4. srpnja 2012. umro Hrvoje Šošić, domoljub, uznik, ekonomist i političar (rođen 1928.)

 

 

4. srpnja 1992. Badinterova komisija potvrdila je da je raspad SFRJ dovršen i da ta država više ne postoji. Teritorijalna obrana (TO) BiH preimenovana je u Armiju BiH.

 

 

4. srpnja 1991. – ratna zbivanja – topničko-pješački napad srpskih snaga iz Borova Sela i Srbije na Borovo Naselje; hrvatski branitelji protjerali su srpske teroriste i četnike iz Borova Naselja

 

 

4. srpnja 1939. umro Oton Iveković, hrvatski slikar (rođen 1869.)

 

 

3. srpnja 2001. umro Ivan Slamnig, književnik, prevoditelj, sveučilišni profesor, književni komparatist (rođen 1930.)

 

 

3. srpnja 1991. – ratna zbivanja – više od 60 JNA tenkova i 40 oklopnih vozila ušlo u Baranju i istočnu Slavoniju; velikosrbi ubili dvojicu hrvatskih gardista u Vukovaru

 

 

3. srpnja 1991. umro Branko Kadić, književnik, književni kritičar, prevoditelj, kulturni djelatnik (rođen 1919.)

 

 

3. srpnja 1989. u Salzburgu umro Vilim Cecelja, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, politički emigrant, vodio Hrvatski Caritas u Salzburgu, utemeljio i uređivao Glasnik Srca Isusova i Marijina (rođen 1909.)

 

 

3. srpnja 1951. u Rimu umro Ljubo Wiesner, književnik i prevoditelj (r. 1885.)

 

 

3. srpnja 1948. u Hrvatsku se dragovoljno vratio Božidar Kavran, glavni organizator „Kavranove akcije“ od 96 povratnika; osuđen i ubijen

 

 

2. srpnja 1997. u Madridu umro Pavao Tijan, hrvatski i španjolski enciklopedist, sveučilišni profesor, pisac, pokretač i voditelj hrvatskoga radijskoga programa u Madridu (rođen 1908.)

 

 

2. srpnja 1995. papa Ivan Pavao II. proglasio svetcem Marka Križevčanina

 

 

2. srpnja 1993. – ratna zbivanja – šest raketa pogodilo Vodice usred noći; muslimanske snage napale Fojnicu, „zonu mira“

 

 

2. srpnja 1991. Zagrepčani pokušali spriječiti izlazak JNA tenkova iz vojarne „Maršalka“; s tenka ubijen Raveno Čuvalo, prva civilna žrtva stradala u Domovinskom ratu

 

 

2. srpnja 1991. u Rijeci ustrojena 111. brigada ZNG „Zmajevi“

 

 

2. srpnja 1938. u Cerovici kod Neuma rođen Juraj Njavro, legendarni kirurg i heroj vukovarske bolnice; bio zatočen u srpskom logoru u Srijemskoj Mitrovici (umro 2008.)

 

 

2. srpnja 1921. u Splitu uhićeno 150 radnika, zlostavljano i potom osuđeno na kaznu od 3 do 8 mjeseci

 

 

1. srpnja 2013. Hrvatska postala 28. članica Europske unije

 

 

1. srpnja 1993. – ratna zbivanja – u srpskim napadima na Zadar i Biograd ubijena jedna civilna osoba i jedna ranjena; teških haubicama četnici razarali Skradin, Raslinu, Pakovo Selo i Dubravice blizu Šibenika

 

 

1. srpnja 1957. umro Drago Gervais, književnik, intendant NK "Ivan Zajc" u Rijeci (rođen 1904.)

 

 

1. srpnja 1928. umro Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar i pisac (rođen 1849.)

 

 

1. srpnja 1901. u Vrbnju na Hvaru rođen Pere Ljubić, književnik - pjesnik i esejist (umro 1952.)

 

 

30. lipnja 1985. u Čileu umro Luka Fertilio Nikolić, sveučilišni profesor, pjesnik, novinar, prevoditelj, politički izbjeglica, kulturni djelatnik (rođen 1903.)

 

 

30. lipnja 1969. u Münchenu jugo-agenti ubili Nahida Kulenovića, hrv. političara i novinara

 

 

30. lipnja 1931. osuđeni hrvatski domoljubi ― nakon više od 20 mjeseci zatvora, osuđeni sljedeći Hrvati: Marko Hranilović i Matija Soldin na 20 godina zatvora i smrt vješanjem (obješeni 25. rujna 1931.), Stipe Javor 20 godina (umro u zatvoru od zlostavljanja 27. ožujka 1936.), Antun Herceg 20 godina, Dragutin Križnjak 18 godina, Stjepan Horvatek 15 godina, Pavao Glad 15 godina, Milan Siladji 6 godina, Antun Vezmarović 5 godina, Luka Markulin 3 godina, Petar Markulin 2 godine, Mijo Bizik 18 mjeseci, Marija Hranilović (Markova sestra) 18 mjeseci, Gabrijel Kruhak 18 mjeseci, Janko Kruhak 18 mjeseci, Mirko Kruhak 18 mjeseci, Stjepan Markulin 18 mjeseci, Mile Starčević 18 mjeseci, dr. Ivan Lebović 1 godinu, Luka Čordašić oslobođen, Josip Knoblehar oslobođen, Stjepan Kopčinović oslobođen, Stjepan Novačić oslobođen i Cvjetko Štahan oslobođen. Mijo Babić osuđen u odsutnosti jer je prije uhićenja pobjegao preko granice. Javorova supruga i kći bile su također zatvorene i zlostavljane da bi iznudili Javorovo priznavanje krivnje

 

 

30. lipnja 1910. umro Ivan Trnski, književnik, prevoditelj, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika (rođen 1819.)

 

 

30. lipnja 1862. počeo djelovati u Zagrebu „kraljevski stol sedmorice“

 

 

29. lipnja 1932. žandarski napad u Stubici ― žandari pucali po narodu koji je sudjelovao u katoličkoj crkvenoj procesiji, poginuli jedan muškarac i jedna žena, mnogi ranjeni i pozatvarani

 

 

28. lipnja 1948. Kominform donio rezoluciju o izbacivanju Jugo. kom. partije iz svojih redova

 

 

28. lipnja 1921. u Beogradu proglašen zloglasni Vidovdanski ustav (bez hrvatskih zastupnika)

 

 

28. lipnja 1914. G. Princip ubio prijestolonasljednika Franju Ferdinanda – povod Prvom svjetskom ratu

 

 

27. lipnja 2007. umro Dragutin Tadijanović, hrvatski pjesnik (rođen 1905.)

 

 

27. lipnja 1991. velikosrpski JNA tenkovi divljaju na ulicama Osijeka

Uto, 27-07-2021, 00:03:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.