DominisHrvatski isusovac Mark Antun de Dominis (rođen kao Marko Domnianić na otoku Rabu, 1560.-1624.) svrstava se među najznačajnije europske filozofe i znanstvenike svog doba. Njegova karijera sveučilišnog profesora započela je u Padovi. Bio je posebno cijenjen u Engleskoj, u koju ga je pozvao kralj James I. Tamo je živio na Dvoru nadbiskupa Canterburyja i bio je postavljen za dekana Windsora i kraljevog savjetnika.(croatianhistory.net)

Add a comment Add a comment        
 

 

Antun VrančićAntun Vrančić (lat Antonius Verantius, mađarizirano Antal Verancsics, rođen u Šibeniku 1504.) studirao je u Padovi, Beču i Krakowu. Nakon što je proveo gotovo 20 godina kao tajnik i diplomat na dvoru Ivana Zapolje, Nastavio je svoju karijeru na dvoru Ferdinanda I. Habsburškog 1549. Kao kraljev izaslanik imao je delikatnu zadaću pregovaranja s Turcima (ukupno je proveo 6 godina kao diplomat u Turskoj). Zajedno s flamanskim diplomatom Busbeckom otkrio je Ankarsku ploču (Monumentum ancyranum, koja se čuva u Državnom muzeju u Beču), koja je vrlo važna za razumijevanje povijesti Rimskog carstva, posebno tijekom vladanja cara Augusta. Kao diplomat putovao je u Francusku, Italiju, Poljsku, Englesku (u sklopu diplomatskog poslanja na dvor kralja Henryja VIII.), Tursku itd., i dopisivao se s Erazmom Roterdamskim. U Krakowu u Poljskoj objavio je dvije zbirke poezije na latinskom jeziku ("Elagiae" i "Otia").(croatianhistory.net)

Add a comment Add a comment        
 

 

Leopold MandićPrema katoličkom kalendaru svake godine se 30. srpnja obilježava hrvatski svetac, sv. Leopold Bogdan Mandić (1866.-1942.). Rođen je u Herceg Novom u Boki kotorskoj, a umro je u Padovi, u Italiji. Bio je fizički deformiran i nježan, visok tek 1m i 35 cm, nespretno je hodao i zamuckivao, ali je razvio zadivljujuću duhovnu snagu. Iako je želio biti misionar u Istočnoj Europi, proveo je gotovo cijeli život kao odrastao čovjek u Italiji, živeći u Padovi od 1906. do smrti. Tijekom Drugog svjetskog rata proveo je godinu dana u talijanskom zatvoru ne želeći poreći svoju hrvatsku nacionalnost.(www.croatianhistory.net)

Add a comment Add a comment        
 

 

TuranjSvi oni koji iz kontinentalne Hrvatske putuju starom cestom Zagreb-Split u Turnju prolaze pokraj jedinstvene atrakcije. Radi se o postavu vojne opreme i oružja što uključuje topove, haubice, tenkove, pa čak i jedan rashodovani Mig-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Jednom riječju, pravi doživljaj za djecu koja se do mile volje mogu penjati po desetcima tona teškim primjercima oružja s kojima je vođen Domovinski rat. Odraslima, pogotovo sudionicima Domovinskog rata, ovo će sigurno biti podsjetnik na dane kada se kovala hrvatska nezavisnost i suverenost i kada Hrvatska nikada nije bila jača. S druge strane ceste nalazi se spomenik poginulim hrvatskim braniteljima s ispisanim imenima uz koji svatko može zapaliti svijeću i pomoliti se.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

PulaZajednica hrvatskih udruga u Istri organizira obilježavanje 90.obljetnice spaljivanja Narodnog doma u Puli 13. srpnja 1920. Predavanje o tom povijesnom događaju održat će prof.dr.Branimir Crljenko, u petak 16. srpnja 2010. u 19 sati u prostorima Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva "Krasna zemljo", Carrarina 7, u Puli (u neposrednoj blizini nekadašnjeg Narodnog doma - danas HGK i Porezne uprave).Izdvajamo: "Na dan 13. srpnja 1920. godine je u Puli, koja je od Talijana bila okupirana nakon završetka Prvog svjetskog rata, zapaljen hrvatski Narodni dom, mjesto okupljanja i djelovanja hrvatskih kulturnih društava u tom gradu. Bio je to, tih davnih dana, jedan u nizu nasrtaja na institucionalne oblike hrvatskog samoorganiziranja u Istri (a i šire) koje su talijanski šovinisti željeli u što kraćem vremenu razoriti i uništiti kako bi nestala sva „... stožerna mjesta čuvanja hrvatskog etničkog tkiva Istre...". Iako su progoni svega hrvatskog započeli odmah nakon dolaska talijanske vojske koncem 1918. godine, 13. srpnja 1920. simbolizira početak hrvatskog holokausta u Istri. "

Add a comment Add a comment        
 

 

Krbavsko poljeU zadnjem desetljeću 15. stoljeća Hrvatsko je Kraljevstvo s juga i istoka, od Dunava do rijeke Cetine, bilo okruženo osvajačkom ratnom silom Osmanlijskog Carstva. Već je odavna propalo Srpsko Carstvo porazom srpske vojske na Kosovu polju 1389. godine, osvajanjem posljednjih utvrđenih gradova i pogubljenjem kralja Stjepana Tomaševića 1463. pada pod tursku vlast i Bosansko Kraljevstvo. Hrvatske granice brani hrvatsko plemstvo i slabe snage ugarsko-hrvatskoga kralja. Sve veće turske vojske upadaju u dubinu prostora hrvatskih zemalja, pljačkajući i paleći zemlju, naselja i gradove. Jedan od takvih turskih napada dogodio se ljeti 1491. godine i završio je velikim porazom turskih akinđžija u klancima Vrpila, nedaleko od Korenice. U taj je pohod poslao Turke Jakub-paša, novi turski upravitelj Bosanskog pašaluka. Da bi se osvetio, Jakub-paša odmah počinje pripremati novi napad na zemlje Hrvata. Cijele 1492. godine u Varešu kuje nova oružja, mačeve i sablje, noževe i helebarde. Mjeseca srpnja 1493. podiže se sjajno opremljena turska vojska na novu pljačku po Hrvatskoj.(http://hr-mucenici.hbk.hr)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivan MeštrovićPremda je Drugi svjetski rat završio u svibnju 1945., rat protiv hrvatskog naroda nastavio se i u poraću. Nastavilo se s borbom na ostvarenju velikosrpskog plana, koji je bio i ostao dobro poznat svim Hravtima, osim nekim bivšim i sadašnji političarima i balkanskim „vizionarima" u Hrvatskoj. Režimi, ljudi i taktike su se mijenjale, ali velikosrpski cilj je ostao isti. Čini se da Hrvati (ili barem jedan oveći broj) pate od sindroma tučene žene te se nikako ne daju otkinuti iz „zagrljaja" partnera koji im se već odavno „uvukao pod kožu" i terorizira ih. O prilikama u Hrvatskoj u poraću svjedoči i izvješće nepoznatog autora iz Hrvatske, koje je u Americi primio slavni hrvatski umjetnik Ivan Meštrović. Stari Meštar, koji je i sam nekoć bio pobornik hrvatsko-srpskog jedinstva, popratio je dopis iz domovine pismom uredništvu Zajedničara, glasila Hrvatske bratske zajednice u Americi, uz zamolbu da ga objave i upozore svoje članove i čitatelje o prilikama u Hrvatskoj. Zamijetiti je da Meštar u svom pismu govori o „srpsko-hrvatskim nesuglasicama", premda je zasigurno svjestan da to nisu nikave „nesuglasnice" već brutalan velikosrpski imperijalizam. Valjda čuva nadu da se ipak može naći kakva-takva suglasnost između Hrvata i Srba. Mogućnost takve „suglasnosti" najbolje je došla do izražaja tokom Domovinskog rata. To svjedoče Vukovar, Škabrnja, Dubrovnik, Gospić...(A.Čuvalo)

Add a comment Add a comment        
 

 

BunjevciVrlo su zanimljive naivne umjetnice, zvane slamarke, iz Tavankuta (kao i iz Subotice), bunjevačke Hrvatice iz Bačke, na zapadu Vojvodine. Ime slamarke izvedeno je iz riječi slama. Te umjetnice tkaju slamu za svoje prekrasne i poetske opise njihovog života na salašu, maloj oazi s kućicom na beskrajnoj panonskoj zlatnoj ravnici punoj žita, s nekoliko stabala.

Add a comment Add a comment        
 

 

Pariz na 26 gigapikselaNa Internetu smo naišli na jedan mali biser s vizurom Pariza. Radi se o tehnički odlično izvedenoj panorami glavnog grada Francuske s pogledom od skoro 360 stupnjeva. Oni koji će slijediti ovu poveznicu, www.paris-26-gigapixels.com, neka to ne čine ako nemaju barem desetak minuta slobodnoga vremena. Naime, 26 gigapiksela je zaista jako, jako puno, tako da se panorama jednog od najromantičnijih gradova na svijetu može proučavati satima do zadnje pojedinosti. Odmah nam pada na pamet kako bi nešto slično bilo zgodno napraviti i s hrvatskim gradovima ili krajolicima. Ima li možda dragovoljaca da tako nešto slično postavimo na Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća? Uz reportaže koje imamo to bi sigurno bio pun pogodak.(mm)

Add a comment Add a comment        
Čet, 10-10-2024, 01:15:33

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.