Hrvatski tjednik
 

 Gospodarska (s)kretanja

Kada bi se kojom srećom predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković barem približno Plenkovićangažirao u vođenju ekonomske i demografske politike zemlje kao što se predao ratifikaciji Istanbulske konvencije, gospodarska bi situacija bila neusporedivo bolja od trenutačne. Neshvatljiva je rezolutnost, na rubu prave diktature, kojom se lomi otpor unutar HDZ-a i priprema teren za neminovnu ratifikaciju, iako je velika većina članstva i birača te nekoć državotvorne stranke izrazito negativno InteresiNeshvatljiva je rezolutnost, na rubu prave diktature, kojom se lomi otpor unutar HDZ-a i priprema teren za neminovnu ratifikaciju, iako je velika većina članstva i birača te nekoć državotvorne stranke izrazito negativno raspoložena prema takvom rodno-ideološkome usmjerenju. Ipak, većina šuti i slijedi svoga predsjednika, te će radi svoga malog privatnog interesa prihvatiti bilo kakvu instrukciju s vrha.raspoložena prema takvom rodno-ideološkome usmjerenju. Ipak, većina šuti i slijedi svoga predsjednika, te će radi svoga malog privatnog interesa prihvatiti bilo kakvu instrukciju s vrha.

Na samome dnu

Iako dugoročno, niti HDZ-a niti Plenković u HDZ-u nemaju budućnost, sasvim će sigurno Andrej Plenković biti HDZnagrađen top pozicijom unutar bruxelleskih hodnika, ili u kakvoj korporaciji, za velike zasluge u provođenju novoga pravovjerstva Hrvata. Jedino je, očito, bitno zadovoljiti tuđe interese, dok za poboljšavanje životnih uvjeta Hrvatica i Hrvata politika nema niti vremena niti volje. Lakoća provođenja zacrtane ideološke politike pokazuje nam kako bi i brojne neophodne ekonomske reforme bilo jednostavno početi provoditi kada bi to Vlada željela, poput ukidanja prekobrojnih lokalnih samouprava, prestanka rasipničke politike i bacanja novca kroz razne udruge, bolje organizacije tržišta itd. Naprotiv, ne samo da za ovakve drastične zahvate nema šanse, nego je Vlada potpuno podbacila čak i u provođenju strukturnih reformi preporučenih od strane Europske komisije što je jasno iz njezinog Izvješća za 2017. godinu, po kojem smo u gotovo svim stavkama na samom dnu Unije.

Izvješće nam većinom govori ono što i sami znamo iako su preporuke, manje više, ono što Europa od nas želi da Proračunpostanemo. Zahtjevi nisu preteški, ali ih ipak ne ispunjavamo. Posljednjih je godina ekonomsko okruženje bilo vrlo povoljno, ReformeMirovinski sustav nije reformiran, tj. Hrvatska ne odvraća dovoljno od ranoga odlaska u mirovinu, niti poboljšava sustav socijalnih naknada. Reforma obrazovanja teče sporo. Nema nikakva pomaka u reformi javne uprave, i dalje je velika teritorijalna i funkcionalna rascjepkanost usluga, uz iznadprosječno plaćene javne djelatnike. Ograničen je napredak u poboljšanju kvalitete i učinkovitosti pravosuđa, administrativno i regulatorno opterećenje gospodarstva i dalje je vrlo visoko. Zamjera se i sporost u prodaji poduzeća u državnome vlasništvu.što Hrvatska nije dovoljno iskoristila. Iako je rast BDP-a 2017. godine iznosio 3,2 posto, očekuje se usporavanje rasta do 2,7 posto 2019. godine, što je nedovoljno za bilo kakav napredak, ali i logično s obzirom na to da se uglavnom temelji na potrošnji. Problemi u Agrokoru tek trebaju doći na naplatu pa bi i ovakve prognoze Europske komisije mogle biti preoptimistične. Nakon nekoliko godina snažnog rasta izvoza, rast uvoza je opet još snažniji od njega, a trend nam ne ide u prilog. Fiskalna je politika relativno stabilna zbog rasta prihoda od poreza, što doprinosi smanjenju javnoga duga, ali nije za pohvalu povećanje izdataka iz državnoga proračuna, umjesto da se dobra vremena iskoriste za štednju. Nezaposlenost se smanjila, ali isključivo zbog iseljavanja mlade radne snage i povećanja broja umirovljenika, dok smo po broju zaposlenih i aktivnosti stanovništva na samom dnu Unije. Uskoro Hrvatsku očekuju Kune hkvozbiljni problemi s nedostatkom radne snage, tako da i uza sve druge uvjete bez snažnog rasta plaća ne će biti moguće pojačati poslovnu aktivnost u kratkom roku.

Ocjena provedbi preporuka za 2017. godinu je poprilično negativna, a osim kad je riječ o konsolidaciji fiskalne politike i reforme tržišta rada. Kao relativan uspjeh priznaje se više ugovora na rad na određeno vrijeme, sezonski rad i slično. Ustvari, svakome logičnom promatraču to je neuspjeh jedne države, naročito s aspekta pronatalitetne politike. Podbacili smo u reformi zdravstvenoga sektora na koji se troše milijarde, a da se ne racionalizira njihovo trošenje uz poboljšanje usluga. Porezna politika jest stabilna, ali nedostaje dugoročno planiranje i reforma porezne politike s ciljem smanjenja opterećenja gospodarstva, a najveća je zamjerka odustajanje od uvođenja poreza na nekretnine. Mirovinski sustav nije reformiran, tj. Hrvatska ne odvraća dovoljno od ranoga odlaska u mirovinu, niti poboljšava sustav socijalnih naknada. Reforma obrazovanja teče sporo. Nema nikakva pomaka u reformi javne uprave, i dalje je velika teritorijalna i funkcionalna rascjepkanost usluga, uz iznadprosječno plaćene javne djelatnike. Ograničen je napredak u poboljšanju kvalitete i učinkovitosti pravosuđa, administrativno i regulatorno opterećenje gospodarstva i dalje je vrlo visoko. Zamjera se i sporost u prodaji poduzeća u državnome vlasništvu.

Potpuni podbačaj

Ukupna je ocjena Europske komisije Hrvatskoj manja od dva, točnije Vlada je potpuno podbacila, barem kada se europske birokrate pita. S druge strane, iako je većina preporuka dobra, one stvaraju uvjete poslovanja u Hrvatskoj u kojima bi profitirali strani investitori, dok bi efekt za državu bili ograničeno pozitivni. Europsku komisiju ne zanimaju reforme od kojih bi država imala najveće koristi, poput one monetarne i poljoprivredne, zaštite domaćih prirodnih resursa, poglavito vodnoga bogatstva, povećanja koncesijskih naknada za korištenje tih resursa, smanjenja poreznog opterećenja za izvozno orijentiranu proizvodnju i slično. Na žalost, o tim pitanjima vladajući još manje razmišljaju. Ako je ocjena rada Vlade za 2017. godinu od strane Bruxellesa dvojka, onda joj mi koji živimo u Hrvatskoj možemo dati čistu jedinicu. Nagovještaj usporavanja rasta gospodarstva Unije naročito će se loše odraziti na države poput Hrvatske u kojoj ne postoji smisleno i plansko upravljanje gospodarstvom.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 20-04-2018, 20:12:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).