Pavao Kufrin Kelečić (1887. – 1973.)
kipar

Pavao Kufrin bio je jedan od vrlo uspješnih hrvatskih kipara u Americi, a u Hrvatskoj je rijetko (ako ikad) spominjan pa ćemo ovdje donijeti kratak prikaz njegova života i rada.

Kipar Kufrin (u Americi je rabio K. umjesto Kelečić) rođen je 22. lipnja 1887. godine u mjestu Konšćica, nedaleko od Zagreba. Kiparstvo je učio na Kraljevskoj zemaljskoj obrtnoj školi u Zagrebu. Pavao K. KufrinMeđu profesorima bili su mu poznati klesar-kipar prof. Ignjat Franz i arhitekt Hector Heckel. Potom je umjetničke vještine učio od poznatih umjetnika Čikoša, Tišova, Ivekovića i Frangeša. U Ameriku se uputio 1906. godine. Prve godine proveo je u gradu Garyju, Indiana, i tamo izradio nekoliko vrijednih djela na pročeljima i ulaznim prostorima novih monumentalnih zgrada. Gary je tada bio novoutemeljeni grad u koji su pristizali imigranti iz raznih europskih naroda, a Hrvati su bili najbrojniji. Među četiri tisuće pristiglih hrvatskih radnika našao se i jedan umjetnik.

Budući da je Chicago tih desetljeća bio u punom jeku rasta i gospodarskoga razvoja, Kufrin se preselio u „Vjetroviti grad”, tražeći u njemu bolje mogućnosti umjetničkoga djelovanja. To mu je i uspjelo. Da je bio ne samo uspješan umjetnik nego i poduzetnik, ukazuje činjenica da je od 1910. do 1914. godine imao privatnu umjetničku školu na prestižnu mjestu blizu centra grada (križanje ulica Division i La Salle).

Chicago je krajem 19. i početkom 20. stoljeća postao u cijelom svijetu prepoznatljiv po novom stilu i načinu gradnje visokih zgrada. Bilo je to vrijeme snažnoga utjecaja poznate „Chicaške škole”, kojoj je glavni predstavnik bio glasoviti arhitekt William Le Baron Jenney. Zidovi i rubnici, posebice pročelja i ulazni prostori tih impozantnih zdanja bili su obogaćeni reljefima, kipovima i ornamentima u stilu historicizma i art décoa. Kufrin je imao sreću biti sudionikom tih velikih pothvata i izradio je nekoliko prepoznatljivih djela koja se nalaze na chicaškim građevinama iz toga doba. Spomenimo samo neke: brončana ulazna vrata za zgradu Federal Reserve Bank, šest velikih bas-reljefa za Field Museum, arhitektonska skulptura za Bankers’ Building, dvije skulpture orla na pročelju zgrade Uptown Post Office, veliki reljefni paneli na zgradi Istraživačkog centra Portland Cementa u Skokieu, Illinois. Izradio je oveći broj plaketa. Jedna je od poznatijih ona u čast kapetanu Jeromeu D. Solomonu, poginulomu američkomu junaku iz Drugoga svjetskoga rata. Koliko se njegovih djela nalazi po raznim chicaškim palačama, teško je reći.

Rad s chicaškim arhitektima bio je, kako jedan njegov suvremenik zapisa, jamstvo njegove materijalne neovisnosti, a njegovo umjetničko umijeće došlo je do punoga izražaja u izradbi poprsja, istinskih portreta. Među poznatija Kufrinova djela pripadaju poprsja britanskoga premijera Davida Lloyda Georgea (koji mu je čestitao na tom djelu), predsjednika F. D. Roosevelta, chicaškoga gradonačelnika Anthonyja Čermaka, Nelsona Rockefellera, nadbiskupa Georgea kardinala Mundeleina, sarajevskoga nadbiskupa Ivana Ev. Šarića, profesora povijesti Francisa Prevedena, opernoga pjevača Dragutina Šoštaraka... Dobio je više priznanja i nagrada od umjetničkih udruga i društava, a za poprsje poznatoga odvjetnika Clarencea S. Darrowa, Kufrin je dobio zlatnu medalju na Svjetskoj izložbi u Chicagu (1933. – 1934.). O njegovim uspjesima pisale su ne samo chicaške i američke novine, nego i svjetske - La Revue moderne des arts et de la vie, na primjer.

U svojim radovima Kufrin je ostao vjeran klasicizmu. Modele je gledao, kako je on znao reći, „kroz istinu”. Jednoć je za novine izjavio: „Ako umjetnost želi biti velika i postojana, mora imati duhovnu dubinu; mora tražiti istinu.” Za njega je realizam bio vječan, a ne prolazna „moda”.

Osim umjetničkog talenta, Kufrina je krasilo i njegovo djelatno domoljublje. Bio je zaljubljen u slobodu pojedinca i naroda, u prvom redu svojega hrvatskoga naroda. Zato je volio američku slobodu i od mladih dana bio među vodećim Hrvatima u Americi koji su promicali rad za slobodu i samostalnost Hrvatske. Otvoreno je bio protiv svake Jugoslavije i u tom duhu javno je tražio da ga nigdje i nikad ne proglase „jugoslavenskim” umjetnikom ili da je iz Jugoslavije. Začudo, njegova zamolba bila je i u medijima ispoštovana. Pružao je materijalnu pomoć Hrvatima u potrebi, sudjelovao u hrvatskom javnom životu, posebice u Chicagu, te češće na javnim govornicama bodrio mlađe da ustraju u svom domoljubnom radu. Zbog njegovih političkih pogleda i javnih nastupa, titoisti su jednoć provalili u njegov atelje i uništili više umjetničkih djela.

Pavao K. Kufrin umro je u Chicagu 8. studenoga 1973. godine. Nekoliko mjeseci prije njega umrla mu je supruga, a iza njega su ostala dvojica sinova (Paul Jr. i George), šestero unučadi i dvoje praunučadi. Usput, nedugo iza mog dolaska u Chicago (1966.) bila mi je čast posjetiti Kufrinov atelje (South Lawndale) i upoznati toga vrsnoga umjetnika, domoljuba i časna čovjeka.

dr. Ante Čuvalo

 

Sub, 2-07-2022, 18:38:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.