Hrvatski tjednik
 

 U Hrvatskome državnom arhivu predstavljena izdanja Mate Arlovića i Jadranka Prlića koja su od povijesne važnosti jer otkrivaju istinu o BiH, nasuprot propagandi „vučjega čopora“ u Hrvatskoj

Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog (HMDCDR) rata Herceg Bosna22Ante Nazor izjavio je 9. studenoga u Hrvatskome državnom ArlovićMato Arlović, sudac Ustavnoga suda, rekao je kako je HZ Herceg-Bosna nastala zbog obrane gologa života jer BiH nije mogla organizirati zaštitu stanovništva, posebno gdje su živjeli Hrvati. Po njegovim riječima, Herceg-Bosnu nije osnovao HDZ, nego predstavnici 24 općine, na osnovi Ustava BiH. Arlović je nazvao konstrukcijom optužbe koje su prisutne u javnosti da se rukovodstvo Hrvatske udružilo u zločinački pothvat kako bi odcijepilo dio BiH s ciljem stvaranja tzv. Velike Hrvatske.arhivu u Zagrebu, na predstavljanju izdavačke i suizdavačke djelatnosti toga centra 2016.-2017., da je posvećuje šestorici Hrvata, uvjerenja da Herceg-Bosna nije bila ni protuustavna ni zločinačka i sa spoznajom da uloga Hrvata i Hrvatske u ratu u BiH nije bila negativna.

Mato Arlović, sudac Ustavnoga suda, rekao je kako je HZ Herceg-Bosna nastala zbog obrane gologa života jer BiH nije mogla organizirati zaštitu stanovništva, posebno gdje su živjeli Hrvati. Po njegovim riječima, Herceg-Bosnu nije osnovao HDZ, nego predstavnici 24 općine, na osnovi Ustava BiH. Arlović je nazvao konstrukcijom optužbe koje su prisutne u javnosti da se rukovodstvo Hrvatske udružilo u Mato Arlovic3zločinački pothvat kako bi odcijepilo dio BiH s ciljem stvaranja tzv. Velike Hrvatske. "Nisam našao radeći na knjizi ni pravne ni političke akte na kojima bi se mogla zasnovati ta konstrukcija", rekao je. Podsjetio je kako bez djelovanja političkih subjekata na Hrvate u BiH ne bi uspio referendum, koji je bio temlj neovisnosti BiH. Tuđman je 7. travnja 1992. prvi priznao BiH, hrvatska je politika preko hrvatskoga teritorija omogućila naoružavanje BiH, organizirala humanitarnu pomoć te udomila golemi broj izbjeglica, nekoliko tisuća ranjenika liječilo se u Hrvatskoj, čitave postrojbe uvježbavane su na području Rijeke, odakle su otišle na ratište u BiH. Prema tome, sve konstrukcije o HZ Hereceg-Bosni i udruženome zločinačkom pothvatu, jednostavno su suprotne činjenicama i logici, rekao je.

U Hrvatskome državnom arhivu predstavljeni su: Dokumenti "RSK", memoarsko gradivo koje se odnosi na HRHBDomovinski rat, fotomonografije, znanstvene studije te znanstvena studija na engleskome jeziku The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina (Zagreb, 2017.), Mate Arlovića. Poseban osvrt na promociji dan je knjizi Jadranka Prlića: Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne I-III. O troknjižnju su govorili recenzenti Željko Raguž i povjesničar Mladen Ančić, koji je rekao da je riječ o neobično važnoj knjizi, čiju neobičnost čini ne samo što je nastala u zatvoru, nego i to što je puna fusnota. Njezinu posebnost čini i činjenica što je veliki dio materijala za nju skupljen u Haaškome sudu. Ančić je drži važnom za razumijevanje rata u BiH, kao i rata za nasljeđe Jugoslavije od 1991.-1995. "Prlić je pišući knjigu spašavao ne samo glavu, već i razum", rekao je Ančić, dodavši da knjiga nadmašuje suđenje njezinome autoru, da je bogata dokumentacijskim materijalom te da nitko od povjesničara ne će moći napisati takvu knjigu. Po njegovim riječima, Prlićeva knjiga "mijenja narative", ključan je element kako bi se shvatilo "što se u BiH radilo i s kojim posljedicama".

Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskoga rata u BiH, istaknuo je da je knjiga Jadranka Prlića na više od dvije tisuće stranica, kroz šest poglavlja, najcjelovitiji tekst o povijesti hrvatskoga naroda Šestorkau BiH. Prlić u svojem troknjižju, kako je rekao, analizira situacije koje su postale dio bošnjačke političke propagande jer je politika Armije BiH bila protjerivati Hrvate, a istodobno ih optuživati za progon Bošnjaka. S područja pod vlašću Hrvata u BiH od 1991. do 1995. godine protjerano je 112.000 osoba, s područja pod srpskom vlašću u BiH (Republika Srpska) protjerano je 586.400 ljudi, a iz dijelova BiH pod muslimanskom vlašću, protjerano je 529.000 ljudi. Široj javnosti u Hrvatskoj i u svijetu zvuči nevjerojatno, ali s područja pod nadzorom Muslimana (Bošnjaka) u BiH protjerano je 170.000 Hrvata, a iz Republike Srpske 142.000 Hrvata, dakle, više su Hrvata protjerali Muslimani (Bošnjaci) nego li Srbi u BiH. S bošnjačke strane često se naglašava Dretelj i Gabelu, a prešućuje se, kako bilježi Prlić, 331 logor i zatvor u kojima su pripadnici Armije BiH zatvorili 14.444 Hrvata, i to 10.346 civila i 4.098 vojnika HVO-a, od kojih su 632 ubijena. Za rad na knjizi Prlić je koristio domaću i međunarodnu literaturu, posebice izvješća UN-ovih izaslanika, rekao je. Govoreći o politici hrvatskog vodstva prema BiH, bez koje ne bi opstala kao država, Ante Nazor podsjetio je na riječi ratnog ministra obrane Gojka Šuška na skupu u Livnu. "Vi niste pomogli ni hrvatskom narodu u Herceg-Bosni, ni hrvatskoj republici koja je matica svih Hrvata, ako Musliman u Livnu i Srbin u Mostaru ne bude imao ista prava kao i Hrvat, jer to je samo garancija da će Hrvat u Sarajevu i Hrvat u Banja Luci i Hrvat u Zenici imati svoja prava. I ako oni prema nama učine zločin, onda dokažimo da nas ni vjera, ni civilizacijska tekovina nije uputila na to i ne će dozvoliti da im uzvraćamo istom mjerom", podsjetio je Nazor, dodavši kako je to bila politika hrvatskog vodstva 1990-ih.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 16-12-2017, 06:23:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).