Hrvatski tjednik
 

Slučajnost prelazi u namjeru, a namjera u zavjeru

Povjesničar Ivo Goldstein u nekoliko navrata u razgovorima za medije objavio je kako je završio knjigu o Jasenovcu s oko 900 stranica i navodno će ta 'knjiga biti odgovor na sva pitanja koja se u ovome trenutku o Jasenovcu postavljaju'. Također je rekao kako se o Jasenovcu 'istina manje-više zna'. To je točno, ali Jasenovacsamo uz pojašnjenje da neki znaju više nego što bi htjeli, a neki manje nego što bi smjeli. Usprkos tome što je novi jasenovački guru izjavio da se manje-više sve zna, Javna ustanova spomen-područje (JUSP) Jasenovac je 7. ožujka 2018. godine dodala dvije nove žrtve i još 13 promjena podataka kod postojećih žrtava. Nove su žrtve na popisu Marko Vujanić rođen ocu Jurju 1887. godine u Šamaričkim Brđanima i navodno streljan od ustaša u Jasenovcu 1944. godine te Sreten Kulić rođen ocu Tomi 1941. godine u Malim Bastajima, ali se godina i način smrti ne navode, a za obojicu su izvor informacija nekakve izjave. Osobni podatci promijenjeni su za Katu Kulić koja više nije rođena u Velikim nego u Malim Bastajima i dodano je ime oca Stojan. U većini ostalih slučajeva u napomenama su dodane nekakve izjave iz 2018. godine kao novi izvor podataka. Poseban je slučaj promjena podataka kod Teje Kulića. Promjena se svela na to da je na kraju teksta u napomenama maknuta točka-zarez (;). Pretpostavka je da su jasenovački kustosi htjeli upisati novi izvor, ali eto nešto ih je omelo u tome. Imaju još vremena. Ovo je tek sedma promjena na popisu ove godine. Uz navedene su izjave kao novi izvor podataka dodane u napomene kod Branka Dokića i kod još deset Mrkobrada.

Izgleda da se kustosi u JUSP-u ne slažu s Ivom G. što se tiče poznavanja činjenica o Jasenovcu pa mu prkose. Ivo Goldstein1Odgovor na to mogao bi se pronaći ako se dodatno pogledaju spomenuti medijski istupi Ive G. On je ondje rekao i kako je '[n]ajstariji u proboju u travnju 1945. imao (...) 41 godinu'. S druge strane, mrežni jasenovački popis u napomenama za Nikolu Tolnauera rođenoga ocu Emanuelu 1898. godine u Veliškovcima navodi da je ubijen u proboju 22. travnja 1945. godine i očito je imao više od 41 godine: barem 46, a možda i 47. Tko je u pravu? Dodatni bi se tragovi mogli pronaći u ostalim izjavama Ive G. Naime, on između ostaloga naglašava i važnost pojedinih sudbina pa se zato 'posebno posvetio baš tim, pojedinačnim sudbinama'. Toliko im se posvetio da ne zna ni kada su točno rođeni premda su ti podatci, primjerice o Nikoli Tolnaueru, javno dostupni na internetu.

Možda u svjetlu toga treba spomenuti i odnedavno javno dostupnu elektroničku inačicu Židovskoga biografskog Jasenovacleksikona koja je još uvijek u 'radnoj verziji' i kojoj je glavni urednik upravo spomenuti Goldstein jer upravo se u njoj pojedinačno navode životopisi brojnih Židova. Nevjerojatno je koliko je novih lažnih žrtava kao i dodatnih informacija moguće otkriti na temelju toga leksikona pa se zaista može reći da je Ivo G. pripremio jedan vrlo koristan alat za dodatno prokazivanje mrežnoga jasenovačkog popisa JUSP-a Jasenovac kao masovne prijevare u mnogim svojim dijelovima. Ispada da je Ivo G. nehotice postao žestoki revizionist, nešto kao Ali G. u povijesnoj avanturi. Još bi mogao doći u sukob s JUSP-om Jasenovac. Zna se naime da je i njegov otac Slavko G. imao kritičko mišljenje o JUSP-u, ali iz drugih razloga. Revizionistom se može postati kritičkim čitanjem i uspoređivanjem podataka, a nehotičnim nečitanjem vlastitih uradaka i neuspoređivanjem s drugim podatcima o istoj temi. Pomozimo novopečenome nehotičnom (NN) revizionistu Ivi Goldsteinu u onome što bi se moglo protumačiti kao njegova ljetna ofenzivna protiv JUSP-a Jasenovac. Zbog velikoga opsega materijala kao pomoć revizionistu Ivi G. korisni materijali iz toga leksikona bit će opisivani u seriji od nekoliko članaka.

Nova taktika za nove žrtve

Prije pomaganja Ivi G. u revizionizmu, vratimo se na trenutak na najnovije promjene u mrežnome jasenovačkom popisu. Jedini izvor za Marka Vujanića i Sretena Kulića, dvije nove žrtve na jasenovačkom popisu, nekakve su izjave iz 2018. godine. Dakle čini se kako je dovoljno napisati izjavu da je netko stradao u Jasenovcu i vjerojatno dodati antifa pečat tipa „majke mi“ i to je sasvim dovoljno da se poveća jasenovački popis. Ovo se može shvatiti kao nova taktika za beskrajno povećanje broja žrtava. Novih podataka nema, revizionisti provjeravaju stare pa izgleda da preostaju samo izjave koje se praktično vrlo teško ili gotovo nikako ne mogu sa sigurnošću provjeriti. Primjerice, provjerom podataka u digitalnoj inačici komunističkoga popisa žrtava iz 1964. godine koju je u Srbiji nabavio i ljubazno ustupio gospodin Roman Leljak (L64) ustanovljeno je da se niti jedan Kulić iz Hrvatske ne zove Sreten. Kod desetoro Mrkobrada izjave kao novi izvori nisu dovele ni do kakva pomaka pa tako kod Ljubice (1914.) i Mile (1890.) i dalje nema očevog imena, a kod Rade i Mitra i dalje nije jasno kada su rođeni.

Osim toga, kod Mitra nije razjašnjeno ni kojemu narodu pripada, ali najvažnije od svega je kako nije riješeno radi li TragikomičnoTragikomično je što netko tvrdi da se o Jasenovcu 'manje-više' sve zna, a uređuje leksikon u kojemu pobija sam sebe. Uobičajena je obrana neobranjivoga da se pogreške događaju. To nitko ne spori, međutim u jasenovačkom slučaju ne radi se tek o ponekoj pogrešci, pa čak niti o desetinama i stotinama, već o tisućama. Broj pogrešaka jasno pokazuje kada slučajnost prelazi u namjeru, a namjera u zavjeru.se o Mitru ili Mitri, koja se navodi u napomenama. Naime, prema popisu L64, u Jasenovcu su stradali Mitar Mrkobrad (1864.) iz Male Črešnjevice i Mitra Mrkobrad (1860.) iz Velike Črešnjevice. U oba slučaja navodi se isto ime oca Jovo, 'oboje' su živjeli u Velikoj Barni i 'oboje' su ubijeni u Jasenovcu 1942. godine, ali u razmaku od četiri mjeseca. Uglavnom, u jednome trenutku netko je odlučio od dviju navodnih žrtava napraviti samo jednu. Nije jasno na koji se način utvrdilo koja je žrtva prava, ali to bi svakako bilo zanimljivo znati. Nova jasenovačka žrtva Marko Vujanić rođen 1887. godine u Šamaričkim Brđanima Srbin je kojemu se otac zove Juraj. Prema izjavi iz 2018. godine strijeljan je u Jasenovcu 1944. godine. U komunističkome popisu žrtava rata (L64) jedan je Marko Vujanić iz Brđana Šamaričkih, ali mlađi, rođen 1911. godine, a otac mu se zove Đuro, što je ekvivalentno hrvatskome imenu Juraj.

Međutim, taj je Marko Vujanić bio među tisućama Titovih partizana poginulih na Sutjesci. Iz Šamaričkih Brđana, tj. iz Brđana Šamaričkih, su i Marko (1904.) i Mirko Vujanić (1903.), samo je godina razlike kod rođenja, a točno godina dana razlike u smrti. Naime, prema L64 mjesto smrti dvojice partizana Marka i Mirka Vujanića je Glina, ali kod Marka je nadnevak smrti 15. listopada 1943., a kod Mirka 15. listopada 1944. godine. U oba slučaja kao ubojice se navode ustaše. Pri tome kod Marka piše da je poginuo, a kod Mirka da je umro. Umro od ustaša! Ovo s nadnevcima smrti već ulazi u sferu okultnoga jer bi se moglo zaključiti da su ustaše ubijali po principima numerologije. Kao da su baš na isti dan, na istome mjestu morali biti ubijeni Marko tj. Mirko. s prezimenom Vujanić. Prizemnije bi objašnjenje moglo biti da je netko na popisu iz 1964. godine u nedostatku stvarnih žrtava kojima bi se opravdali zahtjevi za reparaciju ratne štete od partizana Marka koji je zaglavio na Sutjesci kreirao još par stradalih partizana s osobnim imenima koja se često zamjenjuju Mirko/Marko. Naposljetku se pola stoljeća kasnije pojavila i istoimena jasenovačka žrtva koju prije nisu registrirali niti na jednome popisu, čak ni u revizijama i dopunama agilnih subnoraša.

U sferu numerologije mogao bi se svrstati i slučaj Branka Dokića (1920., Tenja, otac Nikola) koji je prema L64 stradao u Jasenovcu 15. 4. 1942. godine, ali u istome se popisu nalazi još jedan Branko Dokić (1909., Kantarovci, Simo) stradao u Požegi u tzv. 'direktnom teroru' 14. 5.1942. godine. Kao dodatna slučajnost na popisu L64 nalazi se i Branko Đokić (1906., Kantarovci, Simo) i on je stradao u „direktnom teroru“ u Požegi, ali 15.4.1941. godine. Dakle Đokić je stradao točno godinu dana ranije od Dokića. Na tome popisu žrtava ima još slučajnih podudarnosti, primjerice Branko Đukić rođen također 1906. godine. Ima još takvih slučajeva, ali i ovi su dovoljni za ilustraciju. U budućim promjenama bit će još takvih okultnih slučajeva sve dok se u Jasenovcu konačno ne počne kopati do istine ili dok se na državnoj razini ne provjere baze podataka rođenih i umrlih.

Pomoć Ivi

A sad pomozimo Ivi u demonstraciji revizionističkih mogućnosti leksikona kojemu je glavni urednik. Ovaj leksikon ne samo da je koristan za dodatnu potvrdu već prethodno objavljenih lažnih jasenovačkih žrtava, nego je njime moguće otkriti i nove. Primjera radi, dovoljno je zadržati se na jednome od klasičnih slučajeva lažnih jasenovačkih žrtava - onih koje su stradale u vjerojatno najpoznatijem od svih logora Auschwitzu. U leksikonu se tako nalaze i Leon Demajo, Ljudevit Lausch, Oskar Müller te Armin Friedmann i svi su oni stradali u Auschwitzu, međutim svi se nalaze na mrežnome jasenovačkom popisu. O prvoj se trojici već pisalo u tekstu 'Podržava li Ministarstvo kulture fašizam?' objavljenome u Hrvatskom tjedniku 3. kolovoza 2017. godine, gdje se na temelju podataka iz projekta 'Dotršćina' pokazalo da su zapravo stradali u Auschwitzu, a ne Jasenovcu, a o Arminu Friedmannu u tekstu 'UDAR: Tko su danas ustaše?' objavljenom u Hrvatskom tjedniku 25. kolovoza 2018. godine gdje su korišteni podatci iz digitalnoga arhiva Yad Vashema da se pokaže kako je također stradao u Auschwitzu, a ne Jasenovcu. Ovdje treba naglasiti da se u svim slučajevima podudaraju ime, prezime, očevo ime, mjesto i godina rođenja, pri čemu treba u obzir uzeti i napomene u mrežnome jasenovačkom popisu kao i tekst u leksikonu da bi se vidjeli svi podaci. Podatci iz leksikona dodatno su potvrdili dosadašnje tekstove o lažnjacima. Što reći nego hvala, Ivo, premda to nisi htio!

Od novih do sada neobjavljenih lažnih žrtava prvi je Velimir Deutsch za kojega leksikon navodi da je rođen u Gyöngyösu u Mađarska 20. srpnja 1895. godine ocu Edi. U Hrvatsku se doselio 1905. godine, djelovao je u Zagrebu gdje je bio suvlasnik poduzeća 'Arbeks' koje se bavilo izvozom drva, a za vrijeme rata vjerojatno je u kolovozu 1942. ili u svibnju 1943. godine deportiran u Auschwitz. S druge strane, mrežni jasenovački popis navodi da je Velimir Deutsch rođen ocu Edi 1895. godine u Zagrebu, pri čemu se u napomenama navodi 'Mađar' što bi odgovaralo navodu u leksikonu, ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine što bi sudeći prema podatcima iz leksikona znači bila laž.

Dalje slijedi Kurt Feuerstein za kojega leksikon navodi da je rođen u Grazu u Austriji 26. prosinca 1896. godine i kasnije se doselio u Hrvatsku. Radio je kao stručnjak u Našičkoj tvornici tanina i paropila d.d. u Zagrebu. Spominje se i da je za vrijeme NDH bio uhićen i deportiran, vjerojatno u Auschwitz, znači ne Jasenovac, a kao godina smrti je navedena 1943. Naime, na mrežnome jasenovačkom popisu nalazi se Kurt Feuerstein rođen ocu Adolfu 1896. godine navodno u Zagrebu i navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu 1941. godine, a u napomenama se dodatno spominje Graz (točnije Gratz) kao i Njemačka 1943. godine pa je vidljivo da se u oba slučaja misli na jednu te istu osobu koja je još jedna lažna jasenovačka žrtva.

U leksikonu se nalazi i Makso Fröhlich za kojega se navodi da je rođen ocu Josipu u Jastrebarskom 28. veljače 1869. godine. Do 1930. godine bio je ravnatelj pravnih poslova Državnog pravobraniteljstva u Zagrebu. Početkom svibnja 1943. godine odveden je u raciji i vjerojatno deportiran u Auschwitz gdje je stradao. Istovremeno se na mrežnome jasenovačkom popisu nalazi Maks Fröhlich rođen ocu Josipu 1869. godine u Karlovcu i navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu 1943. godine. Budući da su Karlovac i Jastrebarsko vrlo blizu i da su slični slučajevi vezani za mjesto viđeni već mnogo puta, opet se radi o novoj lažnoj jasenovačkoj žrtvi.

U leksikonu se naravno nalazi još mnogo osoba koje su istovremeno lažno navedene kao jasenovačke žrtve, a nalazi se i mnogo dodatnih informacija koje mogu otkriti neke zanimljivosti vezane za Jasenovac. Da se ne bi samo preletjelo preko svih tih informacija i da bi im se posvetila potrebna pozornost, postupno će se prikazati u budućim člancima o ovome leksikonu. Tragikomično je što netko tvrdi da se o Jasenovcu 'manje-više' sve zna, a uređuje leksikon u kojemu pobija sam sebe. Uobičajena obrana neobranjivoga je da se pogreške događaju. To nitko ne spori, međutim u jasenovačkome slučaju ne radi se o tek ponekoj pogrešci, pa čak niti o desetinama i stotinama već o tisućama. Broj pogrešaka jasno pokazuje kada slučajnost prelazi u namjeru, a namjera u zavjeru.

Nikola Banić i M. Koić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 14-11-2018, 02:36:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).