Pornografsko i pedofilsko štivo predloženo za lektiru – gdje je sada pravobraniteljica za djecu

Stručna radna skupina za hrvatski jezik i Ekspertna radna skupina za Cjelovitu kurikularnu reformu sastavili su i objavili Prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik koja se može vidjeti na mrežnim stranicama.

Osim što tekst toga Prijedloga nije napisan na hrvatskome jeziku (naime, vidi se učestala uporaba izraza kurikulum, kurikularni..., koji ne pripadaju hrvatskome standardnom jeziku, kako se objašnjava i na str. 142 Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a koji je preporučio Željko Jovanović), u njemu se nalaze i nevjerojatne podvale, ali i ugroze javnoga morala i poticanje na pedofiliju. Naime, jedan od ponuđenih naslova za školsku lektiru, kako stoji na str. 298. toga Prijedloga, jest knjiga 'Anđeo u ofsajdu' Zorana Ferića, koji je zaposlen kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u XVIII. gimnaziji u Zagrebu. Ferićeva je knjiga zapravo zbirka priča izdana još 2000. godine i ono što je zabrinjavajuće u cijeloj ovoj situaciji oko Prijedloga jest ono što piše na stranicama Ferićeve knjiga koja je ponuđena za školsku lektiru.

- Jeste li ludi, čovječe? - vikao je u slušalicu. Mi je tražimo, a ne prodajemo. Da niste ludi, sigurno bih vas prijavio. Nemojte mi se više javljati na posao s takvim idejama!
Kad sam se vratio i to rekao Marini, napravila je facu kao vidi duh svoga oca kako je... petogodišnju djevojčicu.
Ti si luđak - vikala je - prokleti, je.... smrdljivi luđak! Tek sad smo naje.....

Ovo je samo dio jedne Ferićeve priče koja bi se trebala naći u školskoj lektiri za osnovne škole. U drugome tekstu, koji se također nalazi u njegovoj zbirci priča 'Anđeo u ofsajdu', a pod naslovom 'Samoća je najteža udvoje' Ferić detaljno opisuje samozadovoljavanje muškarca nakon što ga je ostavila djevojka. Njegov glavni junak nakon 'obavljenoga posla silazi u hotelski bar, maše barskoj dami koja je sjedila za šankom i koja zatim kuca na njegova vrata....'

Ali u ovome Prijedlogu nije riječ samo o Feriću. Tu je i drugi niz autora, među njima i Branimir Štulić i Renato Baretić, čiji je izbor iz poezije, odnosno Osmi povjerenik također predložen kao dio lektire za osnovne škole. O Štuliću ne treba trošiti previše riječi, poznat je njegov glazbeni opus, tekstovi, pa je sasvim jasno o čemu bi osnovnoškolci trebali učiti čitajući njegovu 'poeziju'. Baretićev Osmi povjerenik njegov je prvi roman, čija je radnja smještena na najudaljenijem naseljenom hrvatskom otoku Trećiću. Sadržaj ide nekako ovako: Na Trećiću zajednica sjajno funkcionira bez ikakvih organa vlasti. Zato se tu, po kazni, pojavljuje već osmi Vladin povjerenik sa samo jednim zadatkom: organizirati izbore i uspostaviti legalnu lokalnu vlast. Ali, na Trećiću je sve drukčije... Prvo, tu ljudi misle drugo, a govore trećićanski... I, na otoku na kojem uglavnom žive starci, umjesto političkoga trilera počinje drama u kojoj se pojavljuju jedan Bosanac, dvije Aboridžinke, porno glumica...

U Prijedlogu ovoga kurikuluma stoji kako 'ovaj popis, ponajprije, predstavlja prijedlog tekstova koji, prema procjeni članova Stručne radne skupine, omogućuju cjelovito čitanje usmjereno prema navedenoj svrsi nastave književnosti. Riječ je o otvorenome popisu s kojega učitelj može izabrati tekstove prema svojim profesionalnim kriterijima, no ništa ga ne priječi da za cjelovito čitanje izabere i neki drugi prikladan tekst koji nije na popisu. Popis predloženih tekstova oblikovan je na temelju nekoliko osnovnih kriterija. Prvi je usmjeravao izbor na tekstove koji odgovaraju kulturno dominantnoj predodžbi o književno vrijednim djelima. Drugi je nalagao izbor samo onih tekstova koji su prikladni za učenikovo samostalno cjelovito čitanje zbog čega na popisu nisu mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti, poput Biblije, Homerovih epova, Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja... (?).Treći kriterij izbora bio je primjerenost tekstova dobi učenika i njihovu kulturnome i životnom iskustvu. Ovaj je kriterij osobito važan imamo li na umu činjenicu da djeca i mladi ljudi čitaju sve manje i da je za mnoge od njih čitanje u školi možda i jedina prilika da razviju sklonost prema čitanju i čitalačke navike. Zbog toga se na ovome popisu KurikulumAko radna skupina u svome prijedlogu objašnjava kako na popisu nisu prikazana 'mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti i to zbog toga što je kriterij nalagao izbor samo onih tekstova koji su prikladni za učenikovo samostalno cjelovito čitanje, ali da će se i ta djela moći učiti, onda ovaj cijeli Prijedlog kurikula nije ništa drugo nego potiho uvođenje pedofilije u osnovne škole.nalazi razmjerno velik broj suvremenih književnih tekstova koji su redovno bliži senzibilitetu, interesima i potrebama mladih čitatelja.

Pedofilsko štivo

Pogledom na predložene određene naslove sasvim je jasno u kojemu smjeru ide hrvatski obrazovni sustav. Pitanje je hoće li netko preuzeti odgovornost za ovaj 'prijedlog' i više njih? Gdje su sada pravobraniteljica za djecu i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova da brane djecu od krajnje neprimjerena i štetna pedofilskoga štiva? Gdje je prosvjetna inspekcija da utvrdi što i kako autor te i takve 'književnosti' predaje u XVIII. gimnaziji (op.a. Ferić) u Zagrebu kad objavljuje takve pedofilske tekstove? Gdje je ostavka ili razrješenje onoga tko je predložio da ta knjiga uđe u popis školske lektire i svih koji su se složili da ta knjiga uopće treba biti predložena kao školska lektira?

Postavlja se i pitanje što je resorni ministar Predrag Šuštar mislio kad je rekao da reforma kurikula ide dalje. I da je zadovoljan onim što je vidio. Je li on uopće pročitao ovaj Prijedlog ili ga samo letimično preletio, s obzirom na pojedina imena koja se nalaze na popisu lektire. Ako radna skupina u svome prijedlogu objašnjava kako na popisu nisu prikazana 'mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti i to zbog toga što je kriterij nalagao izbor samo onih tekstova koji su prikladni za učenikovo samostalno cjelovito čitanje, ali da će se i ta djela moći učiti, onda ovaj cijeli Prijedlog kurikula nije ništa drugo nego potiho uvođenje pedofilije u osnovne škole. Bilo bi zanimljivo znati koji su to kriteriji po kojima se vodila Ekspertna radna skupina kada se odlučivala za određene autore i njihove tekstove.

Događa li se upravo sada situacija o kojoj se upozoravalo zadnjih nekoliko godina kada je i Judith Reisman dolazila u Hrvatskoj i javno govorila kako je u drugim europskih zemljama pedofilija prvo u osnovnim školama, unutar udžbenika i školske lektire, predstavljena kao nešto normalno. Tada su nju, ali i mnoge vjerske udruge koje su se otvoreno usprotivile tome, napadali neistomišljenici, ističući kako je Hrvatska sekularna država i kako su ugrožena i njihova prava.

Jesmo li mi slijepi pored zdravih očiju ili su oni koji se zalažu za pedofiliju i homoseksualnost zaista toliko jaki da im se ne može ništa. Prijedlog nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik nešto je oko čega bi svi trebali raspravljati jer je riječ o našoj djeci, a ne samo tako olako, šutke prihvatiti ono što nam se servira pod normalno kad to zaista nije i nikada ne će biti. Gdje su sada odgovorne institucije i razni pravobranitelji koji bi trebali štititi našu djecu?

Andrea Černivec
Hrvatski tjednik