Hrvatski tjednik
 

 Novi zakon o otocima i perspektive razvoja

Hrvatska je Vlada uputila u saborsku proceduru prijedlog novoga Zakona o otocima, koji će Otocizamijeniti postojeći, star dvadeset godina, a koji je postigao vrlo skroman učinak na poboljšanje životnih uvjeta otočana. Hrvatska je uz Finsku jedina europska država koja uopće ima Zakon o otocima, što je i logično s obzirom na njihovu brojnost i važnost za državu. S druge strane, uvažavajući sve poteškoće života na otocima, brojna su druga hrvatska područja danas u lošijem položaju od otoka koji su prošle godine primili 1,7 milijarda kuna javnih sredstava iznad standardnih iznosa. Osim toga, turizam, koji je glavni izvor prihoda na otocima, ionako je nisko porezno opterećen te je upitno dodatno financiranje života na otoku dok istodobno doslovno izumiru Dalmatinska Zagora, Lika i Slavonija.

Bolje od postojećeg

Jedan opći zakon koji bi donio konkretne olakšice u vidu razvojnih planova i nižih poreza za slabo razvijena područja bi vjerojatno bio efikasniji kako za otoke, tako i za druga nerazvijena područja. Kroz novi zakon bi se ponajviše trebalo usmjeriti ka izvlačenju sredstava iz europskih fondova, s obzirom na to da smo specifična otočno razvijena Fondovizemlja. Sredstva iz državnoga proračuna ipak treba koristiti pametnije od isključivoga financiranja autobusnog prijevoza i punjenja cisterni pitkom vodom. Europska unija je detektirala otoke kao područja s trajno otežanim uvjetima za život, što svakako možemo i moramo financijski iskoristiti.

Zakon će biti prihvaćen. Bolji je od postojećega, uz zamjerku da je po uhodanome obrascu prereguliran od strane lokalne i opće države, što donosi dodatne troškove, dok su konkretne mjere i jasno određeni financijski iznosi izostali. Naveden je koncept razvoja “pametnih otoka”, što podrazumijeva uporabu modernih tehnologija koje bi omogućile bolju energetsku učinkovitost, opskrbu vodom i upravljanje otpadom. Konkretno, nije jasno kako bi se pametni otok financirao, a jedino je moguće iz sredstava Europske unije. Zakon predviđa donošenje nacionalnoga plana razvoja otoka, godišnjega programa na nacionalnoj razini te izradu planova na lokalnoj razini. Predviđeno je pojačano sufinanciranje javnoga prijevoza i opskrbe pitkom InfrastrukturaOno što država treba učiniti, kao i za ostala područja, je izgraditi kvalitetnu prometnu, energetsku i vodoopskrbnu infrastrukturu. Također, za otoke i druga evidentno nerazvijena područja treba smanjiti porezno opterećenje i to poreze na osobni dohodak ljudi koji žive i rade u nerazvijenim mjestima.vodom, te manjim iznosima potpora poslodavcima u svrhu očuvanja radnih mjesta u neturističkim djelatnostima, što je dobar potez. Također će se poticati zadrugarstvo, koje je na razini države potpuno zapostavljeno, ali i ovdje nije navedeno na koji način i u kojim iznosima.

Otočni koordinator

Otoke će Ministarstvo regionalnog razvoja svake tri godine vrednovati po razvijenosti temeljem otočnih razvojnih pokazatelja, što će biti temelj budućih razvojnih planova. Uvodi se i Otočno vijeće na razini države koje bi trebalo savjetovati ministarstva. Najvažnija je administrativna novost uvođenje funkcije otočnih koordinatora, fizičkih osoba koje bi koordinirale izradu, provođenje i nadzor razvojnih planova otoka, a njihove plaće bi financirali jedinice lokalne otocisamouprave. Koordinator bi trebala biti osoba upoznata s aktualnim stanjem na terenu te povezivati Ministarstvo i lokalnu samoupravnu jedinicu pri donošenju odluka o pojedinim projektima te njihovom ostvarenju. Iako je dobro da postoji osoba usmjerena isključivo na otočne probleme, i nju treba platiti kao da unutar lokalnih jedinica nema osoba koje bi se mogle baviti tim poslom.

Nacionalni plan razvoja otoka obuhvaća prometno povezivanje, demografiju, gospodarski razvoj, gospodarenje otpadom, zdravstvenu skrb, zaštitu prirode, obrazovanje, itd., što je u stvari sve funkcija države i što za specifična područja preširoko navedeno. To upućuje kako će se vjerojatno raditi o mrtvome slovu na papiru i popisu dobrih želja. I onda bi iz tog plana lokalna samouprava trebala izraditi lokalne planove koji su uvjet za dobivanje sredstava iz europskog proračuna, realno i jedinoga izvora iz kojeg se mogu financirati. Dobra je činjenica kako se u gospodarskom razvoju otoka ne planira poticati turizam koji funkcionira bez pomoći, već će država usmjeriti svoje potpore ka poljoprivredi, maloj brodogradnji i industriji. Financijska sredstva će biti male vrijednosti, a iznose će propisivati ministar, tako da jasnih kriterija niti iznosa, dakle niti jsanog učinka nema.

Širok okvir

Predloženi Zakon daje tek široki okvir i definira tko je zadužen za donošenje planova razvoja otoka, ali dodatno troškovno opterećuje lokalne proračune, naročito ako nova organizacija ne postigne željene rezultate. Na kraju sve Kuneostaje na dobroj volji i organizaciji lokalne samouprave. Otočani će i nadalje trebati pomagati sami sebi, a od središnje države ne će moći očekivati znatnu financijsku podršku. Zakon sam po sebi nije loš, dobro je da definira tko je za što odgovoran, ali,u stvari, ne rješava glavni problem otočana, a to su skuplji život za stanovništvo i viši troškovi za gospodarstvo.

Ono što država treba učiniti, kao i za ostala područja, je izgraditi kvalitetnu prometnu, energetsku i vodoopskrbnu infrastrukturu. Također, za otoke i druga evidentno nerazvijena područja treba smanjiti porezno opterećenje i to poreze na osobni dohodak ljudi koji žive i rade u nerazvijenim mjestima. Država im može smanjiti visinu parafiskalnih nameta, visinu poreza na dobit i slično, sve to sa svrhom kako bi izjednačila stvarne troškove poslovanja na otocima s onima na kopnu. Tada ne bi bili potrebni specijalni planovi, koordinatori, naravski, zaposleni po političkom ključu i slično, već bi otočni poduzetnici i tamošnje stanovništvo lako našli zanimljiva područja gdje i koliko ulagati u svoj otok.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 14-11-2018, 15:20:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).