije dobro organiziran, što bi se uz adekvatan angažman Vlade i bolju kontrolom troškova moglo značajno popraviti. Bankovni je sektor vrlo otporan, te se i uz pad kamata povećala profitabilnost, najviše zahvaljujući padu loših zajmova. Iako se postupno popravlja, produktivnost rada na niskim je razinama.

Sveukupno, izvješće Europske komisije o Hrvatskoj vrlo precizno detektira stanje i govori nam kako smo previše ovisni o potrošnji i turizmu, što i sami znamo, ali nam ne govori kako pojačati gospodarsku aktivnost kojim bi se sustigle ostale EU zemlje. Na Vladi je, dakle, zadatak stvoriti uvjete za pojačane investicije u industriju i poljoprivredu, što je najbolji način zaustavljanja iseljavanja i jačanja produktivnosti. Brojne su fiskalne i zakonodavne opcije na stolu, osim ako su kao i do sada naši politički predstavnici zadovoljni trenutačnim stanjem i misle da Hrvatska ide u dobrom pravcu.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik