Tajnik Svete Stolice došao u Hrvatsku umiriti vjernički puk zato što Papa očito još ne planira kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca

Umirovljeni biskup Mile Bogović u predgovoru knjizi Jurja Batelje "Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna Crkva" prije tri godine napisao je: "Ako netko i danas izjednačuje vrijednost dokaza koje je Batelja (promicatelj postupka za proglašenje svetima bl. Alojzija Stepinca, op.a.) u svojim knjigama donio, a koji se nalaze i u materijalima Kongregacije za proglašenje svetim kardinala Stepinca, s onim dokazima koje je komunistički sud u listopadu 1946. koristio da Stepinca proglasi zločincem, u tom slučaju ni Papina inicijativa ne može donijeti dobre rezultate".

Navedeno Bogovićevo gledište, nakon prošlotjednoga intervjua tajnika Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupa Paula Richarda Gallaghera, dobilo je još više na snazi. No što je rekao nadbiskup Gallagher? U intervjuu Hrvatskome katoličkom radiju koji su prenijeli mnogi portali rekao je sljedeće: "Plodovi rada ove Komisije bili su, možemo reći, nedostatni. Nije postignuto ono što je Sveti Otac očekivao." Bogovićevim riječima: Mješovita komisija Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne Crkve, čija je zadaća bila zajednički razmotriti lik kardinala Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata, nije donijela dobre plodove. Ali, iz kojega motrišta? Ostavimo to za malo kasnije. Upitan je li mu poznat mogući datum kanonizacije bl. Alojzija Stepinca i hoće li papa Franjo doći u Hrvatsku, šef vatikanske diplomacije Gallagher izravno je odgovorio: "Žao mi je, ali odgovor na oba pitanja je: ne znam". Sigurno će se mnogi zapitati: bi li ovako odgovor formulirao poznati šef vatikanske diplomacije kardinal Agosto Casaroli?

No pustimo to. Odgovor na prvo pitanje nužno je uvjetovao odgovor na drugo pitanje i zato je nadbiskup Gallagher nimalo diplomatski odgovorio kako je odgovorio jer doći u Hrvatsku bez jasne poruke u svezi s nadnevkom kanonizacije bl. Alojzija, jednostavno pučki rečeno bio bi dolazak u goste praznih ruku. Govoreći o značenju kanonizacije državni tajnik je pojasnio da je to možda trenutak kad lik nekoga svetca "postaje baštinom opće Crkve". Pritom je dodao kako u stanovitome smislu "lokalno čašćenje opada, jer svjedočanstvo, primjer određenoga svetca ne postaje samo baštinom Hrvata, nego Engleza, Francuza, Afrikanaca, Amerikanaca i tako dalje". Gallagher smatra da je to korak koji iziskuje određeno vrijeme. "A možda još nije sazrijelo vrijeme za to. Vjerujmo Svetom Ocu kojemu pripada donošenje te velike odluke", dometnuo je. Podsjetio je kako je bivši državni tajnik kardinal Pietro Parolin prošle godine rekao kako ta odluka pripada Katoličkoj Crkvi i ne ovisi o mišljenju i stavu drugih. "Mislim da moramo imati to sinovsko povjerenje u Svetoga Oca koji će razlučiti i donijeti odluku kada će doći do toga čina koji je tako važan za opću Crkvu, kada će za to biti pravi trenutak", pokušao je riječima utjehe zaključiti temu nadbiskup Gallagher. Nakon predavanja održanoga na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, nadbiskup Gallagher u neformalnome je razgovoru rekao da je čitav postupak u svezi s kanonizacijom "zapeo", drugim riječima da je blokiran, ukliješten. Što je "ukliještilo" postupak koji je praktično završen te još nije došlo do svečanoga čina proglašenja bl. Stepinca svetim? O tome državni tajnik nije ništa rekao, no može se neke obrise vidjeti.

Zašto je Papi važno mišljenje SPC-a

Pred dolazak vatikanskoga državnog tajnika u Zagreb, na svome portalu osvrnuo se na propovijed zagrebačkoga PosjetZašto je došao nadbiskup Gallagher u Zagreb? Zbog susreta u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu s predstavnicima drugih vjeroispovijedi u Hrvatskoj, među kojima izaslanstvom Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje je predvodio pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk i Islamske zajednice Mevludin efendija Arslani? Ne će biti! Zbog predavanja na Hrvatskome katoličkom sveučilištu o vatikanskim ugovorima, napose ugovorima koja reguliraju gospodarska pitanja? Teško! Došao je, zapravo, to treba jasno reći, da umiri vjernički puk, koji je s pravom očekivao kanonizaciju o 20. obljetnici beatifikacije bl. Alojzija. Jer, da nije tako, poruka koju je objavio gojenca iz argentinskih dana, bila je dostatna.nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, o 20. obljetnici beatifikacije Stepinca, kolumnist Drago Pilsel, koji se svojedobno hvalio argentinskim kontaktima s nadbiskupom Jorgeom Mariom Bergogliom, napisavši: "Zapravo, ništa novo Bozanić nije rekao, a trebao je, osobito jer je kanonizacija, za koju se opet u Krašiću molilo, odgođena ad calendas graecas, što će reći da nije na vidiku, točnije, da je vrlo upitno da se za naših života i dogodi". U pohvali Titovu poratnome postupanju spram nadbiskupa Stepinca, autor konstatira: "Problem je, dakako, u tome što mnogi u Crkvi danas potpuno krivo misle da je ta Titova strahovlada (koju se naravno osuđuje kao što je to, npr. činio pokojni Slavko Goldstein), sudeći prema njezinim učincima, bila groznija od strahovlade nacista, fašista i ustaša. Ne, nije!"

Zašto je došao nadbiskup Gallagher u Zagreb? Zbog susreta u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu s predstavnicima drugih vjeroispovijedi u Hrvatskoj, među kojima izaslanstvom Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje je predvodio pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk i Islamske zajednice Mevludin efendija Arslani? Ne će biti! Zbog predavanja na Hrvatskome katoličkom sveučilištu o vatikanskim ugovorima, napose ugovorima koja reguliraju gospodarska pitanja? Teško! Došao je, zapravo, to treba jasno reći, da umiri vjernički puk, koji je s pravom očekivao kanonizaciju o 20. obljetnici beatifikacije bl. Alojzija. Jer, da nije tako, poruka koju je objavio gojenca iz argentinskih dana, bila je dostatna. A i bez svega toga ustrajni vjernički narod znao je da se ovog listopada ništa bitno ne će dogoditi za Crkvu u Hrvata. Iščitavanje znakova na ovim prostorima stari je zanat. Tako je i u slučaju dolaska vatikanskoga šefa diplomacije. Znalo se da dolazi praznih ruku. Nije morao ništa ni izgovoriti, jasno bi bilo što je posrijedi. I sada nakon svega možda vrijedi priupitati: postaje li blaženi Alojzije Stepinac, kojega je s toliko oduševljenja beatificirao papa Ivan Pavao II. u čitavom ovom postupku kanonizacije sve više sredstvo? Kad to pitamo, želimo znati što je važnije, lažni ekumenizam ili lik nadbiskupa koji je još za života potvrdio svoju svetost. Očito je da preko Beograda papa Franjo hoće doprijeti do Moskve. Zato mu je važno gledište SPC-a. To je stari cilj vatikanske diplomacije, koji s vremena na vrijeme više ili manje dobiva na važnosti.

Političkim jezikom govoreći, kolateralne žrtve na tom putu nisu toliko važne. Jer kad kaže nadbiskup Gallagher da Sveti Otac nije zadovoljan radom povjerenstva, znači li to da za njega nije bitno što su predstavnici HBK rekli u okviru toga povjerenstva, već ono što je reklo izaslanstvo SPC? Ako je tako, Mješovito povjerenstvo nije trebalo ni formirati, već akceptirati promidžbu koja se vodi čitavo stoljeće protiv Katoličke Crkve u Hrvatskoj, a zapravo protiv hrvatskoga naroda. Latinska izreka kaže - Tko mnogo dokazuje, ništa ne dokazuje. Tu ćemo stati. Ali ne znači da ćemo izgubiti dostojanstvo, ustrajnost, dopustiti okupaciju prostora i duha, prihvatiti laži ili nabacivanje s lažima. To ne bi zaista imalo smisla jer bismo poništili ono što je izgrađivano od 879. godine, kada je papa Ivan VIII. poslao hrvatskome knezu Branimiru pismo kojim ga izvješćuje da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod, priznajući mu "zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom". Bilo je to u ono vrijeme najviše međunarodno priznanje čime je, u današnjem smislu, Hrvatska priznata kao suverena država. I na kraju, neka kao zaključak posluži odgovor nadbiskupa Gallaghera na konstataciju novinarke Tihane Semijalac „a ono što mi vjernici možemo učiniti je neprestano moliti“: "Tako je, uvijek moliti, utjecati se zagovoru blaženika i slijediti njegov primjer te biti svjesni onoga čime se blaženi Stepinac uvijek odlikovao, a to je vjernost Svetome Ocu. I u ovome trenutku kad ne nedostaje teškoća siguran sam da bi to bila njegova pouka i nama u ovome trenutku".

Marko Curać
Hrvatski tjednik