Sramota u Zaprešiću

U Zaprešiću (zapadno predgrađe Zagreba) prošloga tjedna svjedočili smo jednoj traumi koja je nezabilježena u postkomunističkoj istočnoj Europi. HDZ-ova većina u ZaprešićČak i da ne spominjemo svu onu okrutnost prema kardinalu Stepincu s kojom se Savez komunista Hrvatske iživljavao nad kardinalom do 1960., te ga na koncu poslao u smrt, samo ovaj čin u Zaprešiću 1945., dovoljan je za stav da krvnik i žrtva ne mogu zajedno. To je kao da u Auswitchu glavnu ulicu po nazivu prepolovite i pola nosi naziv Adolfa Hitlera, a pola Ane Frank. Isto to su zaprešićki HDZ-ovci napravili u ZaprešićuGradskome vijeću na dnevni red sjednice gradskog vijeća uvrstila je točku kojom naziv jedne od najdužih ulica u Zaprešiću, Ulica maršala Tita, želi podijeliti i svaki dio nazvati posebnim imenom. Željeli su na pola ulice ostaviti ime maršala Tita, a pola te iste ulice nazvati po blaženome kardinalu Stepincu. Prijedlog je prošao većinom glasova onih koji podržavaju gradonačelnika Turka. SDP-ovi vijećnici su bili, naravno, protiv, a vijećnici nezavisne liste 'Domovina' uložili su amandman na prijedlog odluke da se cijela Ulica maršala Tita preimenuje u Ulicu kardinala Stepinca. Zaprešićki se HDZ takvu amandmanu suprotstavio i ostavio pola ulice za maršala Tita.

Ima li se na umu da je gradonačelnik Željko Turk već treći mandat gradonačelnik i da dugi niz godina vodi HDZ Zaprešića, ne treba uopće dvojiti tko stoji iza ovakva sramotnog zaključka. Zašto je ovakav zaključak ne samo sramotan nego čak i morbidan? Zato što je na početku te iste ulice, dakle Ulice maršala Tita s desne strane crkvica Sv. Petra u koju je u studenome 1945 blaženi kardinal Alojzije Stepinac došao služiti misu. Titovi zaprešićki komunisti znali su za kardinalov posjet Zaprešiću te su ga u zasjedi sačekali i kamenovali njegov automobil, a blaženi kardinal preživio je taj komunistički atentat.

Čak i da ne spominjemo svu onu okrutnost prema kardinalu Stepincu s kojom se Savez komunista Hrvatske iživljavao nad kardinalom do 1960., te ga na koncu poslao u smrt, samo ovaj čin u Zaprešiću 1945., dovoljan je za stav da krvnik i žrtva ne mogu zajedno. To je kao da u Auswitchu glavnu ulicu po nazivu prepolovite i pola nosi naziv Adolfa Hitlera, a pola Ane Frank. Isto to su zaprešićki HDZ-ovci napravili u Zaprešiću.

No kako su koncem 80-ih godina kod raspada komunizma u Istočnoj Europi hrvatski komunisti osnovali svoje dvije stranke (HDZ kao svoje desno krilo i SDP kao svoje lijevo krilo), ne čudi ovakav zaključak. Više čude oni koji s pravom štuju lik i djelo blaženog kardinala Stepinca i svake nedjelje idu na svetu misu, a na izborima svoj glas daju desnom krilu Saveza komunista Hrvatske (HDZ-u) ili još gore lijevome krilu Saveza komunista (SDP) i tako čuvaju komunističku ostavštinu u vrijednosnom i svakom drugom pogledu.

Tomislav Jelić
Hrvatski tjednik