Hrvatska je u stanju upravljati svojim javnim financijama

Godina 2017. godina ostat će zabilježena kao prekretnica u financijskoj konsolidaciji hrvatskih državnih financija. Polovicom 2017. godine, Europska komisija je donijela odluku o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka. Tijekom 2016. ostvaren je prvi put, nakon dugo godina, pad javnoga duga, nastavljen i u 2017. godini. Udjel javnoga duga u BDP nakon stalnoga se povećanja u razdoblju od 2001., s tada skromnih 35,9 posto do 2011. povećao na 45,7 posto te do 2015. godine na 85,4 posto. I na koncu, ministar financija Zdravko Marić izjavljuje početkom 2018. godine (objava na HTV-u baš znakovito na nadnevak 1. 1. 2018 Dnevnik HTV 19,00 sati):

'U petak smo zaključili riznicu i platili sve uneseno u sustav. 2017. je bila povijesno uspješna. Konačne ćemo podatke imati na proljeće kad će DZS i HNB objaviti službene podatke uz verifikaciju Eurostata, no možemo reći da smo u odnosu na originalni plan 5 milijarda ostvarili bolji rezultat, s prihodovne i s rashodovne strane. Ali ovaj put smo prvi puta od 2009. povećali plaće, indeksirali mirovine, ostvarili uštede na kamatama i drugo. Posebno treba spomenuti PrinosNajveći pozitivan prinos povećanju BDP-a i, u konačnici, suficitu proračuna tijekom 2017. godine ostvaren je porastom izvoza roba i usluga. Prinos domaće potražnje također je pozitivan. Porezna reforme s primjenom od početka 2017. godine i rekordni rezultati turističke sezone utjecali su na ostvarenje rezultata (od 2,6 posto u prvom tromjesečju do 3,3 posto porast BDP za treće tromjesečje 2017.).kad se sve zbroji u državni proračun, proračun opće države u 2017. je bio u suficitu. Dakle ostvarili smo višak prihoda nad rashodima. To je prvi put od kada mjerimo i pratimo po europskoj metodologiji, a prema mojim saznanjima i prvi put od naše neovisnosti i samostalnosti. Taj podatak utječe i utjecat će na smanjivanje javnog duga u BDP-u u odnosu na prethodno projiciranih 80 posto, a prema našim zadnjim projekcijama idemo unutar 78 posto BDP-a i činimo situaciju da bismo na polovici našega mandata već ispunili i premašili cilj koji smo si zadali za cijeli mandat'.

Najveći pozitivan prinos povećanju BDP-a i, u konačnici, suficitu proračuna tijekom 2017. godine ostvaren je porastom izvoza roba i usluga. Prinos domaće potražnje također je pozitivan. Porezna reforme s primjenom od početka 2017. godine i rekordni rezultati turističke sezone utjecali su na ostvarenje rezultata (od 2,6 posto u prvom tromjesečju do 3,3 posto porast BDP za treće tromjesečje 2017.).

Već se tijekom 2017. godine moglo naslutiti da će proračun opće države završiti sa sufIcitom. Ministar financija Zdravko Marić kazao je na sjednici Vlade kako deficit proračuna za prvih šest mjeseci iznosi 1,6 milijarda kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države, kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, ostvaren najbolji rezultat unazad 15-ak i više godina - suficit od 35 milijuna kuna.

Donošenjem tzv. Lex Agrokora zaustavljeno je tijekom 2017. godine moguće nekontrolirano otvaranje stečajnih postupka koje je moglo utjecati na povećanje broja nezaposlenih i određeno smanjenje konačne potrošnje stanovništva. Rješenje pitanja sustava Agrokor još ostaje otvoreno i prelilo se, prema očekivanju, i u 2018. godinu, u čemu će ključno pitanje biti postizanje nagodbe između vjerovnika.

Kumulativni rezultati - Hrvatska još u minusu!

Još smo opterećeni kumulativnim minusom nastalim od početka 2009. godine. Od 2009. do 2014. godine pad BDP je iznosio iznosi -12 posto, a rast u 2015. i 2016. godini 5,5 posto, tako da je kumulativno od 2009, uključivo i 2009 godinu, Hrvatska u minus zaključno sa 2016. godinom 6,5 posto. Ako pretpostavimo da će rast BDP za 2017. godinu biti u planiranim relacijama od 3 do 3,5 posto, Hrvatska će biti kumulativno od 2009. godine do 2017. godine još u minusu od oko 3 do 3,5 posto te bi uz planirano ostvarenje u 2018. godini od 3 do 3,5 posto izašla te godine iz minusa koje je nastao od 2009. do 2014. godine.

Zaključno s 2016. rezultati, u usporedbi s nekim državama srednje i istočne Europe, prikazani su na sljedećem grafikonu (izvor podataka: Eurostat):

Pokazuje se značajni zaostatak za prikazanim državama. Dok je, primjerice, Slovačka u tome razdoblju kumulativno napredovala po stopi od 15,6 posto, Mađarska 6,1 posto, Hrvatska zaostaje u minusu od 6,5 posto. Slika će nešto biti izmijenjena uključivanjem u grafikon rezultata iz 2017. godine.

Sve su države značajno potonule 2009. godine od minus 4 do minus 7,9 posto (plavi stupac u sljedećem grafikonu). Godine 2011. godine uslijedilo je smanjenje toga minusa. Neke zemlje, kao što su Bugarska, Češka i Slovačka, ostvarile su već 2010. godine pozitivan rast i u sljedećim godinama izlaze iz kumulativnoga minusa. Hrvatska 2010. godine i 2011. godine ostvaruje manje minuse (ljubičasti i zeleni stupac), ali 2012. ponovo tone za minus 2,2 posto. To je ujedno i razlog sporoga oporavka i još uvijek u kumulativu negativnoga rezultata hrvatskog gospodarstva. Godine 2012. promjenom porezne politike oporezivanja dohotka, povećanjem cijena energenata, povećanjem PDV ( SDP-ova dolaskom na vlast početkom 2012. godine, primjenjuje nove gospodarske mjere), potrošnja opada i BDP, umjesto da nastavi uzlaznu putanju, opet pada. Istodobno, već neke zemlje kao što su Bugarska, Slovačka i Rumunjska od 2011. već ne znaju za minuse. Sve je vidljivo iz sljedećega grafikona: Rast BDP-a od 2009. do 2016 po godinama.

2018. godina - kako nas tretiraju agencije!

Ili će se u 2018. godini odlučno ići u provedbu strukturnih reformi, ili će Hrvatska i dalje relativno zaostajati na začelju zemalja SIE. S obzirom na postignute rezultate u financijskoj konsolidaciji,očekuje se reakcija agencija za ocjenu kreditne sposobnosti Hrvatske. Poruka koja je upućena agencijama i investitorima više je nego jasna: Hrvatska je u stanju upravljati svojim javnim financijama. U tome smislu mora se promijeniti i struktura onih sastavnica koje utječu na rast BDP. Standard & Poor-s ovako procjenjuje: "Rejting Hrvatske mogli bismo podići ako se gospodarski oporavak održi, dok Vlada nastavlja pokazivati sposobnost i spremnost da implementira strukturne reforme i drži se svojeg plana fiskalne konsolidacije, što će voditi do održive konsolidacije državnih financija".

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.
Hrvatski tjednik