Hrvatski tjednik
 

 Danci bi znači mogli nešto naučiti od Hrvata, a i Hrvati od Danaca

Hrvatska je u ne baš zanimljivoj nogometnoj utakmici nakon rezultata 1:1 pobijedila Dansku u ispucavanju jedanaesteraca. Rekli bismo 'bolje išta nego ništa', važna je pobjeda i daljnji susreti s jakim momčadima do, i to je moguće, konačne pobjede: osvajanja svjetskoga prvenstva u nogometu, koji je prema jednoj engleskoj izreci 'najvažnija sporedna stvar' na svijetu. Stari Rimljani formulirali su drastičniju izreku 'Panem et circenses' - Kruha i igara, prema kojoj su tadašnji vladari zabavljali svjetinu da bi zaboravila svakodnevne nedaće. Ta RH Danskaizreka važi i danas, nogomet je 'veliko zabavište' za milijune ljudi diljem svijeta, u njemu se vrte milijarde eura, on u slučaju pobjeda predstavlja prestiž za velike i male države, IseljavanjeTužno hrvatsko masovno iseljavanje moglo bi se usporiti ako bi naši ljudi shvatili još jednu važnu stvar, naime da i inozemstvo nije 'zemaljski raj'. Vidimo kako se Nijemci tuže na očigledno nazadovanje svoje zemlje. Usput rečeno: naši nogometaši pobijedili su dansku vrstu, a Danska se na jednoj ljestvici najsretnijih zemalja nalazi na prvom mjestu. Danci bi znači mogli nešto naučiti od Hrvata, a Hrvati od Danaca. Nije sve u materijalnom blagostanju, postoje i druga polja života na kojima se može naći nešto više sreće nego što je posjedujemo sad i ovdje, u Hrvatskoj. Za Hrvatsku bi moglo važiti: nešto više kruha i nešto manje igara pa će biti bolje.ali i povod za općenacionalne trenutne tuge i trajnije depresije. Takva jedna zahvatila je nedavno Njemačku kad je njezina nogometna vrsta na vrlo ponižavajući način izbačena iz svjetskoga prvenstva u Rusiji.

Ne samo petparačke, nego i ozbiljne novine povezale su taj 'povijesni poraz' s navodnim političkim i gospodarskim propadanjem njemačke države. Utjecajni 'Der Spiegel' objavio je seriju članaka pod nadnaslovom 'Bila jednom jedna snažna zemlja'. Naime, upravo u vrijeme njemačkoga nogometnog oproštaja od svjetskoga prvenstva njemačka vlada velike koalicije pod vodstvom savezne kancelarice Angele Merkel doživljava svoju dosad najveću krizu. Povod tome je neslaganje bavarske Kršćansko-socijalne Unije, CSU, koja s Kršćansko-demokratskom unijom, CDU, gospođe Merkel sačinjava ne samo veliku koaliciju sa socijaldemokratima, nego i zajednički parlamentarni klub u Bundestagu, s njezinom navodno popustljivom politikom prema ključnom pitanju nacije: kako postupati s neprekidnim priljevom afroazijskih izbjeglica na granicama EU i Njemačke. Bavarci zahtijeva strože nacionalne mjere na njemačkoj granici, Merkel zagovara tzv. europska rješenja koja su znatno blaža.

Dok ovo pišemo predsjednik CSU-a i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer ponudio je ostavku na obje svoje Velika koalicijadužnosti. Pred kršćanskim socijalima u Bavarskoj nalaze se izbori ove jeseni i oni se pribojavaju da bi mogli izgubiti sadašnju apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu u Münchenu. Korisnik tih izbora bila bi desničarska Alternativa za Njemačku, AfD, koja dobiva sve više glasača upravo radi izbjegličke problematike koja postoji, ali koju desničari toliko preuveličavaju da sadašnje stanje u Njemačkoj uspoređuju sa završnim razdobljem komunističke Njemačke Demokratske Republike i Merkel guraju u blizinu Adolfa Hitlera, što je opasna provokacija. Njemačka kancelarica ipak se pomakla ususret važnim bavarskim zahtjevima glede zaoštravanja režima na njemačkoj granici i dopuštenoga broja izbjeglica, no očito je ovdje po srijedi nešto dublje, Bavarci, ali ne samo oni, potajno žele da Merkel prizna svoju pogrješku iz doba 'otvorenih granica' i nakon toga dade ostavku. U Kršćansko-demokratskoj Uniji očito nema nikoga tko bi to prihvatio i tko bi je mogao zamijeniti. Govori se i o novim izborima, ali oni nisu vjerojatni jer bi sadašnja koalicija izgubila još više glasova, dok bi pobjednici bili Alternativa za Njemačku i Zeleni, dvije potpuno oprečne stranke. Njemačka bi time bila gurnuta u nešto slabiju veliku koaliciju ili u politički metež bez izgleda za brzim rješavanjem vladine krize. A europski problemi ne čekaju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron već mjesecima čeka da se Berlin izjasni o njegovim planovima većeg ujedinjavanja EU. Dosadašnji odgovori iz Njemačke nisu za njega dostatni. Politička kriza vladajuće koalicije u Njemačkoj kriza je i EU. Na posljednjem sastanku predsjednika vlada, odnosno država Unije u Bruxellesu postignut je vrlo općenit sporazum o rješavanju izbjegličkoga problema koji se glede njegova praktičnoga rješavanja zasniva na dragovoljnom pristanku kako država članica EU-a tako i afričkih zemalja u pitanju smještaja bjegunaca u Macron merkelposebnim prihvatnim logorima. Potonje odbijaju tu zamisao, a europske države koje najviše pate do priljeva izbjeglica kao Grčka i Italija, više nisu voljne da snose najveći teret trajne emigrantske krize.

U biti nitko od zapadnoeuropskih vlada nema hrabrosti da se izjašnjava kao države Višegradske skupine, Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka, koje jednostavno ne žele primati emigrante iz Afrike i Azije, nudeći svoj model potpunog zatvaranja granica Europske Unije. I tu onda završava taj 'čarobni krug', EU ih želi smjestiti u prihvatne logore u sjevernoafričkim zemljama i dio njih preuzimati prema svojim gospodarskim potrebama, odnosno ostatak vraćati u njihove zemlje, ali afričke vlade to odbijaju pozivajući se, kao Egipat, na svoje zakone kao da ih nije moguće mijenjati. Problem priljeva izbjeglica koji je znatno manji nego što je bio prije dvije godine još će dugo teretiti unutarnje odnose u Europskoj Uniji.

Vratimo se nogometu. Potpisnik ovoga članka nije stručnjak za tu vrstu razbibrige, ali je stekao saznanje da Nogometnogomet povezuje ljude u zajednice oduševljenja i tuge, stvara čak nacionalnu solidarnost, i u slučaju uspjeha ponos. Ako to ne ide na štetu pobijeđenih tome ni bi trebalo zamjerati. 'Tjeranje napuhane lopte' ima i još jednu 'vrlinu', u njemu mogu male nogometne nacije pobjeđivati velike. To se dosad dogodilo Hrvatskoj. Sada milijuni ljudi u svijetu zna da postoji Republika Hrvatskoj u kojoj se igra ne sam dobar nogomet nego, kao što je pisao utjecajni njemački 'Bild-Zeitung', Hrvatska je s obzirom na svoje stanovništvo od oko četiri milijuna ljudi 'najšportskija nacija u svijetu'.

Ovo je vjerojatno pretjerano, ali u našim ušima zvuči dobro. Naši nogometni junaci pokazuju još nešto poučno: oni su rodoljubi, stekli su vrhunsku vještinu loptanja u znatno konkurentnijem inozemstvu no što je Hrvatska i mogli su služiti kao ugled našim mladim ljudima da se isplati biti marljiv i discipliniran. Tužno hrvatsko masovno iseljavanje moglo bi se usporiti ako bi naši ljudi shvatili još jednu važnu stvar, naime da i inozemstvo nije 'zemaljski raj'. Vidimo kako se Nijemci tuže na očigledno nazadovanje svoje zemlje. Usput rečeno: naši nogometaši pobijedili su dansku vrstu, a Danska se na jednoj ljestvici najsretnijih zemalja nalazi na prvom mjestu. Danci bi znači mogli nešto naučiti od Hrvata, a Hrvati od Danaca. Nije sve u materijalnom blagostanju, postoje i druga polja života na kojima se može naći nešto više sreće nego što je posjedujemo sad i ovdje, u Hrvatskoj. Za Hrvatsku bi moglo važiti: nešto više kruha i nešto manje igara pa će biti bolje.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 14-11-2018, 08:48:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).