Kriptovalute kao najmodernije sredstvo plaćanja

BITCOIN groznica se zahuktava i svi žele uskočiti u vlak basnoslovne zarade bez truda i u kratkome roku. Svi pričaju o novome zlatu, modernome, globalno prihvaćenome sredstvu plaćanja. S obzirom na to kojim brzinom raste cijena te kriptovalute, dan kašnjenja znači gubitak potencijalne zarade, sigurne zarade bez rizika, kako to budućim kupcima objašnjavaju trgovci ovim najmodernijim sredstvima plaćanja. Iskusnim investitorima masovniji broj kupaca bilo kojega burzovnog artikla, naravno, daje signal kako se bliži vrijeme za prodaju. Smišljen 2008. godine, kada nije imao vrijednost, posljednjih godina bilježi nevjerojatan rast cijene, a samo ove godine cijena mu je porasla 16 puta i dosegnuvši razinu od 17.000,00 dolara, uz trenutačni pad u trenutku pisanja teksta.

Potencijalno opasni instrument

Daljnje kretanje nemoguće je predvidjeti, mogući je scenarij od propasti do toga da mu cijena naraste još deset puta. U osnovi se njegova cijena ne temelji ni na kakvoj stvarnoj vrijednosti, već na špekulaciji kako će ova i druge kriptovalute jednoga dana postati globalno sredstvo plaćanja i na psihološkome ustroju čovjeka kojega je lako navući na ulaganje kada je to već postalo vrlo riskantno, primjerice, danas. Mnogi će izgubiti velike uloge novca, iako za tim ne treba žaliti, niti će naštetiti gospodarstvu.

Kriptovalute su ništa drugo do elektronički zapisi koji se mogu proizvesti na svakome boljem računalu, dakle proizvesti ga može bilo tko. Jednako kao što se nazivalo kopanje zlata, stvaranje kriptovalute po njegovim se tvorcima naziva “rudarenje”. Nemaju banku izdavatelja, ne podliježu nadzoru državne vlasti, teško je ući u trag njihovih vlasnika.

To ga čini izuzetno opasnim instrumentom u rukama kriminalaca i financijera terorizma, na čemu svakako treba poraditi kako bi se ovi negativni učinci umanjili. Iako djeluje primamljivo, jer je neusporedivo bolje i jednostavnije sredstvo razmjene prilikom internetske trgovine i u stvari predstavlja valutu koja ide u korak s razvojem novih tehnologija, s druge je strane nepoznanica i prijetnja.

Odgovor na valutne ratove

Razvoj kriptovaluta vjerojatno ne će moći biti zaustavljen, a i što je raširenija njihova uporaba, to je i stabilnija njihova vrijednost i sve bolje mjerilo vrijednosti u globalnome gospodarstvu. Možda je upravo Bitcoin odgovor na valutne ratove i buduće realno sredstvo razmjene oslobođeno intervencija centralnih banaka, što bi novac, ustvari, trebao i biti. Stoga nije ni čudo da je zabranjen u Kini koja se najviše koristi monetarnim operacijama kako bi pojačala konkurentnost svoje ekonomije.

Kriptovalute su još u povojima, najpopularniju od njih KriptovalutaKriptovalute su ništa drugo do elektronički zapisi koji se mogu proizvesti na svakome boljem računalu, dakle proizvesti ga može bilo tko. Jednako kao što se nazivalo kopanje zlata, stvaranje kriptovalute se po njegovim tvorcima naziva “rudarenje”. Nemaju banku izdavatelja, ne podliježu nadzoru državne vlasti, teško je ući u trag njihovih vlasnika.posjeduje samo šest milijuna ljudi, te još uvijek nisu sredstvo razmjene u punome smislu, što se svakodnevno mijenja zbog činjenice da ga sve više prihvaćaju brojne kompanije. Trenutačno su Bitcoin i druge kriptovalute tek vruća špekulativna roba na kojoj se mnogi žele obogatiti i nikako se ne mogu uspoređivati sa zlatom i srebrom. Logično je stoga zaključiti kako mu ovakve nagle promjene cijena ne idu u prilog kao valuti koja u osnovi mora biti stabilno mjerilo vrijednosti i sredstvo olakšanja razmjene. Niti nacionalne valute nemaju vrijednost same po sebi, tj. bezvrijedan su komad papira kojemu vrijednost daje obećanje države da će takva i ostati, a središnje se banke brinu da ta vrijednost ne oscilira. Globalna će valuta postati upravo onda kada mu se broj korisnika proširi na većinu pučanstva planeta i kada prestane biti sredstvo ulaganja, već postane sredstvo štednje i razmjene, a do tada će mnogo puta dolaziti do oštrih promjena njegove cijene izražene u još uvijek jedinim stvarnim valutama, onim nacionalnim.

Postoji i mogućnost zabrane kriptovaluta od strane većine država, ali za takvo što mala je vjerojatnost. Naprotiv, teško se oteti dojmu kako se kriptovalute reklamiraju i forsiraju upravo od strane globalne elite iz SAD-a, Japana i Europske unije kao buduća globalna valuta i izlaz iz nerazrješivoga klupka državnih dugova i života na kredit kojemu se ne vidi kraja.

Vrtoglavi rast cijena

Rast cijene Bitcoina nije došao sam od sebe, već se temeljio i na nekim odlukama državnih institucija i kompanija. Cijena Bitcoina 9. 12. 2011. iznosila je 1 dolar, koliko je cijena struje koju računalo iskoristi kako bi ga stvorilo. Worldpress ga 15. 12. 2012. prihvaća kao sredstvo plaćanja, 25. 3. 2013. zapljena bankovnih računa na Cipru uzrokuje masovnu kupovinu Bitcoina kako bi se sačuvala štednja pa mu vrijednost skače iznad 100 dolara, 18. 11. 2013. američki je Senat na panel diskusiji podržao Bitcoin, čija cijena raste na 1000 dolara, kroz 2014. kompanije Dell, Paypal i Microsoft prihvaćaju ga kao sredstvo plaćanja, 22.10.2015 Europska unija kriptovalute smatra valutama a ne robom, 1. 4. 2017. Japan proglašava Bitcoin legalnim sredstvom plaćanja i od tada počinje vrtoglavi rast njegove cijene.

Kretanje cijena Bitcoina

Možda su upravo kriptovalute ono što svijetu potrošenoga modela središnjih banaka treba: ukidanje tečajeva, različitih kamatnih stopa, klasičnih banaka i tiskanja novca bez pokrića, a umjesto toga veći globalni monetarni sustav narodnoga novca na koji pojedinac nema utjecaj, u koji štednjom ulažu svi, jeftino posuđuje onaj tko treba, preko kojega se vrši razmjena roba po realnim vrijednostima. Praktički, svijet iz SF filmova.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik