HAZU trodnevnim međunarodnim muzikološkim skupom obilježava 100. obljetnicu smrti hrvatskog skladatelja Ivana Zajca

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježava stotu godišnjicu smrti hrvatskog skladatelja Ivana Zajca trodnevnim međunarodnim muzikološkim skupom Ivan Zajc (1832. – 1914.): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u „dugom“ 19. stoljeću koji je započeo u četvrtak u Knjižnici HAZU.

Na skupu sudjeluju muzikolozi iz Hrvatske, Poljske, Austrije, Irske, Južne Koreje, Bugarske, Izraela, SAD-a, Slovačke, Slovenije, Češke i Mađarske čija izlaganja su posvećena Zajčevom stvaralaštvu i recepciji njegovih djela u drugim zemljama. Skup je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo da je Ivan Zajc bio jedan od najuglednijih počasnih članova Akademije, među kojima su bila i dvojica hrvatskih i svjetskih velikana Ivan Meštrović i Nikola Tesla. Podsjetio je i na bliskost arhitekture i glazbe koje uz ostalo povezuju i mnogi zajednički termini. Upraviteljica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU prof. dr. sc. Vjera Katalinić kazala je da je Ivan Zajc paradigma glazbenih migracija i kulturnih transfera. „Rođen je u Rijeci od oca Čeha, studirao je u Milanu, dobar dio života proveo je u Beču te je zatim došao u Zagreb kako bi organizirao instituciju opere i glazbeni život u tim okvirima“, rekla je prof. dr. sc. Vjera Katalinić. Istaknula je da je Zajc jedna od najpoznatijih osoba u hrvatskoj povijesti i glazbi koji je za života bio značajan skladatelj ne samo unutar Zagreba i Hrvatske, nego i izvan domovine, zbog čega ga je potrebno pozicionirati u europskoj i svjetskoj kulturi.

Na skupu je izlaganja održalo i nekoliko redovitih članova HAZU. Akademik Stanislav Tuksar govorio je o pojavama migracije i kulturnog transfera kao dinamičkih principa u hrvatskoj glazbenoj kulturi od Ivana Lukačića do Ivana Zajca, dok je akademkinja Koraljka Kos govorila o nepoznatoj Zajčevoj operi La Dea della Montagna, ovvero I Minatori iz 1899. koja je premijerno izvedena tek 1983. Akademik Zoran Juranić govorio je o razvoju glazbenih i scenskih izražajnih sredstava u Zajčevom opernom stvaralaštvu u kojem je istaknuo njegovu povezanost s talijanskom opernom tradicijom. Prof. dr. sc. Vjera Katalinić održala je predavanje o Zajčevoj operi Primorka koja bi se mogla nazvati glazbenom dramom. Jolanta Guzy-Pasiak govorila je o poljskim temama u Zajčevim operama, a Andrea Harrandt o Zajčevom boravku u Beču od 1862. do 1870., dok je tema Katarine Koprek bila Zajčeva sakralna glazba kojoj pripada oko 120 njegovih djela.

mojzagreb.info

Prilog je dio programskoga sadržaja financiranoga od strane Grada Zagreba.