Hrvatski tjednik
 

 Do sada nitko nije objavio nikakav vjerodostojan izvor koji bi potvrdio da je "Za dom spremni" stari hrvatski pozdrav

Posljednjih dana internetom kruži "otkriće" akademika Josipa Pečarića o domobranskom pozdravu "Za dom spremni!" iz 1936. godine, koje se temelji na jednom domobranskom dokumentu priloženom uz Pečarićnjegov dopis. Način na koji predstavlja to "otkriće" kod neupućenih može stvoriti dojam kako je riječ o pozdravu koji u tom kontekstu nema nikakvih poveznica s ustaškim pozdravom.

No pogledajmo o čemu je riječ. Revolucionarno "otkriće" temelji se na lošem skenu dokumenta od 3. kolovoza 1936., odnosno dopisa koji je zamjenik tajnika organizacije Hrvatskoga domobrana iz Pittsburgha poslao prvome podstarješini te organizacije Josipu Škafecu u Akron, Ohio, i to u svezi s tiskanjem Pavelićeva romana Lijepa plavka. Na PrićePostoje priče o pozdravu "Za dom spremni!" kao starome hrvatskom pozdravu. Do sada nitko od onih koji su to tvrdili nije objavio nikakav vjerodostojan izvor koji bi to potvrđivao. Umjesto toga neki su izlazili s vrlo kreativnim tumačenjima raznih krilatica ili tekstova iz prošlosti (pa i dječjih pjesmica) kako bi dokazali svoje tvrdnje.boljem skenu vidjelo bi se da zaglavlje dokumenta sadrži Pavelićevu sliku i potpis kojim je on opisan kao "Ustaški poglavnik i vrhovni starješina Hrvatskog domobrana". Sam dokument potječe iz ostavštine Josipa Škafeca, a sačuvao ga je i na raspolaganje mi stavio dr. Jere Jareb. Taj dokument poput desetaka drugih dokumenata iz Škafecove ostavštine i danas čuvam u vlastitoj zbirci, a u budućnosti će biti predan u Hrvatski državni arhiv.

Pečarić ili netko drugi tko mu je stavio sken dokumenta na raspolaganje, pronašao ga je u mojoj knjizi: Ustaško-Ustasko domobranski pokretdomobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine, Zagreb 2006. (drugo neizmijenjeno izdanje objavljeno je 2007. godine), na stranici 323. Onaj tko je skenirao sliku mogao je u toj knjizi pronaći prilično opširno poglavlje (stranice 344.-414.) o organizacijama Hrvatskoga domobrana, od nastanka te organizacije u Argentini 1931. godine do Drugoga svjetskog rata. Postoji, dakle, dovoljno podataka o Hrvatskome domobranu, no nešto treba i pročitati. Oni koji pročitaju to poglavlje mogu, primjerice, doznati kako je ta organizacija bila dio Pavelićeva Ustaško-domobranskog pokreta.

Kao što je slika u zaglavlju dokumenta već pokazala, Pavelić je istodobno bio ustaški poglavnik i vrhovni starješina, odnosno njegov su pokret činili Ustaša - hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO) i organizacije Hrvatskoga domobrana. Ustaška organizacija bila je malobrojna i vojnički ustrojena organizacija, a domobranske organizacije bile su ustrojene kao masovne i legalne organizacije koje su okupljale hrvatske iseljenike (i radnike u nekim europskim zemljama) te su ne samo radile na iseljeničkom društvenom organiziranju nego i na promicanju ideja o potrebi stvaranja nezavisne hrvatske države u javnosti zemalja u kojima su djelovali. Prema jednoj tadašnjoj krilatici, domobranstvo je bilo hrvatska narodna vojska, a ustaše njezini jurišni odjeli.

Prema tomu, UHRO i Hrvatski domobran bili su neraskidivo povezani, a uz zajedničkoga vođu Pavelića i niz Pavelićistaknutih dužnosnika koji su pripadali i jednoj i drugoj organizaciji dijelili su i zajedničke programske ciljeve i ideje. Tako je ono što je kasnije postalo poznatije kao Ustaška načela u početku bilo poznatije kao Domobranska načela ili Načela Hrvatskog domobrana, pa nije neobično ni što su dvije organizacije dijelile isti pozdrav. Prvi dokumentirani slučaj uporabe toga pozdrava koji mi je poznat jest onaj s odluke o udjelbi unovačenog ustaše Andre Gredičeka iz Oroslavja, od 8. siječnja 1932., što upućuje na mogućnost da je nastao potkraj 1931. godine. Do tada je gotovo redovito bio korišten pozdrav/geslo "Budimo spremni ustaše!" pa možemo pretpostaviti kako je Pavelić "spojio" pojam "spremni" iz tog pozdrava/gesla s vrlo raširenom i popularnom krilaticom "Za dom". Postoje, doduše, priče o pozdravu "Za dom spremni!" kao starome hrvatskom pozdravu. Do sada nitko od onih koji su to tvrdili nije objavio nikakav vjerodostojan izvor koji bi to potvrđivao. Umjesto toga neki su izlazili s vrlo kreativnim tumačenjima raznih krilatica ili tekstova iz prošlosti (pa i dječjih pjesmica) kako bi dokazali svoje tvrdnje.

dr. sc. Mario Jareb
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 26-03-2019, 12:32:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.