Umjesto najavljivane žestoke oporbe, HDZ nakon izbora još dublje potonuo
HDZ nije samo doživio težak izborni poraz na izborima za Hrvatski sabor prije dva mjeseca, HDZ je nastavio tonuti i nakon izbora pa se danas, s obzirom na mnoge kontroverzne procese u hrvatskom društvu i sumnjive odluke nomenklature na donkihotovske ljevičarske vlasti, a koje prolaze bez ikakva očitovanja i reakcija te stranke, s pravom možemo upitati postoji li uopće HDZ na hrvatskoj političkoj sceni i gdje je nestao. Ako postoji nesumnjiva odgovornost aktualne predsjednice stranke Jadranke Kosor za debakl na izborima, a što je samo po sebi razumljivo, onda je jednako velika, a možda i još veća njezina odgovornost za urušavanje stranke nakon izbora. Dva mjeseca Hrvatska egzistira bez političke oporbe, a budući da unutarstranački izbori u HDZ-u traju do 20. svibnja, to znači da će još sljedeća tri mjeseca Milanovićeva lijeva koalicija vladati Hrvatskom bez ikakva glasa suprotstavljanja i bez ikakva otpora.
Situacija je to koju su vladajući mogli samo poželjeti ili je, pak, u pitanju dugotrajni 'projekt' svojevrsne likvidacije HDZ-a o kojemu smo pisali nakon prošlih parlamentarnih izbora. HDZ danas doista ne djeluje kao organizirana politička snaga u hrvatskom političkom krajoliku bez obzira na činjenicu što je i dalje riječ o najbrojnijoj političkoj stranci s 220 tisuća članova i što je riječ o Projekt likvidacijeSituacija je to koju su vladajući mogli samo poželjeti ili je, pak, u pitanju dugotrajni 'projekt' svojevrsne likvidacije HDZ-a o kojemu smo pisali nakon prošlih parlamentarnih izbora. HDZ danas doista ne djeluje kao organizirana politička snaga u hrvatskom političkom krajoliku bez obzira na činjenicu što je i dalje riječ o najbrojnijoj političkoj strancinajvećoj oporbenoj političkoj stranci u Hrvatskome saboru s 46 zastupnika. U javnom životu prisutna je manje od neke izvanparlamentarne političke stranke. Nakon izbornog poraza, Jadranka Kosor i Vladimir Šeks najavljivali su, tješeći utučeno članstvo i dio sklone im javnosti, da će HDZ biti žestoka oporba, no u dvomjesečnoj stvarnosti događa se, pak, ne samo da nisu oporba, nego da jednostavno vrijeme curi pored njih i da svi 'junaci mukom ponikoše'. Kompleksna bi bila analiza razloga koji su doveli do ovakve situacije, ali činjenica da između vladajućeg SDP-a i 'oporbenog' HDZ-a odavno nema više gotovo nikakvih razlika, pa onda nije ni moguće očekivati otpore vladajućoj politici, nije rođena u zadnja dva mjeseca.
Riječ je o nečemu što se uočava dugi niz posljednjih godina, praktički cijelo desetljeće od 2000. pa naovamo. HDZ-u je 'izvađena utroba' davno, onoga trenutka kada je stranku počeo voditi bivši premijer Ivo Sanader uz odobravanje najbližih mu suradnika, među kojima je najoduševljenija bila upravo Jadranka Kosor. HDZ je 'reformiran', što je zapravo eufemizam za odricanje od identiteta na kojemu je izrastao kao svenarodni pokret. I nakon Sanaderove abdikacije, Jadranka Kosor nastavila je voditi istu politiku u stranci. Sukob između njih dvoje bio je samo makijavelističke naravi, a ne idejne, ideološke ili programske. HDZ je postao sličan kao jaje jajetu SDP-u, HNS-u i ostalim lijevo-liberalnim političkim strankama, naprasno odbacivši vlastiti, a preuzevši njihov svjetonazor. Kao takav nastavio je egzistirati i nakon gubitka izbora te je bilo iluzorno očekivati da će se stranka pod vodstvom Jadranke Kosor „vratiti sebi" nakon izbora i biti korektiv Milanovićeve vlasti. Vodstvu stranke gotovo da i nije stalo da budu oporbena snaga, preča im je zadaća da budu u neformalnoj koaliciji s vladajućima ili s ostalim središtima moći u državi.
Kao što je primijećeno u slučaju splitske vlasti Željka Keruma, oporbeni splitski političari javno ga napadaju i vrijeđaju, a kad se ugase televizijske kamere i medijski mikrofoni, povlače ga za rukave te ga mole da im zaposli svastike, rođake i prijatelje kao i za neke druge materijalne ustupke. Nešto slično događa se i s vodećim HDZ-ovcima, s tom razlikom što oni ni javno ne dovode u pitanje mnoge poteze i najave vladajuće Kukuriku koalicije. Mnogi HDZ-ovci, naime, dodvoravanjem novim ministrima i državnim dužnosnicima žele zadržati unosne pozicije u sustavu državne vlasti, a neki od njih očito i kupuju na taj način slobodu s obzirom da nova vlast raspolaže s dokumentacijom iz raznih resora s kojom bivše časkom mogu procesuirati, ali to u većini slučajeva ne će učiniti jer su i HDZ-ovci dok su bili na vlasti njima gledali kroz prste. Ruka ruku mije, ključno je geslo koegzistencije dviju najvećih stranaka u hrvatskoj politici. Dakle mnogi su ucjenjivi pa je i to razlog HDZ-ove šutnje.
Kosor vodi HDZ po volji izvanstranačkih krugova
Što će biti s HDZ-om u perspektivi i tko će ga voditi, pitanje je koje ne zanima samo stranačko članstvo, nego i mnoge izvan HDZ-a. U interesu političkih protivnika je da HDZ i u budućnosti bude što slabiji, a ako je moguće i da praktički nestane s političke scene, jer im je time zajamčena dugovječna vladavina. Uostalom još prije 10 i više godina tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić proricao je raspad HDZ-a, a slično je govorio i tadašnji premijer Ivica Račan. Sanader se nije suprotstavljao njihovim ocjenama, nego je, izdavši korijene i članstvo, preuzeo ideologiju i programe stranaka koje su predstavljali Mesić i Račan te na lažnom demokršćanstvu, domoljublju i vjeri uspijevao očuvati snažan HDZ dok se, naravno, sve nije raspalo kao kula od pijeska upravo zato što je bilo sve zasnovano na prijevari i lažima, dakle na pijesku.
Samo iz predizbornih političkih potreba, Jadranka Kosor tobože se vratila Tuđmanu, braniteljima i svetinjama iz Domovinskog rata, ali retorika joj je bila u potpunoj suprotnosti s operativnim potezima pa je sve prepoznato kao nova obmana. Više nego autentičnoj politici HDZ-a i stranačkom članstvu, ona se obraćala, što javno što tajno, Stjepanu Mesiću, čak i kada je uvodila nove ministre u Vladu, bila na užarenoj liniji sa svima koji su željeli propast HDZ-a kojemu je ona bila na čelu. I danas bi ti izvanstranački krugovi najradije da Jadranka Kosor ostane na čelu HDZ-a, dakle da vodi otupljenu i bezličnu stranačku politiku, a kamo to vodi, pokazala su već ova dva mjeseca oporbenoga staža u kojemu HDZ-a nema, ne postoji, a ne samo gubitak izbora koji je bio školska lekcija Sanaderove i Kosoričine naopakosti vođenja stranke i politike. To je siguran put u nestanak stranke pa ako je to cilj Jadranke Kosor, ona ga uspješno ostvaruje. Koliko god je ona u odnosu 'smrtnog neprijateljstva' s prethodnikom Ivo Sanaderom, ona se jednostavno ne može osloboditi tog naslijeđa.
Istrage u slučajevima za koja se sudi Sanaderu pokazale su da je i ona, kao njegova najbliža suradnica, barem bila upoznata s tim djelima. S obzirom na tu činjenicu, i Jadranka Kosor živi u strahu od mogućeg procesuiranja, a kao takva ne može slobodno i autonomno voditi jednu takvu političku stranku kao što je HDZ. Uz to, kao što smo više puta naglašavali, teško da jednu demokršćansku stranku, kakav bi HDZ po uvjerenju članstva i javnosti morao biti, može predstavljati osoba koja je bila posljednja polaznica kumrovečke komunističke škole, a uz to privatni život ni po čemu se ne uklapa u demokršćansku paradigmu uzornog obiteljskog života. Kao što je nedavno napisao akademik Ivan Aralica u svom planu purifikacije HDZ-a, sadašnji HDZ mora se osloboditi naplavina komunizma i Sanaderova naslijeđa ako želi otvoriti novo poglavlje renesanse u politici.
Ne postoji ni jedan znak da to može postići s Jadrankom Kosor na čelu. Zajedno s Vladimirom Šeksom i još nekolicinom lojalnih joj suradnika, gospođa Kosor jedino je zaokupljena kako pobijediti na predstojećem stranačkom saboru na kojemu će se za dužnost predsjednika stranke kandidirati, osim nje, još najmanje petero kandidata. Kako bi ima smanjila izglede, Jadranka Kosor i odani joj tim zabranili su korištenje stranačkih prostorija tijekom unutarstranačke kampanje, manipulirajući su odredili različite kvote izaslanika za pojedine unutarstranačke zajednice i organizacije, pa su tako veteranima HDZ-a dodijelili pravo na samo 45 izaslanika, zajednici žena 75, a Mladeži HDZ-a čak 300, sve po načelu da najviše biraju oni za koje se očekuje da će birati Jadranku Kosor. Zbog toga su veterani, odnosno utemeljitelji stranke, zaprijetili pismom da će, ako se ta neravnopravnost ne promijeni, bojkotirati stranački sabor. No čini se da je to gotova stvar, a i među samim veteranima HDZ-a posljednjih dana različita su mišljenja, neki su skloni prihvatiti kvotu, drugi nisu. Uza sve to, gospođa Kosor, Šeks i ostale njezine pristaše već sada, i pod cijenu raspuštanja pojedinih ogranaka i nasilnog mijenjanja vodstva, žele osigurati potporu izaslanika na stranačkom saboru.
Jesu li svi bolji od nje?
Sve joj to, međutim, ne će pomoći, kazuju nam njezini protukandidati, s kojima smo posljednjih dana neformalno razgovarali o tijeku kampanje. Čak i u slučajevima u kojima HDZ-ovci na terenu navodno daju potporu Jadranki Kosor, u privatnim krugovima oni ne skrivaju da će biti protiv nje. Na stranačkom saboru 20. svibnja, u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, bit će oko 2.200 izaslanika. Gotovo svi kandidati komuniciraju s članstvom posljednjih tjedana i dana, s obzirom da najveći broj njih, 900, dolazi iz županijskih organizacija. Kandidatima je vrlo važno uspostaviti odnos povjerenja s predsjednicima županijskih organizacija jer se pretpostavlja da će izaslanici slijediti naputke svojih predsjednika na stranačkome Saboru, što i ne mora biti istina s obzirom da niti jednog izaslanika ne obvezuje ničije mišljenje te je posve autonoman pri glasovanju.
Protukandidati Jadranki Kosor su dr. Darko Milinović, Domagoj Ivan Milošević, Tomislav Karamarko, dr. Drago Prgomet i dr. Milan Kujundžić. Slijedeći naputke akademika Aralice da se HDZ mora osloboditi Sanaderova naslijeđa i komunističkih hipoteka, onda tim mjerilima zasad udovoljavaju tek njih dvojica ili trojica.
Dr. Darko Milinović moćni je HDZ-ovac koji iza sebe stvarno ili prividno ima punu potporu stranke u Ličko-senjskoj županiji. Čak je izjavio da je njegov ogranak KandidatiProtukandidati Jadranki Kosor su dr. Darko Milinović, Domagoj Ivan Milošević, Tomislav Karamarko, dr. Drago Prgomet i dr. Milan Kujundžić. Slijedeći naputke akademika Aralice da se HDZ mora osloboditi Sanaderova naslijeđa i komunističkih hipoteka, onda tim mjerilima zasad udovoljavaju tek njih dvojica ili trojicaodlučio ne poštivati odluku o zabrani korištenja stranačkih prostorija kandidatima. Milinović se uzda u potporu HDZ-ovaca u Dalmaciji, posebice u Zadarskoj županiji gdje je predsjednika Božidar Kalmeta. S obzirom na snagu i brojnost izaslanika na stranačkom saboru iz ove županije, to je vrlo važno za svakoga kandidata, no Božidar Kalmeta zasad se ne izjašnjava o potpori bilo kojemu kandidatu, pa ni Milinoviću. Važnije je, međutim, zasad što Milinović nosi na leđima naplavine o kojima priča akademik Aralica, poglavito breme Sanaderova naslijeđa jer je bio također jedan od najbližih suradnika bivšeg premijera kojemu se nikad ni u čemu nije suprotstavio. Osim toga, u aferama koje potječu iz toga vremena, i Milinovićevo ime punilo je novinske stupce. Uza sve to, Milinovića se percipira kao 'grezu' osobu kaubojskoga stila i nedostatne širine, nedovoljno koncentriranu u svojim nastupima te nedosljednu u stajalištima, čovjeka koji traži potporu aktualnog predsjednika Ive Josipovića za svoju kandidaturu.
Ivan Domagoj Milošević po struci je liječnik, ali u životu gospodarstvenik. Čim je najavio kandidaturu, počele su glasine da iza njega stoji moćan gospodarski lobi u Hrvatskoj. Prekopavajući njegovo gospodarsko uzdizanje, izvukli su slučaj privatizacije njegove tvrtke Pastor u kojoj je Državna revizija pronašla ozbiljne zamjerke. Pokažu li se one točnima, to bi moglo znatno ograničiti autonomiju u vođenju stranke. Prednost mu je što nema nikakve veze sa Sanaderovim vladanjem i načinom vođenja stranke jer ga je u stranku uključila Jadranka Kosor prije par godina.
Tomislav Karamarko bivši je ministar unutarnjih poslova. Budući da se posljednjih godina vratio Tuđmanovu svjetonazoru i politici te kao ministar prvi u Hrvatskoj stavio na dnevni red pitanje nekažnjenih komunističkih zločina te pokušao procesuirati neke odgovorne „antifašiste" i doživio pritom ne samo opstrukcije nego i napade, očekuje priklanjanje desno orijentiranog HDZ-ova biračkog tijela, dakle većine. Međutim, pitanje je koliko će ga izaslanici honorirati s obzirom da je u jednom dijelu svoje karijere pristupio Mesiću i odrekao se Tuđmana, s obzirom da je kao ministar primjenjivao selektivan pristup u tretiranju različitih totalitarizama pa je privodio svakoga mulca s ustaškom kapom, a mirno promatrao orgijanje pristaša zloglasnog Titova režima. Karamarka prate i afere s poslovanjem njegovih bivših ili sadašnjih tvrtki. Ona sam nas je jednom uvjeravao da je DORH napravio uvid u poslovanje tih poduzeća i da nije ništa sporno pronašao. Kad smo mu rekli da ćemo to objaviti ako nam dade dokumentaciju, odustao je od objave, kao što nije pristao ni na intervju u kojemu bi sve razjasnio ili objelodanio sve one koji opstruiraju procesuiranje komunističkih zločina. Poslije svega, ostalo je, dakle, pitanje, je li ucjenjiv ili ne.
Dvojica liječnika, praktički besprijekornih profesionalnih biografija, su dr. Drago Prgomet i dr. Milan Kujundžić. Niti nose breme Sanaderove destrukcije HDZ-a, niti iza sebe imaju bilo kakve afere. Dr. Prgomet vrhunski je liječnik, sve godine hrvatski branitelj, vrlo kritičan prema stanju u koje su HDZ doveli Sanader i Jadranka Kosor, a oslanja se na izaslanike koji će na Sabor doći iz slavonskih organizacija HDZ-a. Već ozbiljno radi kampanju među članstvom. Dr. Milan Kujundžić postigao je sve i najviše što je mogao u svojoj profesionalnoj karijeri, a počeo je od nule, bez ikakvih političkih stimulansa. Već tjednima vodi intenzivnu kampanju i obišao je cijelu Hrvatsku. Primjetno je da ga HDZ-ovci diljem Hrvatske iznimno pozitivno prihvaćaju. Premda je 'stari' HDZ-ovac, nema nikakve veze sa Sanaderovim 'kultom ličnosti'. Slaže se da ovakav HDZ praktički i ne postoji.
Već sama njegova najava kandidature ozbiljno je 'uzdrmala' Jadranku Kosor i njezine pristaše. Mediji koji su skloni da HDZ ostane i dalje ovakav kakav trenutačno jest, namjerno isključuju dr. Kujundžića, kao i dr. Prgometa, iz kruga ozbiljnih kandidata za predsjednika stranke zbog bojazni da bi oni mogli pobijediti. Za sebe dr. Kujundžić kaže da je jedini od svih na kojega nemaju utjecaja izvanstranački krugovi, bivši i aktualni predsjednik, zatim stranke na vlasti i ostali. Manje-više cijela Hrvatska ga je prije poznavala kao iznimnog stručnjaka, liječnika, no intervjuom u Hrvatskom listu prije otprilike mjesec dana, postao je na neki način politička činjenica o kojoj su svi počeli govoriti.
Sudbina u rukama izaslanika
Stanje 'eutanaziranog' HDZ-a potrajat će, dakle, još najmanje tri mjeseca. Od predsjednice Jadranke Kosor i njezina kruga ljudi nemoguće je, kako sada stvari stoje, očekivati da HDZ funkcionira kao moćna politička snaga. Zato premijer Zoran Milanović bez javnog protivljenja povećava PDV na 25 posto, najave prodaje jedinih financijskih institucija u domaćem vlasništvu HPB i Croatia osiguranja kao da se uopće ne tiču HDZ-a, ukidanje Ureda za istraživanje žrtava komunističkog režima HDZ svojom šutnjom praktički pozdravlja, Josipovićeve izjave u Knessetu nisu im bile vrijedne reakcije, 'duga mračna noć' s primijenjenim pendrecima nad hrvatskim mljekarima što se HDZ-a tiče kao da se nije ni dogodila, obračuni s braniteljima, novi kadrovi s kriminalnom ili sramnom komunističkom prošlošću su valjda u redu, svakodnevna poskupljenja i pad životnog standarda, broj nezaposlenih drastično raste... Bez ikakve oporbe, Milanoviću je moguće sve to prikazati kao novo Pozlaćeno doba u životu Hrvatske.
Ovisno o ishodu izbora na stranačkom saboru, vidjet će se hoće li biti nastavljen put poniranja i nestanka stranke ili će se nazrijeti povratak moćnog HDZ-a, a samim time i buduće vlasti u RH. Članovi izaslanici o tomu će odlučiti.
Ivica Marijačić
Hrvatski list