Hrvatski tjednik
 

 Kakva nam je energetska budućnost

Desetljećima se već raspravlja o energetskoj budućnosti Hrvatske, a da pri tom od strane izvršne vlasti nije napravljena nikakva strategija i jasan pravac u kojem bi trebalo usmjeravati napore. Javljale su se pri tome neke dobre ideje, koje su odmah doživljavale snažan otpor, svaka politička grupacija vuče na stranu određenih stranih kompanija ili država te je ukupni pomak bio ravan nuli. I ono što smo naslijedili iz socijalizna uništavamo, prvo prodajom INE, a sada bi mogli nastaviti prodajom HEP-a, što je, sudeći po vidljivim potezima, skrivena agenda aktualne vlade.

Nova strategija

U bezidejnu energetsku politiku se odlično uklapa i još jedna po redu energetska konferencija „Hrvatska na vratima EnrgetikaEnergetske unije“, koja se održala u hotelu Esplanade, u organizaciji Jutarnjeg lista, na kojoj su osim predstavnika lokalnih energetskih kompanija sudjelovali i brojni predstavnici Vlade s predsjenikom Andrejom Plenkovićem na čelu. Nazočio je i veleposlanik SAD-a Robert Kohorst koji je tu da pogura Hrvatsku prema izgradnji LNG terminala na Krku te potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič kao zastupnik projekta Energetske unije u kojoj uskoro želi vidjeti i Hrvatsku. Hrvatski predstavnici, Andrej Plenković i Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, kao uspjehom pohvalili su se velikim postotkom proizvedene energije iz obnovljivih izvora, pri čemu, naravno, nisu istaknuli kako su nova ulaganja isključivo privatne investicije i izgradanja vjetroelektrana s inozemnim komponentama i skupljom strujom koju je država dužna plaćati te zbog toga nepovoljnim ekonomskim učincima. Kao najavu budućih velikih projekata su ponovljeni američki zahtjevi za LNG terminalom i podrška Energetskoj uniji.

Nema niti riječi više o nekom velikom projektu poput ulaganja u hidrocentrale, istraživanju nafte i plina i slično. Doduše, ministar Ćorić je kazao kako će do kraja godine Hrvatska imati izrađenu novu energetsku strategiju koja se nastavlja na projekt Energetske unije, prema kojoj treba doći do nastavka ulaganja u obnovljive izvore energije uz postupno odbacivanje fosilnih goriva te ulaganje milijarda eura u sljedećem desetljeću. Konferencija Jutarnjeg lista tako je na kraju samo nastavak davanja podrške tuđim projektima, iako bi se aktivnijom politikom i naša država mogla okoristiti.

Energetska unija

Sam projekt Energetske unije jedan je izvrstan plan koji predviđa 80-postotno zadovoljenje potreba za energijom iz EUobnovljivih izvora do 2050. godine. Osim ekološke komponente, ustanovilo bi se potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište Unije, odnosno omogućavanje slobodnog protoka energije cijelim EU-om s pomoću odgovarajuće infrastrukture i bez ikakvih tehničkih ili regulatornih prepreka. Poboljšavanje bi energetske učinkovitosti smanjilo ovisnost o uvozu energije, što EnergetikaKao članica Europske unije Hrvatska niti nema izbora nego uskladiti svoje strategije s planovima zajedničke države Možemo strahovati jedino od naše tradicionalne neučinkovitosti, sklonosti korupciji i slijepom slušanju naredbi iz globalnih centara moći, a da pri tom ne radimo poteze od kojih imamo korist.se ponajviše odnosi na izrazitu ovisnost o uvozu ruskog plina te potaknulo zapošljavanje i gospodarski rast.

Kao članica Europske unije Hrvatska niti nema izbora nego uskladiti svoje energetske zakone i strategije planovima zajedničke države, što je u stvari dobra stvar. Strah nas može jedino biti naše tradicionalne neučinkovitosti, sklonosti korupciji i slijepom slušanju naredbi iz globalnih centara moći, a da pri tom ne radimo poteze od kojih imamo korist. Dobar je primjer HEP kojim se loše upravlja i koji će u integriranome tržištu Unije ovakav kakav je danas biti potpuno nekonkurentan. Bez smanjenja broja zaposlenika, ulaganja u infrastrukturu i informatičke sustave upravljanja, nema što tražiti na otvorenom tržištu. Strategiju Unije Hrvatska će svakako prihvatiti, ali je važnije pitanje hoće li ju kao zemlja s iznadprosječnim energetskim potencijalima znati iskoristiti. Malo koja zemlja Unije posjeduje zbrojene hrvatske mogućnosti proizvodnje energije iz plina, sunca, vjetra ili hidropotencijala.

LNG terminal

Nova energetska strategija bi i na papiru i u praksi kao prioritet trebala redom postaviti prioritete izgradnje LNGhidrocentrala, solara i vjetroelektrana, pri tom maksimalno koristeći domaće izvođače poput Končara, koji imaju i znanje i kapacitet uz podršku znanja naših fakulteta, instituta pa i inovatora kao što je Mate Rimac.

Sam LNG terminal je upitne isplativosti, ali će njegovo postojanje na hrvatskom teritoriju znatno podići važnost Hrvatske u Srednjoj Europi. Važnost dobrih odnosa sa svjetskim silama potvrđuje i informacija po kojoj bi Izrael želio jedan krak mediteranskog plinovoda dovesti u Hrvatsku pa se na kraju možda i isplati kupnja prastare izraelske avijacije. Iako je važnost država u svijetu sve manja spram privatnoga kapitala, vlade raznih država su i dalje glavni alat za ugovaranje velikih poslova, tako da će energetska budućnost Hrvatske ovisiti najviše o umješnosti i dobroj namjeri naše Vlade da se što bolje prilagodi svjetskim trendovima.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 15-11-2018, 18:48:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).