Hrvatski tjednik
 

 Razgovor s Draganom Čovićem, predsjedavajućim BiH Predsjedništva i čelnikikom Hrvatskoga narodnog sabora i HDZ-a BiH

Kako se moglo i pretpostaviti, nakon presude koja je izrečena pred Haaškim tribunalom za hercegbosansku šestoricu, pojačala se agresija političkoga Sarajeva na bosanskohercegovačke Hrvate. Ova monstruozna haaška nepravda već se nastoji kapitalizirati daljim umanjivanjem prava najmalobrojnijega naroda. Pri tome su sarajevski učenici svojim metodama čak nadmašili učitelje iz Beograda u glumljenju žrtve. Predsjedavajući BiH Predsjedništva, koji je i čelnik Hrvatskoga narodnog sabora i HDZ-a BiH, Dragan Čović smatra da ova presuda ne smije utjecati na odnose u zemlji te da je Haaški tribunal uspio u jednome – produbiti nepovjerenje.

Kakve je posljedice izazvala presuda šestorici Hrvata u BiH, odnosno tragičan Praljkov čin u sudnici? Jesu li njome stvorene pretpostavke pomirenja među narodima u BiH, što je bila navodno, implicite, misija Haaškoga suda, ili su tek sada uništene pretpostavke koegzistencije, primjerice, između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji?

Uvjeren sam da takva presuda ni na koji način ne može doprinijeti povjerenju, već samo produbiti nepovjerenje. ČovićDokaz tomu je trijumfalizam, vidljive političke i medijske tendencije temeljene na samoj presudi kojima se nastoji potaknuti osjećaj krivnje kod hrvatskoga naroda, dok se s druge strane šalju deklarativne poruke kako nije osuđen hrvatski narod već pojedinci. Ta vrsta licemjerja već je viđena u ovdašnjoj politici, a cilj je da se izazove nesigurnost i uništi samopouzdanje jednoga naroda koji se tek treba izboriti za svoju ravnopravnu poziciju. Presuda se koristi u propagandne svrhe psihološkoga rata, u konačnici usmjerenoga protiv bilo kakvoga oblika političkog subjektiviteta Hrvata, u smislu osjećaja za sve ono što jedan narod čini narodom.

Potpuno je jasno da se organizirano radi na aktivnoj eksploataciji presude u svrhu daljnjega osporavanja političkih prava Hrvata, koja traže posredstvom svojih legitimnih EksploatacijaPotpuno je jasno da se organizirano radi na aktivnoj eksploataciji presude u svrhu daljnjega osporavanja političkih prava Hrvata, koja traže posredstvom svojih legitimnih predstavnika. Sada bošnjačka politika vjeruje kako će svaku inicijativu, prijedlog ili zahtjev usmjeren u tom pravcu moći jednostavno oboriti ili kompromitirati mahanjem presudom haaškoga suda. Ali mi ne ćemo odustati od borbe za ravnopravnost i u tome nas ne će spriječiti nikakav sud niti presuda kao ni bizarni načini njihove instrumentalizacije. Dodatnu gorčinu svemu tomu, naravno, daje čin generala Praljka, kojemu je pribjegao u potpunome uvjerenju da je nevin. To nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti i zanemariti.predstavnika. Sada bošnjačka politika vjeruje kako će svaku inicijativu, prijedlog ili zahtjev usmjeren u tom pravcu moći jednostavno oboriti ili kompromitirati mahanjem presudom haaškoga suda. Ali mi ne ćemo odustati od borbe za ravnopravnost i u tome nas ne će spriječiti nikakav sud niti presuda kao ni bizarni načini njihove instrumentalizacije. Dodatnu gorčinu svemu tomu, naravno, daje čin generala Praljka, kojemu je pribjegao u potpunome uvjerenju da je nevin. To nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti i zanemariti.

Bošnjaci nastoje obrnuti ishod rata

Kako ocjenjujete reakcije na presudu iz redova hrvatskoga naroda u BiH, a kako reakcije iz redova Bošnjaka i njihova vodstva?

Hrvatski narod u BiH pokazao je snagu i samopouzdanje koje je stekao kroz iskustvo Domovinskoga rata, a to se BiHpotom prenijelo i na jedinstvo u stavovima i pogledima na presudu. Na stanovit način presuda nas je homogenizirala, zbili smo svoje redove, zbog prvotnoga dojma da ona baca sjenu na stečevine Domovinskoga rata. Poznato nam je iz vlastitih iskustava i sjećanja kako je teško bilo izboriti se i opstati na ovim prostorima i koje su žrtve podnesene da bi danas netko drugi, tko nema veze s tim iskustvima, djelovao protiv toga naroda i koristio se presudom protiv njega. Hrvatski narod organiziran u Herceg -Bosnu i HVO nije iz rata izišao niti kao ponižen niti poražen, već ponosan na svoja postignuća. Kao takav nije ulaskom u federalni odnos s Bošnjacima potpisao kapitulaciju niti ukidanje svojih prava, već ih je samo ugradio u postojeće strukture. Ipak, ponašanje bošnjačkih struktura takvo je da presudom nastoje kriminalizirati Domovinski rat i u potpunosti obrnuti ishod rata. Drugim riječima, u miru žele ostvariti ono što nisu uspjeli u ratu. Jedan narod koji je preživio tako brutalan rat preživjet će i nepravedan mir.

Čelnik Bošnjaka Bakir Izetbegović nakon ove presude ima oštru i pomalo prijeteću retoriku prema Hrvatima i Hrvatskoj. Najavljuje mnoge tužbe protiv Hrvatske te da će BiH vanjsku politiku voditi iz Sarajeva, da ne treba pomoć Zagreba, traži izlaz na more... Ukratko, nakon presude potencirao se pomalo mrziteljski stav prema Hrvatskoj. Vaš komentar na njegove nastupe, nastupa li on u ime BiH, kao što naglašava, ili samo u ime jedne trećine BiH?

Da, kolega Bakir već je dulje vrijeme na tragu jedne populističke retorike koja poprima prijeteće nacionalističke obrise, samo kako bi popravio rejting unutar stranke. Uvjeren sam da to nije potrebno i da donosi mnogo vise štete nego koristi. Međunacionalno povjerenje i odnosi ne mogu biti cijena uskih stranačkih i individualnih interesa koji se svode na želju za političkom moći. U konačnici, žao mi je što je to tako jer će biti teško ispraviti nanesenu štetu i normalizirati odnose između dvaju naroda. Izbjegavam sukobe i retoriku koja bi tome mogla dalje doprinijeti. Bilo bi mnogo bolje da kolega ne nosi breme suspektnih političkih strategija iz prošlosti, koje se očituju u njegovoj Bakirneskrivenoj želji da samostalno upravlja procesima u ovoj državi, što je samo po sebi pogubno za njezinu budućnost.

Ako Bošnjaci, žrtve logora HVO-a, budu tužili Hrvatsku, od koga će tražiti naknadu Hrvati, žrtve bošnjačkih logora?

Hrvati su što se tiče Haaškoga suda, očito ostali kratkih rukava. Sud je zatvorio vrata, a da nije posvetio potrebnu pozornost brojnim zločinima počinjenim nad pripadnicima hrvatskoga naroda. Razlozi tomu su brojni, od političkoga opredjeljenja suda, njegove metodologije rada pa do pasivnosti u traženju pravde za hrvatski narod od ove pravosudne instance. Tu će biti potrebne analize koje će objasniti što je sve utjecalo na manjkavosti ishoda rada suda. Sada nam preostaje usmjeriti se na domaće sudstvo i tu barem pokušati izvući djelić pravde za naše žrtve i stradalnike Domovinskoga rata u BiH. Sve žrtve imaju pravo tražiti odštetu i moj je stav o tome poznat, odgovornost je ponajprije na Državi BiH da se pobrine da sve žrtve dobiju svu potrebnu skrb i pomoć, posebno jer svi mi u BiH dijelimo odgovornost za njihov položaj.

Sustavno nas se obespravljuje

Kako ocjenjujete reakcije vrha politike RH na presudu, jesu li premijer Plenković i predsjednica Grabar Kitarović spremni na zaokret Hrvatske u politici prema BiH, je li taj zaokret potreban?

Državni je vrh s razlogom bio zatečen presudom i zato je trebalo malo vremena da se konsolidiraju dojmovi i Kolinda PlenkovićZaštitaHrvati u BiH očekuju od Hrvatske da u skladu s Ustavom zaštiti vrijednosti koje su na bjesomučnome udaru velikobošnjačkih nacionalista usmjerenih protiv političkih prava i statusa Hrvata u BiH.pronađe odgovarajući odgovor na presudu i njezine implikacije. U ovome trenutku jasno postoji svijest da presuda ne treba ni na koji način utjecati na svakodnevni život, a poglavito status i položaj Hrvata u BiH koji je definiran ustavno. Mislim da je to u ovome trenutku zajednički fokus, kako vlasti RH tako i hrvatskih političkih predstavnika u BiH. Jasno je, međutim, da Hrvati Bosne i Hercegovine očekuju od Republike Hrvatske, koja ima jasnu ustavnu obvezu zaštite prava i položaja hrvatskog naroda, da se jasno odredi o svim pokušajima instrumentalizacije presude u smislu povrede prava hrvatskoga naroda prema međunarodnoj javnosti i organizacijama te ih izvijesti o procesima koji sustavno urušavaju održivost Hrvata u BiH kao konstitutivnoga naroda i zatraže odgovornost svih onih koji su odgovorni za to stanje. To podrazumijeva izradu strategije koju će slijediti svi politički subjekti u Republici Hrvatskoj, a koja će zaštititi vrijednosti koje su na bjesomučnome udaru pobornika unitarističkih, tobože građanskih, a u biti velikobošnjačkih nacionalista usmjerenih protiv političkih prava i statusa Hrvata u BiH.

Slažete li se da su Hrvati diskriminirani u Federaciji i u čemu se to najviše vidi i osjeća?

To je najizraženije u mogućnostima proglašavanja kojemu su hrvatski politički predstavnici izloženi u svim segmentima vlasti. Premalo smo zastupljeni u sudstvu i to utječe na njegove ishode i rad. Problemi u dijelu koji se tiče zakonodavne vlasti također su vrlo jasno izraženi u odluci Ustavnoga suda u tzv. slučaju Ljubić. Status i pozicija unutar Vlade Federacije nisu kakvi su bili prvih nekoliko godina nakon osnivanja Federacije BiH. Iz današnje perspektive jasno je vidljiv kontinuitet sustavnoga obespravljivana Hrvata, a ta prava koja su nama oduzeta uredno se delegiraju bošnjačkoj političkoj komponenti koja to nekorektno koristi za upravljanje svim procesima u Federaciji, ali i daljnje obespravljivane Hrvata. Potrebna nam je provedba odluka suda, jačanje ustavnosti i revizija svih onih odredbi u Federaciji koje Hrvatima umanjuju kapacitet sudjelovanja i suodlučivanja u političkom životu Federacije BiH, ali i drugih razina.

Nakon godina mrcvarenja i letargije u kojoj živi BiH, država koju, ima se dojam, održava na okupu jedino međunarodni protektorat, možete li reći ima li ta država uopće ikakva izgleda održati se bez toga protektorata s obzirom na to da je jako malo kohezijskih niti između triju naroda?

Naravno da ima, ali ne na ovaj način – kršenjem ustavnih načela, nepoštivanjem konstitutivnosti, legitimnoga predstavljanja, bitnoga federalnog i konsocijacijskoga karaktera države BiH. Ona jest država triju naroda i ostalih građana i taj njezin karakter ne smije se dovoditi u pitanje. Nestabilnost izazivaju politike koje osporavaju višenacionalni karakter BiH. Što prije to prepoznaju ključni akteri, pa i oni iz međunarodne zajednice, te pronađu pravi odgovor, prije ćemo postići potrebnu stabilnost.

Bilo bi bolje da su i odnosi sa Sarajevom kao i s Banjom Lukom

Gospodine Čoviću, slažete li se da je ukidanje HZ Herceg-Bosne velika pogreška ili ima li uopće spasa za Hrvate i za BiH dok i Hrvati ne dobiju svoju federalnu jedinicu u BiH?

Herceg-Bosna je, prije svega, u to doba bila izraz volje hrvatskog naroda, ali i proizvod okolnosti koje su ga HBprimorale na samoorganiziranje kako bi se suprotstavio vihoru rata. Ta njezina obrambena funkcija nije pravovremeno valorizirana u odnosu na mirnodopske okolnosti od kojih se očekivalo mnogo više. Potpisivanjem mirovnih sporazuma vjerovalo se da je doba rata iza nas, nitko nije očekivao da će se u miru nastaviti voditi rat protiv Hrvata, ali drugim sredstvima, prije svega propagandno-medijskim. Da smo znali kako će se stvari odvijati, vjerojatno bismo se svi u to vrijeme mnogo snažnije založili za očuvanje Herceg-Bosne kao oblika autonomije Hrvata unutar Bosne i Hercegovine. Danas se taj manjak mogućnosti samoupravljanja itekako osjeti jer taj kapacitet Srbi uživaju u RS-u, a Bošnjaci kao većina u Federaciji BiH, uz neskrivenu želju da do kraja prisvoje taj entitet kao svoj. To su vrlo loše poruke koje prisiljavaju hrvatsku politiku da traži odgovarajuće odgovore. U tom smislu Herceg-Bosna ostat će trajno aktualna kategorija dok god Hrvati ne ostvare potrebnu pravnu i politički sigurnost unutar postojeće sustava.

Vaše približavanje Miloradu Dodiku, čelniku Republike Srpske posljednjih godina, izaziva ambivalentne reakcije. Kako biste opisali ili ocijenili odnose čelništva Hrvata u BiH s čelništvom Republike Srpske koja je etnički očišćena od Hrvata , a i ono malo što ih je ostalo nestat će, na žalost, za neko vrijeme. Neki analitičari kažu da Vaša bliskost s Dodikom odgovara Beogradu i Srbiji...?

Nema logike u razmišljanju da bi zaoštravanje odnosa s vodstvom RS, bez obzira na to o komu je riječ, pomoglo Hrvatima u RS na bilo koji način. Stvar je upravo obrnuta, dobri odnosi kako institucionalni tako i politički relaksiraju i društvo, te smanjuju pritisak osobito na manjinsku populaciju. Osobno bih iz toga, ali iz niza drugih razloga volio da je odnos i s vodstvom u Sarajevu barem na približnoj istoj razini. Sve bi bilo daleko lakše, bolje i drukčije. Teško Šantićje naći poveznicu i razviti suradnju s nekim kome predstavljate objektivno smetnju za ostvarenje strateških političkih ciljeva, a to je uočljivo u ponašanju bošnjačkih političkih elita.

Federalna policija nakon 22 godine uhitila je osumnjičene za likvidaciju generala HVO-a Vlade Šantića u Bihaću. Je li to sada učinjeno namjerno da se dade nekakav melem na ranu Hrvatima nakon haaških presuda ili pak kao alibi za nova uhićenja Hrvata?

Neki procesi predugo traju i bojim se da su dio igara koje nisu u funkciji pravde već njezina dezavuiranja. Tako i u tome slučaju postoje mnoge nekonzistentnosti oko prebacivanja nadležnosti, prikrivanja stvarnih nalogodavaca te stalnoga medijskog potezanja tog pitanja, a da nemate kontinuiran proces koji vodi u određenom pravcu. To je krajnje nekorektno prema obitelji ubijenoga generala Šantića. Kontraproduktivno je ako domaće sudstvo ne može donijeti pravdu žrtvama. To je vrlo opasno jer može izazvati slom društvenoga povjerenja i uništiti sve pretpostavke za pomirenjem.

Zašto je toliko važna izmjena Izbornoga zakona na kojoj stalno inzistira hrvatska politika u BiH?

To je zakon koji na najizravniji način treba provesti ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, a on ju u sadašnjemu obliku do kraja ugrožava i kada je u pitanju predstavljanje u Domu naroda Federacije BiH, IseljavanjeProcesi koje smo započeli ne će dugo trajati. Oni će vrlo brzo početi davati rezultate i uvjeren sam da za nas dolazi bolje razdoblje. Sve ćemo učiniti da u dogledno vrijeme vratimo barem dio ljudi koji su otišli, ali i da spriječimo one koji namjeravaju otići. Sve što činimo danas podređeno je tomu i dinamika koju ćemo imati u sljedećoj godini vrlo jasno pokazat će da ta očekivanja nisu neutemeljena.Predsjedništvu BiH, a tu je i grad Mostar u kojemu se već godinama ne mogu provesti izbori. Izborni zakon mora biti usklađen s Ustavom tako da jamči legitimno predstavljanje svim narodima bez obzira na njihovu brojnost, a to se posebno odnosi na Hrvate kojima Bošnjaci mogu izabrati i člana Predsjedništva i predstavnike u Federaciji posredstvom Doma naroda Federacije BiH. U konačnici, to je pitanje opstanka Hrvata jer narod koji ne može organizirano sudjelovati u političkome životu svoje države, nije konstitutivan, već obespravljen. Zahtjevom za izmjene izbornoga zakona mi se borimo protiv toga.

Želimo zaustaviti odlaske

Podsjeća li vas BiH u tome dijelu na Jugoslaviju, pokušaj provođenja hegemonije Beograda, a sada se to osjeća iz Sarajeva?

Ta je analogija vrlo jasno dokumentirana i ispravno detektirana više puta do sada. Jasno je da bošnjačke elite tu Padanalogiju ne prepoznaju ili je nisu svjesne, inače se ne bi ponašali ovako kako se ponašaju.

Nesumnjivo je da Hrvati s obje strane granice žele živjeti u jednoj zajednici, ali apsurd je da su sada razdvojeni nakon raspada Jugoslavije, a EU i NATO su za BiH jako udaljeni?!

Članstvo u Europskoj uniji rješava mnoge probleme pa i taj. Europa bez granica povezuje ljude i narode u svojoj različitosti ali i istosti, tako da i s te strane donosi ogromne mogućnosti koje se otvaraju kreiranjem jedinstvenog gospodarskog, političkog i društvenog prostora.

Veliki broj mladih odlazi iz zemlje, jednako tako i Hrvata iz BiH. Ima li razloga za optimizam i kako gledate na 2018. godinu?

Procesi koje smo započeli ne će dugo trajati. Oni će vrlo brzo početi davati rezultate i uvjeren sam da za nas dolazi bolje razdoblje. Sve ćemo učiniti da u dogledno vrijeme vratimo barem dio ljudi koji su otišli, ali i da spriječimo one koji namjeravaju otići. Sve što činimo danas podređeno je tomu i dinamika koju ćemo imati u sljedećoj godini vrlo jasno pokazat će da ta očekivanja nisu neutemeljena.

Ivica Marijačić i Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 20-10-2018, 22:26:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).