Hrvatski tjednik
 

HDZ...

Darko Milinović, prvi lički HDZ-ovac, pobunio se pro­tiv predsjednika stranke Andreja Darko MilinovicPlenkovića i ovaj ga je izbacio iz stranke. HDZ se ionako htio riješiti Milinovića kao čelnoga čovjeka HDZ-a u Ličko-senjskoj županiji, predvidio je za tu dužnost drugo ime, MilinovićMilinović jest dugogodišnji i zaslužni HDZ-ovac, čovjek koji je u ratnim i poratnim godinama brinuo o Ličko-senjskoj županiji, imao je svojedobno i povjerenje prvoga hrvatskog predsjednika dr. Fra­nje Tuđmana i rođaka mu Nikice Valentića, premijera u HDZ-ovoj Vladi. Nakon 2000. godine, kada je Račanova vlast hapsila genera­la Mirka Norca, u znak prosvjeda vezivao se lancima. Ali je kasnije podupirao Sanaderovu detuđmanizaciju HDZ-a samo zato što je Sanader u tom sramnome procesu računao i na njega, Milinovića. Pa ipak, nema sumnje da je Milinovićev doprinos HDZ-u neuspo­rediv u odnosu na Plenkovićev.Marijana Kustića, a kako Milinović nije htio odustati od kandidature, HDZ je odugovlačio s datumom izbora u stranci, na što je Milinović izgubio živce i prošloga tjedna izvršio svojevrsnu invaziju s dvjesto­tinjak pristaša na stranačke prostorije u Zagrebu i time dao Plenkoviću povod za isključenje koje se dogodilo početkom ovoga tjedna.

Milinović je time olakšao Plenkoviću posao i omogućio mu da se jednim činom riješi Milinovića i kao protukandidata i kao člana stran­ke. Posao isključenja obavio je Visoki sud časti HDZ-a i to jed­noglasno. Tzv. visoki sudovi ča­sti uvijek jednoglasno donose odluke kakve gazda traži. Nije isključeno da će isti sud, štovi­še isti ljudi u njemu, u ne tako dalekoj budućnosti, kad se pro­mijene okolnosti, isto tako jed­noglasno isključiti i Plenkovića iz HDZ-a.

Sukob makijavelističke naravi

Sukob između Milinovića i središnjice HDZ-a isključivo je makijavelističke naravi. Kad je osjetio da stranka, odnosno Plenković, više ne računa na nje­ga, Milinovićev ego to nije mogao podnijeti. Nema tu, dakle, nikakva ideološkoga ili svjetonazorskoga konflikta. Čak se Milinović tijekom svoje „operacije" opsade središnjice s istomišljenicima do zadnjega trenutka dodvoravao Andreju Plenkoviću kazujući da on ne stoji iza njegove marginalizacije, nego neka fluidna središnjica. Time je de­monstrirao sva obilježja provincijalnoga poltrona koji vjeruje da će dodvoravanjem autoritetu navesti ga na promjenu odluke. On nije izvršio desant sa svojih 200 pristaša kada je Plenković rušio Plenkovićspomeni­ke braniteljima, rehabilitirao agresorske simbole, dao vlast gubitnici­ma izbora, obračunavao se s „nacionalistima" nego tek sada kada se privatno osjetio ugroženim, što kazuje da on zapravo i nema ideala pa kada se događaj promatra na individualnoj razini, Milinović vjerojat­no nije ni zaslužio bolju sudbinu.

Milinović jest dugogodišnji i zaslužni HDZ-ovac, čovjek koji je u ratnim i poratnim godinama brinuo o Ličko-senjskoj županiji, imao je svojedobno i povjerenje prvoga hrvatskog predsjednika dr. Fra­nje Tuđmana i rođaka mu Nikice Valentića, premijera u HDZ-ovoj Vladi. Nakon 2000. godine, kada je Račanova vlast hapsila genera­la Mirka Norca, u znak prosvjeda vezivao se lancima. Ali je kasnije podupirao Sanaderovu detuđmanizaciju HDZ-a samo zato što je Sanader u tom sramnome procesu računao i na njega, Milinovića. Pa ipak, nema sumnje da je Milinovićev doprinos HDZ-u neuspo­rediv u odnosu na Plenkovićev.

Šerif

Plenković je, uostalom, tek 2011. postao član HDZ-a. Milinović je prije rata bio komunist koji je jav­nim pismom pružao potporu Ivici Račanu i nije odmah osjetio dah povijesnih promjena i dolazak HDZ-a i Tuđmana. To se dogodilo kasnije. Prilagodivši se, on je u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji stekao status svojevrsnoga šerifa o kojemu je doslovce sve ovi­silo. Sve je dobrano koristio i za osobnu korist, za svoju ka­rijeru i stjecanje imovine pa su Likamediji odavno registrirali da je sagradio kuću u Gospiću povr­šine veće od dvije tisuće če­tvornih metara, veliku vikendi­cu na otoku Viru i razne druge vrijednosti, čime je pokazao da je zapravo vulgarni materijalist kojemu su nacionalni ideali sredstvo, a ne cilj. Nije u tom smislu jedini, štoviše tipičan je balkanski provincijalni politički aktivist, koji je uz to rabijatan s medijsko-komunikacijskim hendikepima, što sve zapravo upućuje na to da nad njegovom aktualnom sudbinom nitko ne će posebno prolijevati suze. Jed­nostavno, Milinović nije velik političar niti je predestiniran da to bude. Ali politički problem HDZ-a i Hrvatske, koji se zrcali i kroz njegov slučaj, sadržan je u nečemu drugom.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne bi izbacio Darka Milino­vića iz HDZ-a kada bi mu o njegovu glasu ovisila vlast, odnosno većina u Hrvatskome saboru. Vladajući HDZ već gotovo dvije godine opstaje na tankoj većini, ali većini koja nikada nije došla u pita­nje, ni onda kada se dio HDZ-ovih zastupnika suprotstavio Plenkoviću, kao u slučaju Istanbulske konvencije, ni sada kada HDZ u Milinoviću gubi jedan glas. Plenković je odavno inaugurirao model vladavine uz potporu oporbenih glasova kada i ako nema dovoljno HDZ-ovih, a oporbene glasove dobiva zato što donosi odluke koje ideološki pripa­daju tim oporbenim strankama, a ne HDZ-u.

Bilo bi prirodno da je Plenković predsjednik SDP-a

Dakle Plenković provodi politiku SDP-a ili HNS-a, a ne HDZ-a. Bilo bi prirodno da je on predsjed­nik SDP-a, a ne HDZ vjerodostojnoHDZNedavno je, primjerice, Gordan Bosanac izabran za člana saborskoga Odbora za nadzor obavještajnih službi. Protiv njega su još lani ogorčeno istupali mnogi HDZ-ovci jer taj civilni aktivist ima velikosrpska stajališta o Oluji i o Domovinskome ratu, ali sada to Plenkovićevu HDZ-u ne smeta. Nadalje, nedavno su članovi saborskoga odbora glasovali za veleposlanike i neovisno o činjenici što su neki HDZ-ovi članovi toga tijela bili suzdržani, Plenković je us­pio progurati Joška Paru na dužnost veleposlanika u Bruxelles, dakle diplomata koji, da je pravde, ne bi smio biti ničiji kandidat, a kamoli kandidat HDZ-a, uz pomoć oporbenih glasova.HDZ-a. Drugim riječima, na djelu je neformalna koa­licija između HDZ-a i SDP-a. Nedavno je, primjerice, Gordan Bosanac izabran za člana saborskoga Odbora za nadzor obavještajnih službi. Protiv njega su još lani ogorčeno istupali mnogi HDZ-ovci jer taj civilni aktivist ima velikosrpska stajališta o Oluji i o Domovinskome ratu, ali sada to Plenkovićevu HDZ-u ne smeta. Nadalje, nedavno su članovi saborskoga odbora glasovali za veleposlanike i neovisno o činjenici što su neki HDZ-ovi članovi toga tijela bili suzdržani, Plenković je us­pio progurati Joška Paru na dužnost veleposlanika u Bruxelles, dakle diplomata koji, da je pravde, ne bi smio biti ničiji kandidat, a kamoli kandidat HDZ-a, uz pomoć oporbenih glasova.

Mnogi članovi HDZ-a, uključujući i Milinovića, još se ne žele suočiti s činjenicom da je Plenković već praktički Saborrealizirao tzv. veliku koa­liciju pa danas kada mnogi raspravljaju hoće li doći do te koalicije i treba li ona, sve djeluje tragikomično jer ona je na djelu. HDZ nema samo 76 ruku u Saboru, ima ih koliko mu treba. Ako izgubi poneki glas od zastupnika svoje stranke koji iz raznih razloga ne mogu pratiti tu čudovišnu metamorfozu HDZ-a iz nacionalno-konzervativne u pot­puno anacionalnu političku stranku, Plenković ih lako kompenzira s glasovima zastupnika iz redova oporbe koja se raspada i koja defacto kao organizirana politička snaga više i ne postoji.

Predsjednik HDZ-a i premijer je, prvo, kao bruxelleski otpravnik poslova, odabran zato što je u etničkome smislu posve indiferentan, vrijednosno uništio i ispraznio HDZ, što je on programski u početku formulirao kao istjeri­vanje ekstremizma iz stranke, a u praksi to znači obračun s elemen­tima tuđmanizma. Da, i u aktualnome slučaju političke eliminacije Milinovića, koliko god ovaj bio politički kameleon PrijevaraValjda je svim političkim naivcima u ovoj državi postalo jasno da su izbori imali jedan ishod, a da je sada na djelu, na vlasti, sa­svim druga formula, odnosno da Plenkovićeva vlada nema nikakvoga legitimiteta. On je počinio prvu prijevaru odmah nakon izbora kada je, suprotno rezultatima, u vlast uveo one koji te glasove nisu dobili, a odbacio one koji su dobili najveće povjerenje.Drugu prijevaru bi­rača počinio je kada je u koaliciju uveo HNS,koji apsolutno ne zaslužuje nikakvu solidarnost, ima elemenata Plenkovićeva istjeriva­nja tuđmanizma iz HDZ-a. I dok provodi tu paklenu misiju pred zble­nutim HDZ-ovim kukavičkim članstvom, koje će se probuditi tek kad Plenković ode s ove dužnosti, Plenković istodobno razara oporbu. Danas se može reći da Plenković nema oporbe ni u klasičnoj oporbi ni u HDZ-u. Slučajevi Saucha, Ronko i sada Bojan Glavašević svjedoče što se događa sa SDP-om, ali rasulo jednako traje i u Mostu i u ostalim političkim strankama.

Bez legitimiteta

Milinović postaje HDZ-ova prošlost. Na vjetrometini Plenkovićeve autokracije u HDZ-u bit će otpuhani i svi oni koji su Dalibili to­liko drski da su sramežljivo ustali protiv usvajanja Istanbulske konvencije, ali su se istodobno opravdavali pred šefom da su oni i dalje uz njega. Ivo Davor Stier, Miro Kovač, Milijan Brkić, Miroslav Tuđman i još njih desetak u stranci bačeni su na margine, Plenković s njima danas ne komunicira, ne naziva ih, prezire ih, a kakva im je politička sudbina, dao je svojedobno naslutiti on sam govoreći im da se ne će naći na listama ako se uskoro dogode izbori. Svoju šansu da se postave kao relevantna snaga unutar stranke prokockali su u trenutku izglasavanja povjerenja Martini Dalić kada su mogli zatražiti od Plenkovića da odustane od Ista­nbulske konvencije u Saboru ili će oni biti protiv povjerenja Martini Dalić i Vladi, čime bi pala Plenkovićeva Vlada.

Ne, šutjeli su, dopustili da ih Plenković ponizi i diskreditira kao nekakve rigidne katolibane i za to je dobio frenetičnu potporu neokomunista, srpskih nacionalista i svih ana­cionalnih zastupnika u Hrvatskome saboru. Uz pomoć takvih i Crnodalje vla­da. Mnogima u HDZ-u je u tome vakuumu između ideala i Plenkovićeva vađenja utrobe HDZ-u isparila supstancija i od nje je ostala na dnu te političke tezge obična klonovska sjena.

Nakon toga valjda je svim političkim naivcima u ovoj državi postalo jasno da su izbori imali jedan ishod, a da je sada na djelu, na vlasti, sa­svim druga formula, odnosno da Plenkovićeva vlada nema nikakvoga legitimiteta. On je počinio prvu prijevaru odmah nakon izbora kada je, suprotno rezultatima, u vlast uveo one koji te glasove nisu dobili, a odbacio one koji su dobili najveće povjerenje.

Drugu prijevaru bi­rača počinio je kada je u koaliciju uveo HNS, stranku čiji je rejting oko jedan posto i na čuđenje čitave javnosti predao joj neke presudne resore poput školstva. Nije mu bilo ni to dosta pa je počinio treću i konačnu prijevaru građana tako što je detuđmanizirani i dekroatizirani HDZ-a uveo u neformalnu veliku koaliciju s komunistima pa danas Plenković nema političkih protivnika osim ponekih preostalih tuđmanista i nacionalista u vlastitim redovima s kojima se postupno, ali sigurno obračunava. Dakako, Plenković kao neprijatelja do­življava i čitav hrvatski narod čijih 800 tisuća potpisa odbija provjeriti i provesti referendume.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 16-11-2018, 03:12:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).