Hrvatski tjednik
 

 Prof. dr. sc. Robert Podolnjak o rezultatima provjere referendumskih inicijativa

Objava rezultata provjere referendumskih inicijativa izazvale su nove podjele u društvu. Kulminirale su prijeporom dviju udruga, nositelja inicijativa, i ministra uprave, koji je obećao da će omogućiti provjeru nevažećih glasova. O pitanjima koja su se nametnula u svezi s referendumskim inicijativama u društvu razgovarali smo s ustavnopravnim stručnjakom i saborskim zastupnikom prof. dr. sc. Robertom Podolnjakom.

Izjavili ste da je za hrvatske političke elite samo mrtav referendum dobar referendum. Zašto političke elite ne žele referendume?

Hrvatske političke elite i stranke koje su do sada vladale Hrvatskom nikada nisu smatrale da postoji potreba da Robert Podlonjak3građani neposredno i aktivno sudjeluju u političkom životu i odlučuju o određenim važnim pitanjima i da neposredna demokracija bude značajna dopuna, ali i korektiv predstavničke demokracije. Od građana se očekuje samo da jednom u četiri godine izaberu stranku ili koaliciju koja će vladati Hrvatskom i da se ne miješaju u odluke koje će u tom razdoblju donositi vlada i njihovi zastupnici u Saboru, premda im te iste stranke prije izbora nisu jasno predočile svoje programe za koje očekuju potporu na izborima. Vladajuće stranke u tom smislu očekuju pasivne građane koji će se, što je moguće manje, miješati u procese odlučivanja. To je obrazac ne samo na državnoj, već i na DemokracijaNe možemo govoriti o punom ozbiljenju demokracije, vladavine naroda, u 21. stoljeću, ako se ona poistovjećuje i ograničava na predstavničku demokraciju. Pogotovo imajuću u vidu kontinuirano slabljenje povjerenja građana u predstavničke institucije.lokalnoj razini te stoga ne čudi da smo u gotovo tri desetljeća od donošenja novoga Ustava Republike Hrvatske imali svega tri državna referenduma (samo jedan od njih je bio raspisan na temelju zahtjeva građanske inicijative), a na lokalnoj razini referendum se koristi izuzetno rijetko, jer su uvjeti za građanske inicijative još nepovoljniji nego na državnoj razini.

Znači li takva situacija da smo 'pupčanom vezom' još uvijek čvrsto vezani s bivšim sustavom, koji nije, osim referenduma o samodoprinosu, prihvaćao da se o drugim pitanjima odlučuje na referendumu?

Raniji jednostranački sustav nije dopuštao politički pluralizam i ne može se nikako smatrati demokratskim tako da po prirodi stvari nije mogao omogućiti ni slobodno neposredno odlučivanje građana, a kamoli referendume građanske inicijative.

Tzv. cirkus od demokracije

Može li se reći da vlast koja ne želi referendumske inicijative u biti ne želi punu demokraciju, zabija li se time nož u srce demokracije?

U suvremenim demokratskim državama želi se osnažiti uloga građana kao aktivnoga političkog subjekta. Traži se Ik narodprava ravnoteža između klasične predstavničke demokracije i različitih oblika neposrednoga sudjelovanja građana u političkom životu. Stoga svjedočimo sve većoj primjeni referenduma i građanske inicijative i važne političke odluke često se donose ne više u parlamentima, već neposrednim odlučivanjem građana. Pa i naš Ustav u svom prvom članku propisuje da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Međutim, u praksi, neposredno je odlučivanje mrtvo slovo na ustavnom papiru. Ne možemo govoriti o punom ozbiljenju demokracije, vladavine naroda, u 21. stoljeću, ako se ona poistovjećuje i ograničava na predstavničku demokraciju. Pogotovo imajuću u vidu kontinuirano slabljenje povjerenja građana u predstavničke institucije.

Politički analitičari događaje u svezi s prebrojavanjem glasova referendumskih inicijativa nazivali su cirkusom od demokracije. Kao ustavnopravni stručnjak, kako biste nazvali sve ovo što se dogodilo u svezi referendumskih inicijativa?

Kad govorimo o tzv. cirkusu od demokracije treba prije svega razlučiti dvije stvari. Kao prvo, ne smatram da je IztboriMinistarIzjava ministra da su inicijative 'zagadile društvo' je apsolutno neprimjerena i čini mi se, do sada, možda i najteža kvalifikacija građanskih inicijativa od nekoga našeg političara, ali najbolje pokazuje kakav je odnos vlasti prema građanima koji o nekom pitanju traže referendumsko izjašnjavanje.prikupljanje stotina tisuća potpisa građana cirkus od demokracije. U rijetkim, važnim prilikama, u svezi s pitanjima koja su njima važna, građani će svojim potpisom podržati zahtjeve pojedinih građanskih inicijativa da se o nekom pitanju odlučuje neposredno, odnosno da ne podržavaju odluku ili zakon koji je donesen u Saboru i to je legitimno pravo građana. Smatram da je važno omogućiti građanima da na taj način sudjeluju aktivno u donošenju bitnih političkih odluka. I kada primjerice 400.000 građana u Hrvatskoj u vrlo kratkom roku od 15 dana da svoj potpis određenoj građanskoj inicijativi to svjedoči da je riječ o pitanju od iznimne važnosti.

S druge strane, neuređenost postupka prikupljanja potpisa i potom utvrđivanja valjanosti tih potpisa odgovornost je zakonodavca, koji je omogućio 'cirkus' u kojem se može onemogućivati prikupljanje potpisa u pojedinim gradovima ili općinama i u kojem konačnu verifikaciju ispravnosti potpisa provodi ministarstvo koje je dio vlade, koja se apsolutno protivi zahtijevanom referendumu.

Što reći glede izjave čelnoga čovjeka toga ministarstva da su referendumske inicijative 'zagadile društvo'?

Izjava ministra da su inicijative 'zagadile društvo' je apsolutno neprimjerena i čini mi se, do sada, možda i najteža Kuščevićkvalifikacija građanskih inicijativa od nekoga našeg političara, ali najbolje pokazuje kakav je odnos vlasti prema građanima koji o nekom pitanju traže referendumsko izjašnjavanje.

Može li se očekivati sudski progon udruga koje su pokrenule referendume zbog navodnoga falsificiranja podataka i potpisa?

Nije mi poznat sadržaj kaznene prijave koju je podnio čelnik jedne političke stranke. Pitanje je može li se utvrditi gdje je i od koga unijet neki falsificirani potpis u potpisne mape.

Potreban je novi Zakon o referendumu

Kako bi trebalo urediti zakonski referendum?

Prije svega, trebalo bi izmijeniti članak u Ustavu koji regulira referendum građanske inicijative. Treba smanjiti broj potpisa na 200.000, pažljivo definirati pitanja koja ne bi bila dopuštena za referendumsko odlučivanje tako da se zaštite ustavne vrednote demokracije, vladavine prava i ljudskih prava te na kraju treba omogućiti da Ustavni sud Referendumocijeni ustavnost nekog referendumskoga pitanja na zahtjev građanske inicijative nakon prikupljenog određenog inicijalnog broja potpisa. Nakon ustavne promjene treba izraditi novi Zakon o referendumu.

Što bi takav zakon trebao sadržavati?

Ono što bih želio vidjeti u njemu bi bilo prvenstveno sljedeće: produženje roka za prikupljanje potpisa građana na 60 do 90 dana, prikupljanje potpisa na svim mjestima gdje je dopušteno javno okupljanje, jednostavniji obrasci za prikupljanje potpisa u kojima će građani moći unijeti i broj osobne iskaznice ili putovnice, a ne samo OIB, preciziranje svih rokova u postupku prikupljanja potpisa i utvrđivanja njihove valjanosti te povjeravanje Državnom izbornom povjerenstvu i gradskim izbornim povjerenstvima da provjere potpise za referendum.

Je li Ustavni sud mjerodavan ocjenjivati može li neko pitanje na referendum?

U Smjernicama o ustavnim referendumima na nacionalnoj razini iz 2001.Venecijanska komisija, kao stručno i savjetodavno tijelo Vijeća Europe, zaključila je da bi se sudbeni nadzor u slučaju referenduma trebao usredotočiti na pravo glasa, izvršavanje narodnih inicijativa, proceduralne i supstantivne valjanosti teksta podnijetoga na referendumsko odlučivanje (u smislu da tekst ne smije biti suprotan međunarodnom pravu ili pravnim načelima USRHVijeća Europe kao što su demokracija, ljudska prava i vladavina prava), a što bi trebalo biti podvrgnuto preliminarnom osvrtu (prije prikupljanja potpisa), poštivanje slobode glasovanja te rezultat glasovanja.

Neki političari najradije bi prepustili Ustavnom sudu da se hrva s referendumskim inicijativama ili bi ga pretvorili u referendumski filter...

Kada je riječ o odlučivanju Ustavnoga suda o ustavnosti referendumskih pitanja građanskih inicijativa, rado bih, za kraj, citirao slovenskoga profesora ustavnog prava Cirila Ribičiča, koji je kao ustavni sudac više puta imao prilike odlučivati o pravu građana na referendum. Njegove riječi trebale bi biti smjernica, prije svih, našim ustavnim sucima. Ribičič je napisao u jednoj svojoj knjizi: 'Čini mi se pravo i nužno da i za referendumsko odlučivanje važe ozbiljna ustavna ograničenja. Međutim, zadiranje u pravo ljudi da odlučuju na referendumu toliko je važno da ga treba primjenjivati krajnje obazrivo, suzdržano, takoreći drhtavom rukom. Riječ je o području u kojem ustavni sud mora postupiti još suzdržanije i sa smislom za samo-ograničavanje, kao kad postavlja ustavne granice za rad parlamenta. Zabrane svenarodnog odlučivanja moraju biti rijetke, dobro promišljene i svestrano obrazložene. Mogu se zasnivati samo na ustavnopravnim, a ne političkim razlozima. Svrsishodnost konkretnog zakonodavnog referenduma, adekvatnost referendumskog pitanja, analiza mogućih političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih posljedica takvog ili drukčijeg rezultata vrlo važna su pitanja o kojima obvezujuće odluke ne može i ne smije donositi ustavni sud ukoliko se ne želi suočiti s kritikom da djeluje politički, a s ustavnopravnog aspekta arbitrarno i u neskladu s načelom podjele vlasti'.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 14-11-2018, 15:22:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).