Hrvatski tjednik
 

 "Slasti su svitovne ke od nas odgone kriposti duhovne ter nas u zlo gone"

Svake godine kad zađemo u Korizmu prisjetim se Marulićeve alegorijske pjesme POKLAD I KORIZMA, ali i čuvenog platna Brueghela Starijeg: BITKA KARNEVALA I KORIZME. Marulić je umro 1524., a Brueghelova je slika datirana 1559.

Marulićeva pjesma u 150 stihova (nedostaje joj početak) pisana je u europskoj srednjovjekovnoj tradiciji moralizatorskog sukoba između Zla i Dobra / Bogatstva i Siromaštva / Obilja i Oskudnosti ili kako se u narodu govorilo Mrsa i Nemrsa... U njoj se taj sukob oslikava na šaljivo satiričan način posredstvom otjelovljenih simbola svjetovnih užitaka i krijeposti duhovnog života. Odlikuje se bogatstvom jezičnog izričaja, a posebnu privlačnost daje joj naslućujuća dramsko-scenska potka te raskošna paleta - rekao bih - slikarskog nadahnuća. Sve to možemo zamijetiti kada je – uz malo truda – pažljivo prečitavamo.

Versi harvacki

Korizma napada Poklada bojovnicima 'fratrima' isposnicima simboličnih imena: Dezun, Bobok, Sutil, Posturad, Suhojil, Vodulja, Bdilo, Harlac, Sanjac, Čistosrid. Istovremeno Poklad se pokušava obraniti uz pomoć svojih pouzdanika simbolima 'obilja' personificiranih kao: Katunar, Kulin, Grozog, Svejil, Grizil, Radopek, Vinogriz, Drimuš, Linot, Uhot.

Brueghel poklade

U figurativno veoma reljefno predstavljenoj tučnjavi doživljavamo prizor sablasnog bojnog polja. Nakon krvave bitke Poklad ostaje sam te na izmaku snage pokušava pobjeći. Uzalud, Korizma ga sustiže i dok je on moli da ga poštedi, ona ga mlati štapom te konačno davi nizom kobasica... Budući da pjesma obiluje drevnim, danas zaboravljenim, ali zapravo razumljivim - te veoma lijepim i slikovitim - hrvatskim izričajima i pojedinim riječima, navodim nekoliko odlomaka:

"Fra Bobok udari Kulina po panču,
on mu potopari goruć suk pod branču,
bradu mu pripali; on njega, rukami
zgrabivši, obali i trepa nogami.
Moćno ga gnječaše petami trepljući;
on pod njim ječaše dušu pušćujući.
Fra Sutil Grozoga po tarbuhu ljusnu;
tarbuh bubnu s toga, šćap napoli hrusnu.
Ubi fra Posturad cokulom Svejila
i jošće šakom tad viteza Grizila.
Razbi fra Suhojil Radopeku glavu,
ki biše tad pojil oba stegna pavu.
Udri ga po kotal i zveknu sve polje,
i kotal, na tle pal, zazvoni još bolje.
Glava gola osta, opet ga udirat
uče i ne posta, da karv ja izvirat;
pade se i prostri ter iz ruk odpusti
on ražanj svoj oštri i tudje duh pusti.
Tada fra Vodulja tira Vinogriza,
on kako jegulja simo-tamo gmiza
braneć se parsurom, ku biše ponio,
a zad i sprid sturom biše se povio.
Vodulja na konac klopci se hitaše
i razbi mu lonac ki na glavu staše;
čripi poletiše, a njega karv proli,
kom se čarljeniše od varha do doli.
Drimuši fra Bdilo, fra Harlac Linoti
pribi šćap o rilo, fra Sanjac Uhoti...

(...)

Ležahu masuri rastarkom i sture,
kopanje, taljuri, kotli ter parsure,
ražnji ter varjače, komoštre, gradele,
popešci, stargače i glavnje debele;
jošće i gostare kimi napijahu
i one bokare u kihno trubljahu.
Barili rasuti ki bihu, nakare
ležahu po puti ne valjajuć ništare;
horuge s ubrusi, razdarte napoli,
sir, meso i krusi, trispide i stoli:
sve se to smisilo s prahom, zemljon biše,
jer zemaljsko dilo svaki njih hlepiše.
Mnoga još telesa karvava ležahu,
a gravrani mesa u kljun raznašahu.
Tako će raznosit djavoli dušice
keno neće postit, ner jidu masnice.
Ne mnite, karstjane, da besidin čanče;
ni kralje, ni bane ne izkupe bolanče.
Jednak će biti sud svim na svit ki staju;
pojti će u vičnji trud zli, a dobri u raju...

(...)

Da rec'mo još Poklad kako ja bigati,
kako Korizma tad put mu priticati.
Za se se obziraje, bižaše najbarže,
Čistosrid hitaje, cokulom dovarže,
ne griši mu boka; on se na tle hiti,
tomu ne bi roka, Korizma ga uhiti.
On joj se moljaše da ga ne ubije,
od straha dar[h]taše, pot ploviše s' šije.
Uhitiv ga za pas Korizma gospoja,
reče: Rec mi si čas ča t' prudi moć tvoja,
ča li raskoša tva, budući knez Poklad;
budući žena ja, pod mu si oblast sad.
Hoćeš li tarpiti sve žežine moje,
a jistve pustiti ke su bile tvoje?
Da ti život prostim i da te nahvalim
jur prid rusagom svim, prid velim i malim. -
Bud da se bojaše, li marsko mu biše
ča ona veljaše, da reći ne htiše;
ja se obzirati kako pas u uzi,
gorko uzdisati i stati u tuzi.
Za pas ga potegnu da jure izusti,
a pas se otegnu, prejica popusti:
kobase padoše ke u nidra stavi!
Kad se razbigoše, kad ga svak ostavi:
Oto ča izreći - ja vapit Korizma -
ne htiše mučeći - i šćapom ga krizma;
hvati ga za kular, na zemlju njim hiti,
na garlo nogom zgar poče ga daviti.
Ja ručat kako vo kad je palicom b'jen;
ne bi dovolje to, ne biše još ub'jen.
Kobase ja harlo Korizma i savi,
i zgnete u garlo, tako t' ga udavi...

(...)

Mi poni počnimo Korizmu štovat sad,
s njon se veselimo, jerbo zgibe Poklad;
i družbe njegove sagnane i bijene
glas jur manje slove ner cvita[k] ki vene.
Ona gre veselo hvale Bogu pojuć,
a za njom sve selo raduje se greduć;
u crikvu ulizoše i, kleknuv dolika,
ruke podvigoše u nebo gorika;
riše: Hvala t', Bože, ki si nas pogledal
sa nebeske lože i nam dobitje dal;
hvala t' sada budi, vazda i u vike,
ki si prognal sudi naše protivnike.
Daj nam dojti gori viditi tvu svitlost,
gdi su svetih zbori i an'jelska radost. -
Prid oltar pak posta tere posveti lug,
lužit po čelu ja svakoga od božjih slug
govoreć: Memento homo quod cinis es,
et parvo momento u lug se razaliješ. -
Odtada Korizma poče gospodovat,
nima misto šizma i svak ju ja štovat;
i mi joj služimo ter, počam od danas,
ča će Bog, činimo, a ne ča satanas;
i nos'mo na sebi sveta križa zlamen,
da Isus na nebi nastani nas, amen."

Brueghelova slika, BITKA KARNEVALA I KORIZME, nastala 35 godina poslije Marulićeve smrti, prikazuje identičnu temu, sada smještenu na trgu nekog flandrijskog mjestanca. Na njoj su također suprostavljeni izazovi životnih užitaka s onima vjerskih zakonitosti. Osim lakrdijski karikiranih ljudskih skupina simbolično značenje imaju i gostionica (na lijevoj strani) te kapelica (na desnoj strani). Prizor je šaljiv, groteskan, ali miroljubiv, nema tuče ni pokolja...

Frano Baras

Hrvatski tjednik

Pon, 22-10-2018, 21:48:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).