Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2009.

Udruga Hrvatska domovinska vojska 1941.-1945. podružnica iz Splita je 21.10., u duhu svog djelovanja, organizirala posjet još jednom mjestu pogubljenja civilnih žrtava od partizanske ruke na Daksi. I ovaj posjet smatram ne samo iskazivanjem pijeteta ubijenima već i hodočašćem, a i uživanjem u ljepoti krajolika naše Južne Hrvatske. Kod Stona smo se zaustavili na mjestu pogibije dvaju mladih branitelja na kojem su postavljene dvije natpisne ploče. Na tom mjestu je u spašavanju svog suborca Ivice Vuco poginuo već jednom ranije ranjeni Goran Kliškić. Za obojicu nije bilo spasa. Zapalili smo svijeće i pomolili se s mislima na tadašnju veliku bol njihovih roditelja. Veliki broj građana uopće ne zna gdje je Daksa i što se je na njoj događalo. Za vrijeme komunizma se je o tim događajima samo šaptalo. Nakon osamostaljenja se zbog ratnih zbivanja i zbog stalnog pokušaja većine naših političara pa i predsjednika države prikazivanjem svih komunističkih zločina kao opravdanim i nevažnim malo o tome upoznavalo javnost.(M.Ivanišević)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2009.

Teško čovjek može naći opravdanje za povike grupe huligana 'ubij', ubij Srbina' na nogometnoj utakmici mladih reprezentacija Srbije i Hrvatske u Varaždinu. Ipak začuđuje činjenica kako je taj incident postao velikim državnim problemom koji je došao i na saborske klupe uz osudu veoma emotivnog srpskog zastupnika Milorada Pupavca. Po njemu treba osuditi čak i hrvatsku dalekovidnicu što nije prekinula prijenos utakmice, a trebalo je zabraniti na TV-u i pokazivanje grupe 'navijača' koji skandiraju takve šovinističke poruke uvredljive za srpsku manjinu u Hrvatskoj! Skrušeno se Pupavcu na Saboru odmah ispričao i gradonačelnik grada Varaždina, osudila tu sramotu i naša rezolutna premijerka a ispriku ponudila i 'TV-Hloverka' uz čvrsto obećanje kako se takve ludosti više nikad neće i ne smiju dogoditi; lijepo!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 10. listopada 2009.

Prenosimo iz Glasa Koncila zanimljiv tekst koji baca dodatno svjetlo na zbivanja u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svijetskog rata, odnosno o odnosima između Ante Pavelića i ustaša s jedne strane, i Katoličke Crkve s druge strane. Tekst u nastavku ove odnose poglavito opisuje prateći mnogobrojne kontakte svećenika Vilima Cecelje, za kojeg će nadbiskup Stepinac na svom montiranom suđenju reći: "Ostajem kod toga. Da su svi ljudi bili kao Cecelja, ne bi nikada nikomu ni vlas s glave pala". Tekst koji prenosimo je drugi nastavak feljtona "Uzorni svećenik Vilim Cecelja i blaženi Alojzije Stepinac" , a rubrika feljtoni sa mnogim vrlo zanimljivim i vrijednim sadržajima na stranicama Portala Glasa Koncila može se naći ovdje.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. listopada 2009.

Do sad je već dosta toga napisano o krvavim događajima iz listopada 1942. u Rami i zločinima koje su tih dana počinili četnici iz mostarskog i konjičkog centra koje su aktivirali Talijani kao svoje saveznike u borbi protiv partizana. Također, pisano je o zločinu koji su četnici tih dana počinili u malom planinskom selu Maglice, kada su na mjestu Odornica strijeljali ili zaklali osamnaest ljudi, a na širem području Maglica ubili još šestoricu. U povodu 67. obljetnice ovoga krvavog događaja danas je na Odornici služena sv. misa za sve pobijene magličane.(A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2009.

28. rujna, u najgledanijoj političkoj emisiji Federalne TV «60 minuta» (BiH-Federacije), urednika Bakira Hadžiomerovića objavljen je prilog o početku rata u BiH između Bošnjaka i Hrvata. U tom prilogu novinara Damira Kaletovića izrijekom se kaže da je rat počeo 26. siječnja 1993. godine napadom Armije BiH na hrvatsko selo Dusina u zeničkoj općini kada je masakrirano 10 civila, od toga jedan Srbin koji se sklonio zajedno sa suprugom u tom selu (bila je to VII. muslimanska brdska brigada čijim drugim bataljunom je zapovijedao Šerif Patković zvani geler, danas ministar branitelja….?). Dakle, neistina-laž je da je rat počeo sredinom travnja napadom na Ahmiće. Svi novinari koji rade priloge za tu emisiju su odreda Bošnjaci-Muslimani. Ovaj članak ali i čitavu emisiju trebali bi dobro pregledati 'zagovornici' hrvatske agresije na BiH, redom: Mesić, Pusićka, Kajin, Manolić, Banac, Bilandžić, i kolumnisti tipa Denisa Kuljiša.(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2009.

Povodom godišnjice smrti dr. Juraja Njavre (15. rujna 2008.) iz Hrvatskog slova donosimo prigodan članak Mladena Pavkovića objavljen u tom listu prije godinu dana. Riječ je o zanimljivom osvrtu, odnosno kratkom životopisu velikoga čovjeka i Hrvata. Ime dr. Njavre danas je, a tako će uvijek i ostati, jedna od glavnih asocijacija na borbu za slobodu i žrtvu koju je u Domovinskom ratu na svojim leđima ponio grad Vukovar. "Krajem kolovoza 1991. podrumski prozori pojedinih zgrada zaštićivani su vrećama punim pijeska ili drvima, daskama, gumama, krpama, svime što bi moglo zaustaviti gelere ili metke. Prilikom takvog postavljanja vreća na prozore u Borovo Commercu, na dojavu pete kolone od minobacačke granate poginulo je više ljudi, a među njima i jedno dijete. Sve ukupno je u Vukovaru od granata stradalo gotovo 80 djece. Najmlađe dijete koje je ubijeno imalo je šest mjeseci. Živjelo je s roditeljima na Mitnici" - pričao je ovaj legendarni doktor, koji je zajedno s dr. Vesnom Bosanac predložen i za Nobelovu nagradu za mir. "(M.Pavković)

Detalji

Objavljeno: 11. rujna 2009.

"Žene svjedoci" – Inicijativa ženskih humanitarnih nevladinih udruga Zagreb, Hrvatska - još je 2005. godine uputila otvoreno pismo Međunarodnom sudu u Haagu, Predsjedniku Vijeća Europe a osobno i haškoj tužiteljici Carli del Ponte. U popratnom pismu tužiteljicu su zamolile da ih primi kako bi mogle osobnim a i pismenim dokazima svjedočiti o agresiji i obrani u Domovinskom ratu. Nitko kao žene, majke, sestre nisu više mogle svjedočiti o stradanjima. Bile su prisutne u svakom kutku Domovine, zbrinjavale hrvatske i bošnjačke izbjeglice, putovale po svijetu tražeći pomoć i govoreći istinu. Stoga su smatrale da treba glasno i javno dignuti glas protiv neutemeljene optužnice za "udruženi zločinački pothvat" koja je podignuta u Haagu protiv naših generala. To je bilo doba najžešće hajke na Antu Gotovinu, a i na Hrvatsku općenito. Nikada od bivše tužiteljice nisu dobile nikakav odgovor. Pismo su proslijedile i na više adresa međunarodnih institucija za ljudska prava. Od domaćih organizacija za ljudska prava ( kao Babe, Centar Vesne Teršelić i dr.) znale su sa velikom vjerojatnošću da neće dobiti podršku, niti da će sama inicijativa, iako prenesena, izazvati bilo kakav medijski interes u Hrvatskoj. Ipak još i danas se nadaju da će pravda pobijediti. Ne žele vjerovati da je cijeli svijet sazdan na interesu, da zakulisne igre velikih i moćnih određuju sudbinu malih naroda. Netko je možda u tom okrutnom svijetu čuo njihove molbe i vapaje za istinom. Žrtve se ne mogu vratiti, ali im se mora vratiti dostojanstvo. U nastavku otvoreno pismo donosimo u cjelosti.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2009.

Tijekom 1990. godine u republikama bivše Jugoslavije održani su višestranački parlamentarni izbori. Prvi puta u dvadesetom stoljeću u Hrvatskoj osnovan je višestranački sabor novoosnovanih građanskih stranaka. Slično se dogodilo i u drugim republikama osim u Srbiji gdje je na vlasti ostala komunistička partija mijenjajući svoj naziv u socijalistička. http://sites.google.com