Novi umjetnički projekt - Radio drama na Radio Mariji

U nedjelju – „Vrijeme posjeta“ Snježane Novotny

Od rujna 2023. svake treće nedjelje u mjesecu na Radio Mariji se od 17 sati može čuti nova radio drama, što je rijetka prilika da se čuju kvalitetna dramska djela koja nose kršćansku poruku!

Projekt je započeo monodramama nagrađenim na Natječaju duhovnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ koji se svake godine održava u Križevcima. Sanja NikcevicU izboru, obradi i režiji prof. dr. sc. Sanje Nikčević te izvedbi dramskih glumaca do sada je emitirano šest suvremenih priča koje govore o važnim temama naših života: od pronalaska ljubavi (Tea Agejev: „Jasna slika ljubavi“), preko tragičnih ženskih priča o djetešcu koje je bolesno u utrobi majke (Stjepan Škvorc: „Moji anđeli“), o silovanju za vrijeme rata (Lydia Scheuermann Hodak: „Slike Marijine“) ili o životu bake koja je preživjela I. svjetski rat i sve nevolje koje je to vrijeme nosilo (Renata Dobrić: „Uslišani zavjet“), do traženja lijekova za boljke starosti (Doroteja Valentić: „Prirodna apoteka“).

No, za razliku od uobičajene kazališne ponude ove su drame posebne: one ne samo da prikazuju probleme u životu ili postavljaju pitanja, one daju i odgovore jer nose u sebi kršćansku poruku. Ona ima 4 elementa: 1) svijetom koji se prikazuje vlada milosrdni Bog, 2) postoji dobro i zlo (i svi znaju što je što, a zlo je grijeh), 3) junak ima slobodu izbora i 4) ako izabere zlo, postoji izlaz. Budući da smo na Radio Mariji, odabrane su drame koje prikazuju prvi element poruke, najčešće kroz važnost povjerenja u Božju ljubav i odnosa prema Bogu, Mariji, svetcima i anđelima… Tako će majka roditi bolesno djetešce (Stjepan Škvorc: „Moji anđeli“) jer se iz Božje ruke sve prihvaća, baka uzeti unučicu sa sobom iako zna strašnu istinu o njezinu začeću, ali prije toga oprostiti i sebi i onima koji su ju povrijedili (Lydia Scheuermann Hodak: „Slike Marijine“), zavjet Mariji ponad Kaštela dat će snagu baki da živi sama s petero djece u ratu i boleštinama koje su slične našim vremenima (Renata Dobrić: „Uslišani zavjet“), a u „Prirodnoj apoteci“ Doroteje Valentić jasno je da su najbolji lijekovi oni koje daje Duh sveti (oprost, ljubav, mir…).

Iako nas se stalno uvjerava da su djela koja nose takvu poruku nekvalitetna, to nije istina. Ovdje imamo izbor izrazito kvalitetnih dramskih djela koja prikazuju žive likove (najčešće se temelje na istinitim pričama i ljudima) i snažno nas uvlače u svijet koji prikazuju jer su autentična, zanimljiva, napeta, duhovita ili potresna! Te drame u nama bude različite emocije – od radosti i veselja do tuge i suosjećanja, ali sve ono teško što proživimo s glavnim likovima pročistimo na kraju. Za razliku od kazališta koje trenutačno vlada, na valovima Radio Marije možemo doživjeti ono što se zove katarza i što je bila svrha kazališta dvije i pol tisuće godina. Pročišćenje emocija ili katarzu možemo doživjeti zato što nam je prikazan svijet u kojem život ima smisla, pa i mi shvatimo da je to Istina i da i naš život pripada takvom svijetu. Slušajući, i mi postajemo jači i spremniji za teškoće života, posvijestimo i vlastite probleme i lakše donesemo ispravne odluke. To je bila osnovna funkcija umjetnosti dvije i pol tisuće godina koju je suvremeno vrijeme izgubilo.

radio drama rm naslovna

Zato ovaj ciklus radio drama nije samo novi umjetnički projekt na Radio Mariji, prvi u nas, nego dokaz da postoje kvalitetne drame koje govore o lijepome, dobrome i svetome, te kroz istinite priče daju odgovore na važna pitanja.

Do sada emitirane drame mogu se čuti u arhivi Radio Marije (v. RADIO MARIJA).

Kada ljudski život ima smisla?

Ove nedjelje, 18. veljače 2024. u 17 sati na programu je monodrama „Vrijeme posjeta“ Snježane Novotny u kojoj pratimo tijek svijesti Slavonca Ante. On nepokretan leži u staračkom domu  i pokušava pribrati svoje misli, boreći se sa zaboravom i boli koju osjeća u nozi koju su mu odrezali. Njegove zbunjene misli o sadašnjosti (tko je on, gdje je to, tko su ti ljudi koji dolaze), njegova sretna sjećanja o prošlosti slavonskog gazde, njegova tužna sjećanja o obiteljskim gubitcima (smrt sina i žene) prepliću se sa doživljajem iz stvarnosti – posjetu nećakinje koja iz Zagorja dolazi da obiđe voljenog strica.

Na originalnoj donjomiholjačkoj šokačkoj ekavici u izvedbi Ive Mijatovića Ice ova nam monodrama pokazuje kako i najteži trenutci u životu mogu imati smisla ako se otvorimo ljubavi Božjoj i ljubavi obitelji. Snjezana NovotnyDanas nam se pokušava dokazati da je život koji nema „puninu“ najbolje okončati. Ta se „punina“ različito definira, ali u nju nikako ne bi ušao nepokretan čovjek bez noge koji se bori sa zaboravom. Međutim, upravo ovaj izvrsno napisan tok svijesti pokazuje da je život doista u Božjoj ruci, ali i da se život lakše podnosi kad se preda Bogu. Kako kaže Ante: bol od gubitka je gora od fizičke boli i ne mogu je ublažiti nikakvi „likovi“, ali može predanje Bogu… Naime, Ante naoko nema ništa, ali ima „moljitvu“, kako on kaže, predanje Bogu kojem i zahvaljuje i ponekad moli za odlazak. No kad to kaže nećakinji, ona će: „Kaj ti je, stric? Kaj da te Božek posluhnul? Onda te više nigdar ne bi mogla videti ni zagrliti?! Znaš da dok tebe vidim, kak da si svojega tatu opet vidim. Tebe jedino imam. Božek najbolje zna!“

Naime, u životu, bez obzira na njegov oblik, ljubav uvijek može biti prisutna, kao što je u Antinu slučaju. Stalno mu dolazi kći, „ona žena koja liči na moju ženu i nosi mi sladoled od oreja koji naviše volim“, a drami prikazuje kako mu u posjet dolazi nećakinja i njezin muž te pokazuju na mobitelu i druge nećake koji su htjeli pozdraviti strica pa Ante taj posjet zaključi riječima: „Toplina mi se širi oko srca i mislim: Bože moj, tko su ovi ljudi. (…) Ne znam kako se zove žena pored mene. Ni čovek. Ni 'ne dvi šta su mi divanile s mobitela. Znam jedino da su moje. Znam da sam ja njihov.

I kad posjetitelji odu, a on ostane sam, drama završava molitvom sv. Anti: „Moljitvom u sebi zafaljivam za doživljen blagoslov. Svoga zaštitnika po kojem su mi dali ime, svetog Antuna, moljim da mi i dalje pomaže pronalazit izgubljene misli i sećanja. Osnaživat veru.

Slavni sv. Antune, ti si vršio božansku moć da se najde ono što je izgubljeno. Pomozi mi da opet najdem Božju milost, da najdem što sam izgubio! Moljim za sve moje. Makar i ne znam kako se zovu, gdje su sve i koliko ih ima. Draga lica plešu preda mnom. Žena. Deca. Japa. Majka. Braća. Njiova deca. Moje selo. Naš dvor i zelena kuća. Žena šta me grlila maločas i zvala me stricem. Zvala me svojim. Moljim Gospodina neka mi bude milostiv pa da ovo sećanje zadržim bar do sutra. Kako bih mu mogao ponovno zafaljivat... Sutra.“

Dakle, Bog može dati puninu i tamo gdje je ljudsko oko ne vidi, ali samo ako se prihvati da svijet ima smisla jer njime vlada milosrdni Bog. Samo ako se i patnja prihvati kao dio života, kao nasljedovanje Isusa Krista.

Snježana Novotny i njezin stric

Djela kršćanske poruke često se negativno okarakteriziraju kao nerealna, ali ovo je istinita priča o autoričinu stricu koji, kako ona kaže: „i danas dostojanstveno i s ljubavlju živi svoju vjeru boreći se sa teškoćama života, ležeći nepokretan u domu u Donjem Miholjcu, voljen i poštovan od svoje obitelji, tražeći uvijek iznova utočište u molitvi Gospodinu i svome zaštitniku svetom Antunu.“

Naime, Snježana Novotny je književnica s brojnim nagradama, slikarica s brojnim izložbama, po struci magistra ekonomije i specijalistica javne uprave koja živi u Gornjem Knegincu kod Varaždina u kojem je rođena. Njezin je otac iz Donjeg Miholjca, brat Ante kojeg autorica prikazuje u drami.

Djelo je nastalo kao priča i nagrađeno prvom nagradom na Natječaju za duhovno stvaralaštvo „Stjepan Kranjčić“ za 2023. godinu. No ta je priča osim autentičnosti i izvrsno prikazanog toka svijesti imala u sebi dramski potencijal pa je autorica napisala monodramu i to na originalnoj donjomiholjačkoj ikavici (za koju je jezična suradnica bila Ankica Aladić) koju odlično izvodi književnik Ivo Mijatović Ico, dok kajkavske nećake glumi Đurđica Seleš.

Dijalekt uvijek daje životnost i prirodnost liku, ali ponekad zahtijeva veći napor za praćenje. Zato smo u početku projekta snimili tri drame na štokavskom koji se lakše prati, a kada su slušatelji vidjeli kako je zanimljivo slušati radio dramu, uveli smo i dijalekte. „Uslišani zavjet“ Renate Dobrić bio je na govoru Kaštel Sućurca, „Vrijeme posjeta“ Snježane Novotny je na donjomiholjačkoj šokačkoj ekavici, a u pripremi su i ostali govori Lijepe Naše…

Kvalitetnih drama s kršćanskom porukom ima u raznim oblicima, s raznim temama, različitim emocijama i na različitim govorima!

Sanja Nikčević

Sri, 17-04-2024, 04:54:23

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.