Hrvatski tjednik
 

Spašavanje brodogradnje od danas do sutra

Stečaj je vrlo izgledna sudbina brodogradilišta Uljanik. Godinama pulsko brodogradilište radi bez kvalitetnoga poslovnog modela i gomila gubitke, a svako malo priskoči država i financijskim injekcijama održava besmisleno poslovanje tvrtke. Vjerojatno se Uljanikom loše upravljalo upravo zbog navike kako će majka država uvijek biti tu kad zatreba te se ni uprave ni radnici nisu trudili poboljšati poslovanje vlastite tvrtke. Glavno je da plaća ide iz mjeseca u mjesec, tko još ima vremena razmišljati o budućnosti.

U potrazi za ulagačem

I danas, kad je brodogradilište došlo pred zid, razgovara se samo o jednoj ili dvjema plaćama koje će zbog pritiska Uljanik3Vlade na upravu Hrvatske poštanske banke biti ipak osigurane. Usput, radnici su vlasnici 47 posto dionica, ali uopće ne pokazuju želju upravljati tvrtkom, već im je jedna plaća sudbinsko pitanje. Radnike se još može i razumjeti, ali samohvala ministara i premijera zbog osiguravanja jedne plaće nevjerojatna je, a cijela strka podsjeća na legendarne skečeve popularnih sarajevskih Nadrealista iz razdoblja kolapsa Jugoslavije. Nema sumnje kako bi i ova vlada bacila u vatru nove milijarde kuna, koliko god treba, kako bi se nastavilo poslovanje i tako kupio politički mir. Međutim, zbog jasnih restrikcija Europske unije to država ne smije dalje činiti.

Svi planovi restrukturiranja koji se spominju nemaju velike VladaVlada je evidentno nesposobna na vrijeme predvidjeti probleme i pronaći uistinu kvalitetnoga ulagača, inače ne bi davala novac bez jasnoga plana niti bi dopustila Kermas energiji Danka Končara kupnju Brodotrogira i uvlačenje u Uljanik. Njegov je cilj evidentno preuzimanje zemljišta i pretvaranje brodogradilišta u marine.šanse za brodogradilište koje godišnje stvara gubitak u visini imovine. Za takve je planove prekasno i trebalo je krenuti u akciju godinama ranije. Brodogradnja kao djelatnost jako je važna, naročito za državu bez industrije; radi se o industrijskoj grani koju Hrvatska nije smjela izgubiti, ali očito zbog sebičnih interesa i nebrige svih sudionika nismo u stanju sačuvati niti jednu kompaniju koja nije u strogo privatnome vlasništvu. Moguće je rješenje pronalazak ulagača koji bi uložio svoj novac u kupnju brodogradilišta čija je realna cijena nula kuna. Kad bi se, međutim, takav ulagač pronašao? Bitno je samo preuzimanje dugova i nastavak proizvodnje.

Primjer Brodosplita

Pozitivnim bi se primjerom mogao pokazati Brodosplit, kojim racionalno upravlja Tomislav Debeljak. Očita je razlika Brodosplitizmeđu upravljanja splitskim od upravljanja pulskim brodogradilištem. Država je već trebala pronaći ulagača, a ako ima imalo nade, potrebno je učiniti sve, pa i dati povoljnu stogodišnju koncesiju na zemljišta na kojemu rade brodogradilišta, uz jedini uvjet da se na njemu obavlja brodograđevna djelatnost. Druga je i realnija mogućnost klasičan stečaj nakon kojega će država platiti milijarde kuna jamstava izdanih Uljaniku i 3. maju. Spominje se odjednom Ukrajinac Vladim Novinsky, vlasnik ukrajinskih brodogradilišta, koji bi ulagao u hrvatsku brodogradnju, iako je vjerojatno riječ o uzaludnim spinovima kao da se nešto pokušava.

Vlada je evidentno nesposobna na vrijeme predvidjeti probleme i pronaći uistinu kvalitetnoga ulagača, inače ne bi davala novac bez jasnoga plana niti bi dopustila Kermas energiji Danka Končara kupnju Brodotrogira i uvlačenje u Uljanik. Njegov je cilj evidentno preuzimanje zemljišta i pretvaranje brodogradilišta u marine, čime će država doživjeti enormnu štetu. Za Uljanik je prekasno, tisuće ljudi izgubit će posao, ali bolje i to nego trošiti zajednička sredstva na neodržive kompanije. S druge strane, upravo zbog nekontroliranoga trošenja na administraciju i neorganizaciju na razini cijele države, novca očito nedostaje, a proračun se ne puni planiranim tempom.

Oslobađanje od poreza

Nakon svih najava porezne reforme, nema konkretnih značajnih poteza. Vlada smanji jedan porez da bi povećala Ekonomijadrugi, oslobodi doprinos za jednu svrhu da bi povećala za drugu, ukida bespotrebne agencije tako da ih pripaja ministarstvima itd. Cilj je porezne politike uzeti što se može, uz pretpostavku da svi izbjegavaju plaćati porez, pa se traži način kako od poduzetnika izvući što više, bez obzira na to koliko uistinu zarađuju. Primjer za to namjera je povišenja osnovice plaće za vlasnike poduzeća, zbog čega će njih tisuće biti likvidirano. Upravo takav pristup i potiče sivu ekonomiju jer se drukčije ne može zaraditi. Pravo je rješenje drastično smanjenje poreza i racionalizacija upravljanja čitavim javnim sektorom.

Kada bi porezni teret bio podnošljiv i poticajan, malo tko bi imao racionalan motiv ne plaćati ga, a preko noći bi se povećao broj poreznih obveznika i ukupan prihod po toj osnovi. Porezno rasterećenje može biti rješenje i za Uljanik. Hrvatskoj nitko ne može odrediti kakvu će poreznu politiku voditi za određeni tip industrije i ne bi bio problem koncipirati ju na način koji bi uistinu privukao ozbiljnoga ulagača. Osim spomenute jeftine koncesije, eventualno ulaganje u brodogradnju kao stratešku granu trebalo bi osloboditi plaćanja poreza na dobit, doprinosa i drugih davanja na određeno razdoblje, pa i desetak godina.

Izjava koja ne ulijeva nadu

Od takvoga poteza država u početku ne bi imala izravne koristi, osim što bi izbjegla plaćanje po izdanim jamstvima i Marićne bi više bacala novac u vatru. Dugoročno bi sve skupa dalo veliku korist od industrije koja je znatno važnija od turizma, koji se isključivo forsira. Upravo je ova relativno loša godina pokazala kako turizam nije jedna od glavnih gospodarskih grana na koju se treba osloniti, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.

Međutim, izjava ministra financija Zdravka Marića, samo dan nakon osiguravanja plaće radnicima Uljanika, kako ne želi sanirati gubitaše jer zbog toga ne može smanjiti poreze, ne ulijeva nadu kako postoji plan promjene porezne politike. Porezni prihodi nikad ne će biti dovoljno visoki da bi se porezi smanjili, potrebno je riskirati njihovim smanjenjem ranije kako bi ekonomija mogla prodisati i u proračun još više uplaćivati. Za takve je poteze potrebna vizija i hrabrost, ali izbori su ovoj krhkoj vlasti preblizu i za kakve rizike.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 21-09-2018, 03:02:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).