Junckerova lekcija Pahoru

Dva je dana slovenski predsjednik Borut Pahor antišambrirao u sjedištu Europske unije u Bruxellesu kako bi privolio predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera i predsjednika Europskoga vijeća Donalda Tuska da podupru slovensku tužbu protiv Hrvatske pred Sudom EU u Luxembourgu. Predsjednik EK nakon susreta 20. veljače, kako prenose mediji, nije želio komentirati slovensko-hrvatski spor i ulogu Komisije. Samo je kratko rekao: "Nema ništa novo". Ali za pravu "novost" pobrinuo se slovenski predsjednik Borut Pahor. Na konferenciji za novinstvo u Bruxellesu, samo dan kasnije, izjavio je kako mu je Juncker u razgovoru rekao da je Komisija u vezi sa slovenskom tužbom protiv Hrvatske zbog neprimjene arbitražne presude imala mogućnost, ali ne i dužnost pridružiti se slovenskoj tužbi. Treba ponoviti: Komisija je imala mogućnost, ali ne i dužnost! U tomu je bit PoglediKomisija je imala mogućnost, ali ne i dužnost! U tomu je bit dvaju suprotnih pogleda - Pahora i Junckera - na slovensku tužbu. Juncker potencira - dužnost, a Pahor inzistira na mogućnosti. Juncker je tim gledištem, uz ino, pokazao svoju političku mudrost, ali i razlog zbog čega se, ne slučajno, nalazi već dva mandata na čelu Komisije. Za Junckera je "dužnost" presudna, za razliku od Pahora koji lovi "mogućnosti".dvaju suprotnih pogleda - Pahora i Junckera - na slovensku tužbu. Juncker potencira - dužnost, a Pahor inzistira na mogućnosti. Juncker je tim gledištem, uz ino, pokazao svoju političku mudrost, ali i razlog zbog čega se, ne slučajno, nalazi već dva mandata na čelu Komisije. Za Junckera je "dužnost" presudna, za razliku od Pahora koji lovi "mogućnosti".

Na stanovit način to je potvrdio na spomenutoj konferenciji za novinstvo, rekavši da Komisija još "ima mogućnost" da se o slovensko-hrvatskom prijeporu oko arbitraže izjasni dok traje postupak pred Sudom EU-a u Luxembourgu. Pahor opetovano "pili" kao da nije shvatio što mu je Juncker rekao - imala je mogućnost, ali ne i dužnost. Dužnost se smatra jednim od osnovnih pojmova etike i zbog toga se poštovanje dužnosti smatra vrlinom. Toga je Jean-Claude Juncker, kao predsjednik EK, pravnik po obrazovanju, kojemu nije strana europska filozofska baština, potpuno svjestan.

Primjerice, Immanuel Kant je u pogledu opće etičke zapovijedi isticao - djeluj u skladu s dužnošću jer ti je to dužnost. Smatrao je da čovjek kao prirodno biće djeluje po principu ugode i sreće; kao racionalno biće ravna se po razumu; djelujući po principu dužnosti, postaje moralnim bićem. Svako djelovanje koje ne proizlazi iz dužnosti nego, primjerice, iz straha od kazne ili zbog nade u nagradu nije moralno djelovanje. Juncker kaže da je Komisija postupila u skladu s dužnosti kad se nije pridružila slovenskoj tužbi, znajući da na taj način brani pravnu i moralnu poziciju. Pahor se vlada kao "prirodno biće" - po načelu sreće i ugode. Bio bi sretan da Komisija podrži arbitražnu odluku, da Sud EU u Luxembourgu donese odluku u korist Slovenije. Svjestan je da bi time Slovenija dobila hrvatska područja kojoj joj ne pripadaju po međunarodnom pravu. Pritom mu nije uopće bitno što je arbitražni postupak kontaminiran, prijevarama i podvalama. Vlada se kao pravi sljedbenik makijavelizma. Kad slovenski predsjednik predbacuje Komisiji da je u slučaju slovensko-hrvatskog spora oko arbitraže o graničnome prijeporu "propustila idealnu priliku da naglasi načelo vladavine prava i nije stala na stranu Slovenije", zapravo se koristi ispraznicom, bacajući prašinu u oči međunarodnoj javnosti, kako bi skrio slovenske ruke koje su uhvaćene "duboko u pekmezu". I ne samo to, pokazuje i svoju "golu stražnjicu", ne razlikujući što je "mogućnost", a što je "dužnost". Mogućnost je pojam koji ponajviše pripada "socijalističkoj" pravnoj praksi, a "dužnost" je pojam izveden iz njemačke klasične filozofije, i čini bit međunarodnoga prava. Slovenija je pokazala urbi et orbi da je kontaminacija arbitražnoga postupka "moguća", ali je zaboravila da nije ničija "dužnost" odluku iz takva postupka prihvatiti kao legalnu i legitimnu.

Slovenska je vlada 13. srpnja 2018. Sudu EU u Luxembourgu podnijela tužbu protiv Hrvatske zbog neprovedbe arbitražne odluke o granici, pozivajući se na članak 259. Lisabonskoga sporazuma, po kojemu država članica može tužiti drugu članicu zbog kršenja zakona EU. Hrvatska je 21. prosinca 2018. poslala sudu EU podnesak na slovensku tužbu u kojem traži da Sud u potpunosti odbaci tužbu kao nedopuštenu. Pritom naglašava da Sud “nije nadležan o zahtjevima Slovenije odlučiti u postupku predviđenim člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s obzirom na to da se spor između Hrvatske i Slovenije treba rješavati primjenom pravila međunarodnoga prava te rješavanje spora ne ovisi o primjeni prava EU-a niti o njegovu tumačenju".

Marko Curać
Hrvatski tjednik
.