Hrvatski tjednik
 

 Zbornik radova „Hrvatska izvan domovine II“

Hrvatska kao zemlja i država jedinstvena je, postoji samo u jednom svome izdanju koju Hrvatska izvan domovine2citirajući našu himnu nazivamo i 'Lijepom našom', ali Hrvata i njihovih potomaka, kako neki tvrde, ima diljem svijeta isto toliko koliko i u Domovinu, no čini nam se da bi ih uskoro moglo biti i još više ako nastave s dosadašnjim tempom iseljavanja. To nam u prvi mah pada na pamet uzimajući u ruke zbornik radova predstavljenih na drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016. pod naslovom 'Hrvatska izvan domovine II' čiji su urednici Martin Sopta, Vlatka Lemić, Mijo Korade, Ivan Rogić i Marina Perić Kaselj. Knjigu enciklopedijskoga formata s 830 stranica, težine oko dva kilograma, izdali su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir u Zagrebu.

Tiskanje knjige financijski je pomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Knjiga je podijeljena na poglavlja: Pozdravni govori, Hrvatsko iseljeništvo u globalnom kontekstu, Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Pastoralna skrb, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvatske nacionalne manjine, Jezik&kultura&književnost, Uloga institucije u hrvatskom iseljeništvu, Sažeci izlaganja i Popis izlagača. Tekstovi su popraćeni i fotografijama sudionika i događanja na Kongresu. Zbornik sličnoga obujma i sadržaja izašao je 2015., a u njemu su objavljeni radovi s Prvog hrvatskog iseljeničkoga kongresa u Zagrebu od 23. do 26. lipnja 2014. ; urednici su mu bili Martin Sopta, Franjo Maletić i Josip Bebić. Treći iseljenički kongres održat će se ove godine u Osijeku pa se nadamo istoj, ako ne i većoj žetvi referata u knjizi još većih dimenzija i trajnijih sadržaja.

Već samo navođenje osnovnih podataka o ovoj knjizi iznosi oko jedne kartice, a kad bismo recenzirali sve radove, Hrvatska izvan domovinetrebalo bi nam još barem dvadesetak kartica. Uz nužnu ispriku onima koje ne ćemo spomenuti, navest ćemo veći broj autora i naslove njihovih radova koji nam izgledaju karakteristični za položaj hrvatskoga iseljeništva i manjina u svijetu. Vlado Šakić govori o Hrvatskoj i globalnim migracijskim orijentacijama, Tomislav Markić piše o pastoralnim izazovima i perspektivama inozemne pastve, Predrag Haramija i Martin Sopta razglabaju o tranziciji i iseljeništvu, Željko Bogdan tumači makroekonomske učinke doznaka iseljenika na hrvatsko gospodarstvo, Jure Vujić piše o ulozi i mjestu hrvatskoga iseljeništva u procesu suočavanja s totalitarnom prošlošću, Tuga Tarle upozorava na ulogu žene u hrvatskome iseljeništvu, Nela Stipnčić Radonić opisuje hrvatsku kulturu u iseljeništvu, Rebeka Mesarić Žabčić i Luka Budak upoznaju nas s promicanjem ulaganja i poduzetničkim impulsom hrvatskih iseljenika iz Australije u Republici Hrvatskoj, Ivana Babić Krešić piše o poduzetništvu kao izvoru zapošljavanja u EU s mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj, četiri članka na engleskome o mogućnostima ulaganja dijaspore u domaćoj ekonomiji napisali su Ivan Šimek, Anjka Mašek Tonković, Edward Veckie, Vlado Valter Veckie, Don Markušić, i Natasha Levak, Martin Sopta i Tanja Trošelj Miočević iznose podatke o iseljeničkim novčanim doznakama i investicijama, Tomislav Đurasović vjeruje da nove političke strukture u Hrvatskoj bude gotovo izgubljenu nadu i očekivanja izvandomovinskih Hrvata, Mirjana Vatavuk upoznaje nas sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, Gojko Borić objavio je usporednu studiju s izbornim zakonima nekih stranih zemalja i onoga Republike Hrvatske, Antun Babić pita se je li moguće vratiti izgubljeno povjerenje iseljeništva u hrvatsku državu, Jakov Žižić analizira biračko pravo i političko predstavljanje izvandomovinskih Hrvata u komparativnoj perspektivi, Edi Zelić opisuje perspektive integracije Hrvata Dijasporau Njemačkoj za razvoj RH, Stjepan Šulek sjeća se hrvatskih velikana u iseljeništvu koji su prešli put od jugoslavenstva u hrvatstvo, a to su bili I. Meštrović, J. Kljaković, A. Ciliga i B. Radica, Božidar Petrač skicirao portret izbjegličke novinarke Nedjeljke Luetić Tijan, Mislav Rubić opisuje povratak Ante Cilige u Hrvatsku, Aleksandar Vukić recenzira Zbornik radova o emigrantskom intelektualcu i političaru Tihomilu Rađi, Mijo Korade portretira etnografa i misionara u Venezueli Tomu Markovića, Marijana Borić upoznaje nas s djelom Fausta Vrančića 'Machinae novae', Andrija Nikić uvodi nas u djelo i život povjesničara fra Dominika Mandića u SAD-u, Rebeka Mesarić i Magdalena Vrbanec iznose podatke o povratnim migracijama iz ženske perspektive, Marija Rotim osvrće se na neke aspekte problematike iseljavanja žena u Australiju, Marina Perić Kaselj, Aleksandar Vukić i Maria Florencia Luchetti upoznaju nas s poviješću hrvatskih zajednica u Južnoj Americi, Martin Sopta govori o ulozi nogometa u kanadskoj dijaspori, Marino Manin i Lidija Bencetić opisuju Izvješće djelatnika Ministarstva vanjskih poslova SFRJ s putovanjima Australijom i Novim Zelandom u svezi s povratkom iseljenika u domovinu, Erik Brezovec razglaba o povezanosti konfesionalnoga i ZbornikNaša Republika trebala bi osnovati posebno političko-gospodarsko-znanstveno tijelo sa suradnicima iz dijaspore i domovine koje bi konkretiziralo sve one misli i prijedloge iznesene u ovom zborniku. Ako to ne učini, Hrvatska će se pomalo urušavati u sunovrat iz kojega nema izlaska.nacionalnoga identiteta u hrvatskome iseljeništvu u Australiji, Božo Skoko i Adrian Beljo osvrću se na imidž Hrvatske iz perspektive drugoga i trećeg iseljeničkoga naraštaja, Iva Čulina piše o prinosu kulture i turizma u oblikovanju efekta zemlje podrijetla i nacionalnoga imidža, Aleksandra Šćukanec upoznaje nas s temom Nov(ij)e Iseljeništvogeneracije Hrvata u Australiji: razmišljanja i iskustva, Dubravka Petrović Štefanac osvrnula se na selilaštvo u svjetlu socijalnoga nauka Crkve, Nediljko Ante Ančić govori o hrvatskim katolicima između stare Domovine i novoga prebivališta, Suzana Peran izvješćuje o slici hrvatskoga iseljeništva u hrvatskim katoličkim glasilima, Ilija D. Šutalo piše na engleskome o hrvatskim naseljima i demografskim pokazateljima u Australiji, Žarko Dugandžić opisuje prilike Hrvata u b-h društvu od 1879. do 2013. s njihovim perspektivama, Anđelko Akrap, Marin Strmota i Krešimir Ivanda upoznaju nas s uzrocima i posljedicama iseljavanja iz Hrvatske od početka 21. stoljeća, Caroline Horstein Tomić i Katica Jurčević postavljaju pitanje: povratak kući, iskustva reintegracije u Hrvatskoj, Walter Vori Lalich objavio je prilog pod naslovom 'Trauma i egzodus', Liljana Dobrovšak donosi pregled radova o Hrvatima kao manjini od 2006. do 2016., Dražen Živić izvješćuje o neprilikama hrvatske manjine u Srbiji, Katica Špiranec misli da su Hrvati u Sloveniji most koji to nisu, Zvonimir Deković upoznaje nas s demografskim propadanjem hrvatskoga korpusa u Boki kotorskoj, iz priloga Agnieszke Zofie Rudkowski i Slavena Kale saznajemo da Hrvata ima i u Poljskoj, Anamaria Sabatina upoznaje nas s hrvatskom manjinom u talijanskoj provinciji Molise, Jelena Duvnjak opisuje ulogu hrvatskih novina u očuvanju kulture i identiteta gradišćanskih Hrvata, Vlasta Sabljak razglaba o učenju hrvatskoga jezika i kulture u dijaspori, Ivana Peterović piše o engleskome jeziku kod prve generacije hrvatskih useljenika u Kanadi, Jelena Šesnić objavila je prilog pod naslovom 'Kulturno pamćenje u transnacionalnome kontekstu u suvremenom hrvatsko-američkom pismu', Marko Lukenda upoznaje nas s hrvatskim kulturnim udrugama u Austriji (1922.-1995.), Marin Knezović piše o Hrvatskoj matici iseljenika između prošlosti i budućnosti, Ivan Čizmić i Vesna Kukavca upoznali su nas s Kulturnom federacijom mladih Hrvatske bratske zajednice, a Vedran Biokšić i Niko Marušić s ulogom Odjela za iseljeništvo Hrvatskoga narodnog sabora u BiH, od Marijane Erstić saznajemo kako djeluje Njemačko društvo za kroatistiku, Vlatko Lemić upoznao nas je s ulogom Hrvatskoga državnog arhiva u dokumentiranju iseljene Hrvatske... Na kraju knjige nalazimo sažetke svih predavanja i popis sudionika Drugog hrvatskoga iseljeničkoga kongresa .

Na kraju samo nekoliko riječi o ovoj zaista dragocjenoj knjizi. Ona je zbirka znanstvenih radova najviše kakvoće, zanimljivih publicističkih priloga i vrijednih dokumentacija, jednostavno rečeno: zbornik plodova srca i uma hrvatskih iseljeničkih i domovinskih autora čije bismo radove mogli označiti kao poziv Domovini da što prije i što temeljitije sagradi brojne mostove suradnje s iseljeništvom iz vlastitoga interesa s obzirom na katastrofalno demografsko stanje u Hrvatskoj i još neiskorištene mogućnosti dijaspore. Naša Republika trebala bi osnovati posebno političko-gospodarsko-znanstveno tijelo sa suradnicima iz dijaspore i domovine koje bi konkretiziralo sve one misli i prijedloge iznesene u ovom zborniku. Ako to ne učini, Hrvatska će se pomalo urušavati u sunovrat iz kojega nema izlaska.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 17-09-2019, 05:24:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.