Hrvatski tjednik
 

Tajni pregovori međunarodne uprave o Izbornome zakonu vode BiH u ćorsokak

"Izradili smo neke moguće opcije, no još je rano o tome govoriti. Najvažnije je da postoji BiHpolitička volja. Bude li rezultata, na kraju nitko ne će biti potpuno zadovoljan, no to su kompromisi. Najvažnije je da se presuda Ustavnoga suda BiH provede i da se izbori održe", rekao je nedavno visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Sarajevu komentirajući teške pregovore koji se vode u BiH uz posredovanje dijela međunarodne uprave između bošnjačkih i hrvatskih stranaka o promjeni Izbornoga zakona bez kojih ne će biti moguće uspostaviti vlast nakon sljedećih izbora.

Uz to je Inzko rekao hrvatskome izaslanstvu kako na prijedlogu rješenja za izmjene Izbornoga zakona radi jedan 'belgijski' stručnjak unutar njegova tima, čime je zagolicao maštu. Naročito hrvatske javnosti. Prije svega da su moguća rješenja na tragu belgijskoga modela koji podrazumijeva fine balanse između flamanske i francuske zajednice te manjinske njemačke zajednice koje imaju zajamčenu autonomiju u oblastima obrazovanja, kulture, zdravstva, pa čak i mogućnost sklapanja članstva u nekim međunarodnim zajednicama te druge oblike samostalnoga stupanja na međunarodnoj političkoj sceni.

Kupio vilu kod Dubrovnika

No za razliku od svega onoga što je Inzko ispričao sugovornicima, a o čemu se u javnosti u emisiji Otvoreno pohvalila i državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić, kako su ohrabreni razgovorima s visokim predstavnikom, u pozadini se događa pravi ustavnopravni horor. Najprije, Belgijac nije nikakav stručnjak, nego je u pitanju Inzkov voditelj pravnoga odjela Eduard Daust koji je sjedio lijevo od njega na sastanku s hrvatskom predsjednicom. Valja reći kako je Daust na svaki mogući način pokušao osporiti apelaciju nekadašnjega predsjedavajućeg Zastupničkog doma Bože Ljubića Ustavnome sudu BiH iz 2016. godine na neustavne odredbe Izbornog zakona kojim je omogućeno preglasavanje Hrvata te kasnije uspostava vlasti bez ijednoga hrvatskog predstavnika. Ustavni sud BiH osporio je ipak odredbe Izbornoga zakona koje je u protektorskome mandatu najprije 2000. godine nametnula misija OESS-a, a onda 2002. također austrijski visoki predstavnik Wolfgang Petritsch koji Wolfgang Petritschje 2002. omogućio dominaciju Bošnjaka nad Hrvatima. Za zasluge i honorare koji su iznosili 24.000 eura mjesečno, po čemu je bio jednako plaćen kao i povjerenici Europske unije, Petritsch je kupio vilu u Mlinima kod Dubrovnika.

Nakon što su, unatoč autoritetu međunarodnih upravitelja ipak srušene neustavne odredbe Izbornoga zakona, čak se u razgovorima činilo kako bi administracije SAD-a i Europske unije na potajnim susretima mogle približiti stavove Hrvata i Bošnjaka, uslijedio je ulazak OHR-ova 'stručnjaka' Dausta. Radi se o čovjeku koji je sudjelovao ili je bio na čelu pravnoga odjela OHR-a u vrijeme donošenja svih odluka u posljednjih dvadeset godina. Ustavni je sud u dva navrata doslovno izbrisao odredbe Izbornoga zakona koje se tiču izbora izaslanika za Dom naroda, koji je gornji nacionalno koncipirani dom Parlamenta Federacije BiH i koji je zamišljen kao ključno kontrolno tijelo za sprječavanje preglasavanja Hrvata u Federaciji BiH. Primjerice u donjem, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji MobilizacijaHrvatima u BiH ne preostaje ništa drugo nego ponovno skupiti redove i na sljedećim izborima ne dopustiti, prije svega političkim mešetarima, da na prijevaru izguraju ovaj narod iz vlasti i time još dodatno ubrzaju odlazak koji se posebno ubrzao posljednjih godina zbog ekonomskih razloga. Najvažniju ulogu u tome imat će projekt Hrvatskoga narodnog sabora u kojemu treba prevladati otvorenost, a ne pokušaj privatizacije od strane najsnažnije stranke HDZ-a BiH, ali i razboritost manjih stranaka čiji apetiti moraju odgovarati realnosti.se bira po građanskome modelu većinu, bošnjačke stranke imaju 82 zastupnika dok je ukupno 16 Hrvata zastupnika.

Razlika 1400 puta

Bez Doma naroda za koji se traži da oslikava tri naroda, Hrvate, Bošnjake i Srbe, te zajamči njihovu autonomiju, ni Valentin Inzkobošnjačke stranke, ali niti Daust, odnosno OHR, ne smatraju da treba odražavati volju naroda. U pregovorima ovaj belgijski stručnjak doslovno nastupa kao bošnjački lobist nudeći rješenja koja bi ponovno na sljedećim izborima omogućila brojnijim Bošnjacima da izaberu najmanje 6 od 17 izaslanika Hrvata u Domu naroda i time imaju kvalificiranu većinu za izbor predsjednika Federacije BiH, odnosno vlade. Bošnjački i srpski klub od 17 izaslanika u Domu naroda, te sedam izaslanika iz reda manjina, bošnjačke stranke ionako gotovo u cijelosti kontroliraju, odnosno biraju. Hrvatske stranke traže da se pri izboru izaslanika za Dom naroda uzme u obzir popis iz 2013. godine, a ne 1991. godine kako to zagovara uposlenik OHR-a.

Zašto je posljednji popis bitan, najbolje pokazuju brojke. Primjerice, u Sarajevskoj je županiji prije rata živjelo oko 35.000 Hrvata, a danas ih nema niti 17.000. Dakle dvostruko manje. Dvostruko manje ih je u Unsko-sanskoj županiji sa sjedištem u Bihaću. Ondje ih je danas jedva tri tisuće, a prije 26 godina bilo ih je 10.000. Slično je i u Tuzli, Zeničko-dobojskoj županiji, Srednjoj Bosni ili pak Bosansko-podrinjskoj. Samo gdje su za vrijeme rata bile Izboriinstitucije Herceg-Bosne i Hrvatskoga vijeća obrane, broj Hrvata ostao je identičan ili je njihov broj porastao. Kada bi se pri izračunu broja mandata koristili podatci iz 1991., što traže bošnjačke stranke i Daust, omogućila bi se manipulacija, odnosno nerazmjeran izbor izaslanika, što je Ustavni sud BiH osporio presudom iz prosinca 2016. godine.

Kada u ovome dijelu zapnu razgovori, novi prijedlozi belgijskoga 'stručnjaka' ponovno iznenađuju. Tako na zatvorenim razgovorima, Eduard Daust zapravo inzistira na revidiranju presude Ustavnoga suda po Ljubićevoj apelaciji. Naime, Ustavni je sud izbrisao odredbe da se iz svake županije za Dom naroda bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak jer je ta odredba dovodila do narušavanja razmjernosti. Po Daustu, nema ništa prijeporno da primjerice Bosansko-podrinjska županija u kojoj živi 24 Hrvata, bira jednoga hrvatskog izaslanika u Dom naroda kao i Posavska županija u kojoj živi 36.000 Hrvata čime je razlika u vrijednosti glasa u dvjema županijama čak 1400 puta! Daust, međutim, to objašnjava činjenicom da je Ustavu Federacije BiH ta odredba još uvijek stoji. Zanimljivo, identično ponavljaju i bošnjačke stranke, te pokušavaju entitetski ustav staviti iznad Ustava BiH. Naime, te entitetske odredbe implicitno su suprotne Ustavu BiH jer ih je Ustavni sud izbrisao u Izbornom zakonu BiH.

Mobilizacija Hrvata

Upravo zbog toga nedavno je predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto uputila novu FBIHapelaciju Ustavnome sudu za brisanjem odredaba Ustava Federacije BiH. Hrvatski pregovarači ne mogu pristati na ovakav 'kompromis' jer je izbor legitimnih, odnosno predstavnika koje svaki narod bira crta ispod koje ne će pristati. Još je lošije stanje s izborom članova BiH Predsjedništva gdje bi Bošnjaci nakon četverogodišnje stanke ponovno mogli Hrvatima oteti legitimnog predstavnika. Stranci pod pritiskom bošnjačkih političkih ultra radikala, koji su sada uglavnom okupljeni oko tzv. ljevice, ne podržavaju stav hrvatskih stranaka da se članovi državnoga vrha biraju posredno preko Parlament niti preko dviju izbornih jedinica u Federaciji.

U takvim okolnostima, Hrvatima u BiH ne preostaje ništa drugo nego ponovno skupiti redove i na sljedećim izborima ne dopustiti, prije svega političkim mešetarima, da na prijevaru izguraju ovaj narod iz vlasti i time još dodatno ubrzaju odlazak koji se posebno ubrzao posljednjih godina zbog ekonomskih razloga. Najvažniju ulogu u tome imat će projekt Hrvatskoga narodnog sabora u kojemu treba prevladati otvorenost, a ne pokušaj privatizacije od strane najsnažnije stranke HDZ-a BiH, ali i razboritost manjih stranaka čiji apetiti moraju odgovarati realnosti.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pon, 19-02-2018, 00:47:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).