Naličje dobrih vijesti

Državni proračun za 2017. konačno je proračun koji je završio u plusu te se vanjski dug smanjio na godišnjoj razini za gotovo deset posto. Ukupan vanjski dug cijeloga javnog sektora tako iznosi oko 17 milijardi eura, što nije zabrinjavajući iznos, a postoje prilične unutarnje rezerve za njegovo daljnje smanjenje. Odlične su to vijesti, barem na prvi pogled, i udarne tvrdnje putem kojih nam Vlada poručuje kako obavlja dobar posao.

Povoljne okolnosti

Ipak, unatoč nastojanjima naših izabranih predstavnika, rezultat je to uglavnom vrlo povoljnoga vanjskog ekonomskog okruženja koji je bilo dovoljno polovično iskoristiti kako bi se ostvarili rezultati koji nam danas podižu samopouzdanje. Izniman rast turizma i pojačana inozemna potražnja za potrošačkim dobrima, te još uvijek vrlo niske kamatne stope na inozemnome i domaćem tržištu, najzaslužniji su za trenutačno bolje stanje domaćega gospodarstva. Inozemni je dug zamijenjen domaćim, ali još uvijek ostaje dug koji godinama raste i taj trend nije zaustavljen. Umjesto da trenutačnu situaciju iskoristimo za mijenjanje strukture gospodarstva, jačanje štednje i racionalizaciju na svim razinama te daljnje smanjenje poreznoga opterećenja gospodarstva, trenutačno se viškovi koriste za socijalne i slične transfere, dok je u proračunu za 2018. godinu predviđen čak i rast rashoda od pet milijarda kuna. Još uvijek plivamo na valu optimizma koji vlada na zapadu i nadamo se kako će uspjeh doći sam po sebi, a relativno u usporedbi s drugima nazadujemo.

Naznake istinskih promjena koje su nam nužne, još uvijek ne postoje. Kako bismo bili svjesni realne pozicije hrvatskoga gospodarstva, potrebno je usporediti se s ostatkom svijeta, poglavito sa svojim susjedstvom. Od europskih zemalja uglavnom su one vrlo razvijene imale sličan ili manji rast BDP-a od hrvatskoga jer za veći nemaju KozmetikaNema razloga za radovanje uravnoteženome proračunu i fiktivnim plusevima koji se transferiraju u milostinju narodu, zbog čega gospodarstvo pati, a narod se iseljava. Kozmetičke porezne reforme nakon kojih je za kupnju rabljenoga automobila potrebno izdvojiti tisuću kuna manje nego ranije, možemo nazvati mazanjem očiju.prostora, dok su srednje ili manje razvijene zemlje zbog otvorenih mogućnosti uglavnom imale znatno veći rast gospodarstva tijekom zadnjih godinu dana.

Usporedbe s drugima

Hrvatska je s rastom BDP-a od 3,3 posto, padom nezaposlenosti na 12 posto, osrednjim rastom industrijske proizvodnje, ali uz nastavak pada vanjskotrgovinske bilance i najvećim porezima u Europi pri dnu Europske unije te je po ekonomskim pokazateljima usporediva i vrlo slična Srbiji. U kakvoj bismo tek poziciji bili kada ne bismo imali turizam kakav imamo? Češki BDP rastao je 5 posto, nezaposlenost im je 3,5 posto, vanjskotrgovinska bilanca konstantno u izrazitome plusu, a uvoze ponajviše strojeve i stvaraju bazu za još veći napredak u budućnosti. Ako je Češka preambiciozan takmac, i Slovenija i Mađarska su od Hrvatske znatno snažnije u rastu BDP-a, nižoj nezaposlenosti, vanjskotrgovinska im je bilanca u plusu već godinama, udio državne potrošnje u BDP-u za desetak posto manji od hrvatskoga itd..

Zajedničko svim ovim zemljama je to što imaju niža porezna opterećenja i kapitala i rada, tako da je jasno kako se uz naše izrazito visoke porezne stope ne smijemo radovati uravnoteženome proračunu i fiktivnim plusevima koji se transferiraju u milostinju narodu, zbog čega gospodarstvo pati, a narod se iseljava. Kozmetičke porezne reforme nakon kojih je za kupnju rabljenoga automobila potrebno izdvojiti tisuću kuna manje nego ranije, možemo nazvati mazanjem očiju. Hrvatskoj su potrebne istinske promjene i to odmah. Te promjene, osim reformi zdravstva i tržišta rada, smanjenja poreza i drukčije monetarne politike, uključuju i napuštanje velikoga utjecaja što ga država ima na gospodarstvo. Državna potrošnja trenutačno čini 48 posto BDP-a, dok bi cilj trebao biti na tridesetak posto. Drugim riječima, tek kada proračun za sljedeću godinu bude smanjen za desetak posto, možemo govoriti o napretku gospodarstva, makar i uz njegov izraženiji deficit.

Dobri prijedlozi

Zanimljivo je kako, barem u medijima, neke dobre odluke i prijedlozi prolaze gotovo nezapaženo. Odustajanje od prodaje cestovnoga sektora te dugoročno refinanciranje njegovih obveza uz niske kamatne stope svakako su odličan potez Vlade i njega bi trebali jasnije prezentirati javnosti te obrazložiti posljedice takvih odluka. O potencijalno jako dobrome zakonskom prijedlogu o poljoprivrednome zemljištu, što ga je Vlada uputila Hrvatskome saboru, kojim bi se potakla bolja iskoristivost zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta, naročito u korist OPG-ova i stočarstva, uopće se ne raspravlja.

Ako se zakon dobro razradi podzakonskim aktima te ako bi se na bolji način reguliralo tržište poljoprivrednih proizvoda, u kratkome bi roku Hrvatska mogla udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju i popraviti vanjskotrgovinsku bilancu. Upravo je pitanje poljoprivrede i gospodarenja vodama najvažnije, sudbinsko pitanje za državu, jer snažna poljoprivreda daje stabilnost državi kada nastupe loša financijska vremena. Plusevi proračuna su tada od sekundarnoga značenja.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik