Hrvatski tjednik
 

 Treći svjetski rat valutama

Od napuštanja zlatnoga standarda 1971. godine, dolar je postao izrazito snažan izvor moći Dolarkako Sjedinjenih Američkih Država, tako i njezinih velikih banaka i naftnih kompanija. Malo koja svjetska država može izdržati pritisak rasta kamatnih stopa na dolarske zajmove ili rast cijene te valute. Naravno, tu snagu svoje valute SAD održava vojnom silom i kontrolom država najvećih proizvođača nafte, kojom se trguje gotovo isključivo u dolarima. Šezdeset tri posto svjetskih bankovnih rezervi i 88 posto valutnih razmjena su u dolarima. Barem zasad, Kina i Rusija ne mogu parirati toj snazi.

Zatezanje omče

Nakon hipotekarne krize 2008. godine, u nastojanju sprječavanja propasti globalnoga monetarnog sustava temeljenoga na dolaru, američka je središnja banka (FED) plasirala tisuće milijarda dolara kako u svoje banke, tako i prema bankama diljem svijeta. U odnosu na situaciju prije deset godina, ukupan dolarski dug najvećih država u razvoju gotovo je udvostručen i iznad je 200 posto njihova BDP-a. Kineski je dolarski dug porastao sa 6 na 36 bilijarda dolara u zadnjih deset godina. Taj je dug podnošljiv dok god napreduje svjetska Geopolitikaekonomija i dok su kamatne stope primamljivo niske, iako su svjesno ili nesvjesno dužnici ušli u zamku i ovise o dobroj volji američke središnje banke da zadrži politiku niskih kamatnih stopa i tiskanja novca. Međutim, FED upravo planira i provodi politiku podizanja kamatnih stopa na dolare te time stvara novu globalnu dužničku krizu, cilj koje su, naravno, Rusija, Kina, Turska, Iran i latinskoameričke države.

Sljedeće godine dospijeva na naplatu veliki iznos kredita zemalja u razvoju, a već ove godine počeo se osjećati nedostatak dolara, zbog čega mu raste cijena. U isto vrijeme, američka državna riznica smanjuje glavnicu kupljenih trezorskih zapisa. FED idućih mjeseci planira za trećinu smanjiti iznos obveznica koje su od njega kupile američke banke. Te bilijarde dolara banke su iskoristile kako bi najviše kreditirale tržišta s višim rizikom, zemalja već spomenutih u tekstu. Kad na politiku banaka dodamo državnu politiku Trumpove administracije, trgovačke ratove i stvaranje deficita u proračunu SAD-a, rast kamatnih stopa i nedostatak dolara počeo se osjećati i u SAD-u što će pokrenuti proces vraćanja dolarskih zajmova natrag, u OdnosOdnos SAD-a sa svijetom i njihova namjera podizanja vrijednosti dolara Hrvatskoj ne predstavlja izravnu opasnost. Ako, pak, dođe do ozbiljnih poremećaja i velike krize, ipak ćemo biti ugroženi zbog potencijalne opasnosti od pada vrijednosti kune jer bi turizam kao glavni izvor eurskih prihoda bio ugrožen.SAD. Samo u 2018. godini dolar je ojačao sedam posto u odnosu na ostale valute dok je, primjerice, turska lira oslabjela za pola svoje vrijednosti. Kompanije u toj zemlji, naravno, ne mogu vratiti dolarske dugove i vjerojatno će postati lak plijen investitora iz SAD-a.

„Zlatni“ odgovor Kine i Rusije

Jedini način borbe kojim bi se države poput Turske mogle oduprijeti ovoj invaziji odricanje je plaćanja duga, što je gotovo nemoguć scenarij. S druge strane, Kina i Rusija ne promatraju mirno ovaj očiti scenarij izglednoga valutnog rata, već svim silama nastoje parirati dolarskoj hegemoniji. Osim ugovaranja trgovinskih obveza bez dolara, već su godinama izrazito aktivni u kupnji zlata. Dobar dio kupuju njihove središnje banke i može se iščitati namjera kako im je dugoročan plan vezivanje valuta uz zlato, čime bi ozbiljno ugrozili poziciju dolara, naročito ako bi se vrijednost dolara počela nekontrolirano kretati, čak i za američku središnju banku. Cijena zlata je, međutim, vrlo nestabilna i Kina Rusijane određuje ju samo vrijednost fizičkoga zlata, već niz špekulativnih instrumenata nad kojima američke banke imaju najveću kontrolu. Ipak su Rusija i Kina gotovo utrostručile svoje zlatne rezerve u posljednjih desetak godina, ali njihovi oponenti još uvijek posjeduju i veće količine zlata.

I dok su izgledni veliki poremećaji na svjetskome valutnom i kreditnom tržištu, korisno je pogledati poziciju hrvatske države. Bruto inozemni dug naše države kreće se oko 40 milijarda eura, ali dok se banke i stanovništvo pomalo razdužuju, država ne smanjuje svoju zaduženost. Iako nam je razina duga nešto ispod 80 posto BDP-a i on ne djeluje previsoko, Hrvatska svojom proizvodnjom i izvozom ne opravdava toliku razinu duga i previše se oslanja na usluge, odnosno turizam. S druge strane, međunarodne pričuve HNB-a iznose visokih 16 milijarda eura, što daje dobru dozu sigurnosti. Valutna struktura hrvatskoga duga nepovoljna je; samo je 30 posto duga vezano uz kunu, ali je na svu sreću oko 65 posto duga vezano uz euro, a tek oko pet posto uz američki dolar, naročito jer je uz većinu dolarskih obveznica ugovoren swap vezan na tečaj eura.

Opasnosti i rješenja

Odnos SAD-a sa svijetom i njihova namjera podizanja vrijednosti dolara Hrvatskoj ne predstavlja izravnu opasnost. GeopoltiikaAko, pak, dođe do ozbiljnih poremećaja i velike krize, ipak ćemo biti ugroženi zbog potencijalne opasnosti od pada vrijednosti kune jer bi turizam kao glavni izvor eurskih prihoda bio ugrožen. Male države poput Hrvatske svoju snagu ne mogu graditi u odnosima s inozemstvom, već izgradnjom unutarnje stabilnosti i samodostatnosti. To je, na žalost, i naš najveći problem, gospodarska politika de facto uništava ekonomiju i potiče iseljavanje stanovništva te slabi državu. S obzirom na prirodne resurse kojima raspolažemo, uz malo zdravoga razuma Hrvatska bi mogla biti relativno imuna na svjetska kretanja. Uz prirodna nalazišta nafte i plina, kakva ne postoje u drugim državama Europske unije, možemo biti energetski neovisni. Na žalost, ne radi se dovoljno na njihovu iskorištavanju. Potencijal proizvodnje hrane golem je, a ipak uvozimo 60 posto pa smo umjesto izvoznika zbog te činjenice izrazito ranjivi u odnosu na tečaj kune. Kada bismo barem podmirivali svoje potrebe za poljoprivrednim proizvodima, iseljavanja ne bi bilo, a država bi bila poprilično stabilna, što je jasan signal gdje hrvatska vlada treba prvenstveno uložiti svoje napore.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 11-12-2018, 13:44:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).