J. D. Vance: Trumpova administracija zabrinuta za sigurnost Europe; V. Zelenski: Moramo stvoriti oružane snage Europe

Ovogodišnja Münchenska sigurnosna konferencija (Munich Security Conference – MSC) bila je jedna od najvažnijih u više od 60 godina dugoj povijesti, ocijenio je predsjedavajući MSC-a Christoph Heusgen.

Münchenska sigurnosna konferencija održana je od 14. do 16. veljače i na njoj je sudjelovalo više od 50 šefova država i vlada, gotovo 150 ministara te čelnici tridesetak međunarodnih organizacija.

„Naše zajedničke vrijednosti nisu više tako zajedničke“, izjavio je Heusgen zaključujući rad konferencije, što su sudionici i izvjestitelji povezali s govorom američkoga potpredsjednika J. D. Vancea na početku konferencije.

Trumpov potpredsjednik privukao je pozornost svojim oštrim kritikama Njemačke i EU-a. Rekao je da tamošnja vlada ograničava slobodu izražavanja, primjerice nametanjem pravila velikim američkim tehnološkim tvrtkama ili političkim izoliranjem AfD-a.

Nakon konferencije Heusgen je medijima rekao da je „ovogodišnja konferencija bila u određenom smislu europska noćna mora“, ali istodobno i vrlo „razjašnjavajuća konferencija“. Po njegovu mišljenju „ova Amerika pod Trumpom živi na drugom planetu“. „Primijetili smo također da su čak i republikanski senatori vrlo oprezni u javnom istupanju jer se boje svojega predsjednika“, izjavio je Heusgen, koji je prije nego što je, 2022. godine, postao predsjedavajući MSC-a bio njemački veleposlanik pri UN-u te savjetnik njemačke kancelarke za sigurnost i vanjsku politiku.

Na vođenju konferencije proteklih godina zahvalio mu je bivši predsjedavajući Wolfgang Ischinger te bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji preuzima kormilo MSC-a.

Televizijske kamere zabilježile su Heusgenov vrlo emotivan oproštaj od mjesta predsjednika konferencije. Tijekom govora glas mu je podrhtavao. „Da zaključim. A to će biti teško...“, rekao je trljajući lice i susprežući suze prije odlaska s pozornice, što je popraćeno pljeskom nazočnih.

Komentirajući konferenciju Wolfgang Ischinger izjavio je da se, nažalost, očekivanja koja su mnogi imali kada su ove godine išli u München „nisu ispunila“.

„Nadali smo se da će ova konferencija otvoriti put za rasprave o tome kako okončati ovaj rat, kao i za konkretne pregovore“, rekao je Ischinger ukrajinskoj agenciji Ukrinform. Napomenuo je kako je njegov dojam o 61. konferenciji da ima toliko neodgovorenih pitanja o tome kako se „ovaj proces može pokrenuti, nastaviti i završiti“.

Konkretno, trenutačno nije posve jasno kakvu ulogu Europa može imati u procesu postizanja mira, a ne zna se ni kako će se točno „uključiti“ ukrajinski glas.

Međutim, Ischinger smatra kako je jedno jasno: „Nakon ove konferencije započet će rasprave i pregovori. Hoće li dovesti do uspjeha? – Vrijeme će pokazati.“

I prije početka Münchenske sigurnosne konferencije, razni su izvori upozorili da će američki potpredsjednik J. D. Vance održati „kontroverzan govor“ koji bi mogao promijeniti odnose s obje strane Atlantika.

Očekivanja kako će u govoru američkoga potpredsjednika dominirati trvenja između europskih prijestolnica i nove američke administracije o sigurnosnim pitanjima – od izdvajanja članica NATO-a do prijetnji da će SAD zauzeti Grenland, suvereni teritorij Danske, pokazala su se krivima, jer je J. D. Vance otvorio druge teme i objavio da SAD i Europa u sadašnjem obliku više ne dijele zajedničke vrijednosti.

Neke je taj govor podsjetio na Putinov govor u Münchenu 2007. godine, kada je proglasio „kraj unipolarnoga svijeta“ i iznio plan za obnovu ruskoga utjecaja u istočnoj Europi. Vjeruje se da je to bio početak događaja koji su u konačnici doveli do rata u Europi.

J. D. Vance je 2025. godine, kako su neki shvatili, najavio kraj unije između Sjedinjenih Država i Europe.

No što je to toliko „probilo uši“ europskim čelnicima na konferenciji?

Naglasci iz govora američkoga podpredsjednika J. D. Vancea

„Danas želim s vama razgovarati o našim zajedničkim vrijednostima.

Kao što znate, već sam govorio na Münchenskoj konferenciji kao senator. Ali sada je vrijeme za sve naše zemlje, za sve nas kojima je narod povjerio vlast, da ju mudro iskoristimo za poboljšanje života ljudi...“, rekao je Vance na početku svojega govora.

Podsjetivši da su se okupili kako bi razgovarali o sigurnosti, a obično, kada spominjemo tu riječ, govorimo o vanjskim prijetnjama, Vance je napomenuo kako je „Trumpova administracija vrlo zabrinuta za europsku sigurnost“ i vjeruje da „možemo doći do razumnoga rješenja između Rusije i Ukrajine – mi također vjerujemo da u nadolazećim godinama Europa mora ozbiljno ubrzati svoj put k osiguranju vlastite obrane“.

Po riječima američkoga podpredsjednika, u vezi sa sigurnošću Europe ne brinu ga Rusija, Kina ili bilo koji drugi vanjski čimbenik. „Zabrinut sam zbog prijetnje iznutra. Povlačenje Europe od nekih od svojih temeljnih vrijednosti, koje dijeli sa Sjedinjenim Državama.“

Pritom je dodao kako ga je pogodilo kad je nedavno na TV-u čuo bivšega europskoga povjerenika koji je bio oduševljen postupcima rumunjske vlade u poništavanju izbornih rezultata i upozorio da bi se, ako stvari ne budu išle po planu, isto moglo dogoditi u Njemačkoj.

„Takve neceremonijalne izjave šokiraju Amerikance. Godinama nam govore da je sve što financiramo i podupiremo u Europi u svrhu naših zajedničkih demokratskih vrijednosti. Sve, od naše politike prema Ukrajini do cenzure interneta, predstavljeno nam je kao obrana demokracije.

Ali kada vidimo kako europski sudovi poništavaju jedne izbore, a visoki dužnosnici prijete poništenjem sljedećih, moramo se zapitati ispunjavamo li te standarde. I kažem 'mi' jer vjerujem da smo u istom timu“, rekao je, dodavši kako ne trebamo samo govoriti o demokratskim vrijednostima – moramo živjeti po njima.

Podsjetio je nazočne da je tijekom Hladnoga rata Europa bila jasno podijeljena – branitelji demokracije protiv tiranskih sila.

„Što mislite, na čijoj su strani u ovoj borbi oni koji su cenzurirali neistomišljenike, koji su zatvarali crkve, koji su poništavali izbore? Jesu li bili dobri momci?“, upitao je Vance, odgovorivši – „apsolutno ne, i hvala Bogu da su izgubili Hladni rat, a izgubili su jer nisu cijenili i poštivali blagodati slobode. Ne možete prisiliti ljude da misle, osjećaju ili vjeruju u ono što vi želite. Ali, nažalost, kada sada gledam Europu, ne razumijem što se dogodilo s pobjednicima Hladnoga rata“, rekao je, primijetivši kako gleda Bruxelles, gdje Europska komisija upozorava građane da isključe društvene mreže tijekom građanskih nemira čim vide ono što smatraju „sadržajem koji potiče mržnju“; gleda Njemačku, gdje je policija provela racije protiv građana osumnjičenih za objavljivanje antifeminističkih komentara na internetu; gleda Švedsku, gdje je prije dva tjedna vlada osudila kršćanskoga aktivista za sudjelovanje u spaljivanju Kur'ana – zbog čega je ubijen njegov prijatelj.

Sudac je zatim hladnokrvno primijetio, kako je rekao Vance, da švedski zakoni ne dopuštaju činjenje nečega što vrijeđa uvjerenja skupine ljudi – iako bi ti zakoni trebali štititi slobodu izražavanja.

„Ali ono što me najviše brine jest ono što vidim u Britaniji, našim vrlo bliskim prijateljima, koji su se povukli od prava na slobodu savjesti na način koji je ugrozio temeljne slobode religioznih Britanaca“, rekao je, dodavši kako je prije nešto više od dvije godine britanska vlada optužila 51-godišnjega Adama Smitha Connera za gnusan zločin: stajao je i tiho se molio 50 metara od klinike u kojoj su se obavljali pobačaji, ne smetajući nikome, ne komunicirajući ni s kim, samo se tiho moleći te kad su ga britanski policajci uočili i upitali za što se moli, Adam je jednostavno odgovorio: za svojega nerođenoga sina jer je njegova bivša djevojka prije nekoliko godina pobacila.

„Adam je proglašen krivim za kršenje zakona koji kriminalizira molitvu i druge radnje koje bi mogle utjecati na odluku osobe unutar 200 metara od klinike za pobačaje. Morao je platiti tisuću funti“, naveo je, dodavši kako je to „jedan suludi primjer primjene loše napisanog zakona“.

Podsjetio je i na primjer od prije samo nekoliko mjeseci, iz listopada, kada je škotska vlada počela slati pisma građanima čiji su domovi u takozvanim zonama sigurnoga pristupa, upozoravajući ih da čak i privatna molitva u vlastitom domu može biti ravna kršenju zakona.

I, naravno, vlada je pozvala na prijavljivanje osumnjičenih za zločine misli u Britaniji i diljem Europe.

„Ovo je komično, prijatelji moji, ali istine radi, priznajem da ponekad najglasniji glasovi u svrhu cenzure dolaze iz Sjedinjenih Država, gdje je prethodna administracija prijetila i zastrašivala društvene medije, zahtijevajući od njih da cenzuriraju takozvane dezinformacije, nazivajući dezinformacijom, na primjer, da je koronavirus iscurio iz biolaboratorija u Kini. Američka vlada tjerala je privatne tvrtke da ušutkaju ljude koji su se usudili govoriti očitu istinu. Ali danas nisam došao samo razgovarati, već i zamoliti. Bidenova administracija očajnički je pokušavala ušutkati ljude koji su jednostavno izražavali svoje mišljenje – ali Trumpova administracija učinit će suprotno. I nadam se da možemo raditi na ovome zajedno“, napomenuo je Vance, istaknuvši: „U Washingtonu je novi šerif.“

Pritom je kazao: „Možda se ne slažemo s vašim stajalištima, ali branit ćemo vaše pravo da ih javno izrazite.“

Po riječima američkoga podpredsjednika, „stvari su postale toliko loše“ da je Rumunjska u prosincu izravno poništila rezultate predsjedničkih izbora na temelju nejasnih sumnja sigurnosnih služba i golemoga pritiska svojih europskih susjeda. Argument je bio, kako je rekao u nastavku, da su ruskim dezinformacijama hakirani izbori u Rumunjskoj. Zamolio je zatim svoje europske prijatelje da zauzmu širi pogled jer ako se „vaša demokracija može uništiti iz druge države ulaganjem nekoliko stotina tisuća dolara u oglašavanje na internetu, onda to, prije svega, znači da ta demokracija u početku nije bila baš jaka“.

„Vaše demokracije, uvjeren sam, mnogo su manje krhke nego što se mnogi od vas pribojavaju“, rekao je, dodavši kako vjeruje da će građani postati jači ako im se dopusti da izraze svoje mišljenje.

„I tu se ponovno vraćamo u München, gdje su organizatori upravo ove konferencije zabranili zastupnicima koji predstavljaju populističke stranke s lijevoga i desnoga krila sudjelovanje na ovom skupu“, rekao je, dodavši kako se nismo dužni složiti sa svime što ti ljudi kažu, ali kada politički lideri predstavljaju dio biračkoga tijela, barem smo obvezni s njima voditi dijalog.

„Ovo je sigurnosna konferencija. Siguran sam da ste svi ovdje kako biste razgovarali o tome kako namjeravate povećati potrošnju na obranu u sljedećih nekoliko godina. I to je sjajno, jer je predsjednik Trump jasno dao na znanje da naši europski prijatelji moraju igrati veću ulogu u budućnosti njihova kontinenta“, rekao je, dodavši kako misli da se stvarno ne čuje što se govori o „podjeli tereta“. Izrazio je uvjerenost da je to važna komponenta „našega saveza" koju bi Europljani trebali pojačati.

„I želim pitati“, dodao je, „kako uopće možemo razgovarati o raspodjeli proračunskih rashoda u situaciji kada ne razumijemo što točno štitimo u Europi? Puno sam toga već čuo u razgovoru s mnogima ovdje okupljenima, čuo sam puno o tome od čega se trebate zaštititi. Ali meni, kao i mnogim europskim građanima, nije posve jasno što točno branite. Koja je pozitivna vizija iza našega ugovora o kolektivnoj sigurnosti, tako važnoga ugovora?

Duboko sam uvjeren da je sigurnost nemoguća kada se bojite glasova, mišljenja i uvjerenja vlastitoga naroda. Europa se suočava s brojnim izazovima. Ali kriza s kojom se ovaj kontinent sada suočava – i kriza s kojom mislim da smo se svi suočili – jest kriza koju smo sami stvorili. Ako se bojite vlastitih birača, Amerika vam ne će pomoći. I ne možete učiniti ništa za američki narod koji je izabrao mene i predsjednika Trumpa“, primijetio je, dodavši: „Morate dobiti demokratski mandat kako biste postigli nešto smisleno u nadolazećim godinama. I zar niste shvatili da neuvjerljiva izborna pobjeda proizvodi nestabilan rezultat?“ Pritom je dometnuo kako nasuprot tomu postoji mnogo važnih stvari koje se mogu postići kada bi bili osjetljiviji na glasove svojih građana na izborima.

Vance smatra kako od svih izazova s kojima se Europa suočava, ni jedan nije hitniji od masovne migracije. Danas je gotovo svaki peti čovjek koji živi u Njemačkoj došao onamo iz inozemstva.

„Ovo je povijesni rekord. Usput, isti pokazatelj u Sjedinjenim Državama također je povijesni maksimum. Broj imigranata koji ulaze u EU iz zemalja koje nisu članice EU-a udvostručio se samo između 2021. i 2022. godine“, rekao je.

Vance je istaknuo kako se tražitelj azila, mladić od 20-ak godina, koji je već bio u vidokrugu policije, zabio automobilom u gomilu.

„Koliko puta moramo doživjeti te užase prije nego što promijenimo smjer i povedemo našu zajedničku civilizaciju u novom smjeru?“, upitao je.

Smatra kako ni jedan birač u Europi nije izišao na izbore sa željom da otvori vrata milijunima migranata, a da ih nisu provjereni. Umjesto toga, ljudi su glasovali za Brexit“, ustvrdio je, rekavši kako sve više ljudi u Europi glasuje za političke vođe koji obećavaju „okončanje nekontroliranih migracija“.

„Vjerujem da je tim ljudima jednostavno stalo do svojega doma, svojih snova i svoje sigurnosti – svoje djece. Ovi ljudi su pametni. To je jedna od najvažnijih stvari koje sam naučio u politici. Suprotno onomu što čujete negdje u Davosu, građani sebe ne vide kao 'prosvijećene životinje' ili zamjenjive 'kotačiće u globalnoj ekonomiji'. I ne žele vidjeti kako ih njihovi vođe nemilosrdno ignoriraju“, napomenuo je, dodavši kako je to pitanje demokracije – a ta se pitanja rješavaju na izborima.

„Smatram da ignoriranje ljudi ili njihovih problema, kao i gašenje medija, izbora ili isključivanje ljudi iz političkoga procesa ne štiti ništa“, izjavio je Vance, koji to smatra najsigurnijim načinom uništenja demokracije.

„Govoriti i izražavati svoje mišljenje nije miješanje u izbore. Čak i kada je riječ o stajalištima koja dolaze izvan vaše zemlje. Čak i kada su ti ljudi vrlo utjecajni“, rekao je,“ jer ako američka demokracija može preživjeti deset godina zlostavljanja Grete Thunberg, možete preživjeti nekoliko mjeseci Elona Muska“.

„Ali ono što ni jedna demokracija – američka, njemačka ili europska – ne će preživjeti jest izjava milijuna glasača da njihove misli i brige, njihove težnje i zahtjevi nisu čak ni vrijedni razmatranja“, ustvrdio je, dodavši kako se demokracija temelji na svetom načelu da je glas naroda važan i tu nema mjesta iznimkama jer to načelo ili podržavate ili ne podržavate.

„Europljani imaju pravo glasa. Ne treba se bojati budućnosti. Slušajte što vam ljudi govore, čak i ako se ne slažete. To je velika magija demokracije. Nije u lijepim hotelima, pa čak ni u velikim institucijama koje smo zajedno izgradili“, rekao je Vance, podsjetivši na riječi pape Ivana Pavla II. koji je jednom rekao: „Ne bojte se!“

„Ne trebamo se bojati svojih ljudi, čak ni kada iznose stajališta koja se ne slažu sa stajalištima njihova vodstva“, rekao je, uz ino, američki potpredsjednik J. D. Vance na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 14. veljače 2025., uzviknuvši: „Sretno i neka vas Gospodin blagoslovi!“

Naglasci iz govora ukrajinskoga predsjednika Volodimira Zelenskoga

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na početku svojega govora na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji rekao je kako je i ove godine zemlja koja nije bila pozvana ipak pokazala svoju prisutnost jer svi o njoj govore – ne na dobar način.

„Noć prije Münchena, ruska bespilotna letjelica udarila je u kupolu koja pokriva četvrti uništeni reaktor nuklearne elektrane u Černobilju. Bio je to modificirani ruski dron Shahed, tehnologija koju je Iran proslijedio Rusiji. Njegova bojeva glava nosila je najmanje 50 kilograma eksploziva. Vidimo ovo kao duboko simboličan potez Rusije“, rekao je Zelenski, podsjetivši kako su nedavno u Ukrajini razgovarali o ključnoj ulozi nuklearne energije za zemlju unatoč stalnim napadima Rusije na ukrajinsku energetsku infrastrukturu te pripremama projekta proširenja nuklearne elektrane Hmelnitski, uz sudjelovanje američkih tvrtka, uključujući Westinghouse. Taj projekt ojačat će energetsku sigurnost ne samo Ukrajine, već cijele Europe, rekao je, spomenuvši razgovor s predsjednikom Trumpom i njegovim timom o najvećoj nuklearnoj elektrani u Europi – elektrani Zaporižja, koju trenutačno Rusija drži okupiranom.

„A Rusija je odgovorila – poslala je bespilotnu letjelicu, pogodila černobiljski sarkofag koji sadržava radioaktivnu prašinu i krhotine. I ovo nije samo ludilo. Ovo je stajalište Rusije. Država koja čini takve napade ne želi mir. Ne priprema se za dijalog“, ustvrdio je Zelenski, dodavši kako gotovo svaki dan Rusija šalje do stotinu dronova Shaheda na Ukrajinu i redovito ju napada balističkim projektilima, zračnim bombama.

„Ali to nije sve“, rekao je, „jer ove godine Moskva planira formirati 15 novih divizija, s 150.000 vojnika što je više od nacionalnih vojska većine europskih zemalja. Rusija svaki tjedan otvara nove centre za novačenje, što si Putin može priuštiti jer su cijene nafte još dovoljno visoke da može zanemariti svijet“, izjavio je, iznijevši informacije da ovoga ljeta Rusija planira poslati postrojbe u Bjelorusiju pod izlikom „vježba“, a upravo su tako rasporedili snage prije sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

„Je li ova ruska snaga u Bjelorusiji namijenjena napadu na Ukrajinu?“, upitao je, podsjetivši kako Bjelorusija graniči s tri zemlje NATO-a. „Moramo biti realni: ako netko postavlja vojnu lansirnu rampu, trebamo se zapitati – što raditi u vezi s tim? I još važnije – što možemo učiniti prije sljedećega napada?“, rekao je, dodavši:

„Zapamtite, već je bilo provokacija na poljskoj i litavskoj granici s Bjelorusijom koje su inscenirali ruski obavještajci kako bi izazvali kaos u Europi. Ali što ako sljedeći put ne budu migranti? Što je s vašim vojskama i jesu li spremne?“

Zelenski je podsjetio kako je potpredsjednik SAD-a u Münchenu jasno rekao – desetljeća staroga odnosa između Europe i Amerike završavaju.

„Od sada će stvari biti drukčije i Europa se tomu treba prilagoditi“, ustvrdio je Zelenski, napomenuvši kako vjeruje u Europu i treba vjerovati te pozvao na djelovanje – „za vlastito dobro i za dobro Europe – ljudi Europe, naroda, njihovih kuća, njihove djece i naše zajedničke budućnosti“.

Po riječima Zelenskoga Europa mora postati samodostatna – ujedinjena zajedničkom snagom, ukrajinskom i europskom jer upravo sada ukrajinska vojska, potpomognuta globalnom pomoći, koči Rusiju. „Ako ne mi, tko će ih onda zaustaviti?“, upitao je, zatraživši da budemo iskreni jer sada ne možemo isključiti mogućnost da bi Amerika mogla reći „ne“ Europi u pitanjima koja joj prijete.

„Mnogi su čelnici govorili o Europi koja treba vlastitu vojsku – europsku vojsku“, podsjetio je Zelenski, istaknuvši kako vjeruje da je to vrijeme došlo.

„Moraju se stvoriti oružane snage Europe“, izričit je Zelenski, objasnivši kako to nije teže nego čvrsto stajati protiv ruskih napada – kao što su oni već učinili.

Po riječima Zelenskoga ne radi se samo o povećanju potrošnje za obranu, kao udjela u BDP-u. „Novac je potreban, da – ali sam novac ne će zaustaviti neprijateljski napad. Ljudi i oružje ne dolaze besplatno, ali opet ne radi se samo o proračunima. Radi se o tome da ljudi shvaćaju potrebu obrane vlastitoga doma. Bez ukrajinske vojske, europske vojske ne će biti dovoljne da zaustave Rusiju. Samo naša vojska u Europi ima pravo, moderno ratno iskustvo. Ali sama naša vojska nije dovoljna. Trebamo ono što možete pružiti. Oružje. Trening. Sankcije. Financiranje. Politički pritisak. I jedinstvo“, izjavio je.

Smatra da su tri godine sveobuhvatnoga rata dokazale da već imamo temelj za ujedinjenu europsku vojnu silu. „I sada, dok vodimo ovaj rat i postavljamo temelje za mir i sigurnost, moramo izgraditi Oružane snage Europe. Tako da budućnost Europe ovisi samo o Europljanima, a odluke o Europi donose se u Europi. Zato razgovaramo s europskim čelnicima i sa Sjedinjenim Državama o vojnim kontingentima koji mogu osigurati mir, i to ne samo u Ukrajini, nego u cijeloj Europi. I zato razvijamo zajedničku proizvodnju oružja, posebice bespilotnih letjelica. Danski model združenih ulaganja za proizvodnju oružja u Ukrajini već dobro funkcionira, vrlo uspješno“, poručio je sudionicima konferencije.

Po riječima Zelenskoga Ukrajina je svjetski lider u ratovanju dronovima. „To je naš uspjeh. Ali to je i vaš uspjeh. I sve što gradimo za vlastitu obranu u Ukrajini također jača vašu sigurnost. Isto bi trebalo vrijediti i za topništvo, protuzračnu obranu i oklopna vozila. Sve što je potrebno za zaštitu života u modernom ratu trebalo bi biti proizvedeno u Europi – u potpunosti. Europa ima sve što je potrebno. Europa se samo treba okupiti i početi djelovati na način da joj nitko ne može reći 'ne', upravljati njome ili ju tretirati kao odbačenu“, napomenuo je.

Ustvrdio je kako je prošle jeseni, u Planu pobjede, predložio zamjenu dijela američke vojne prisutnosti u Europi ukrajinskim snagama – „ako je naravno Ukrajina u NATO-u“.

„Ako Amerikanci odluče smanjivati svoju prisutnost – to nije dobro, to je opasno – ali u Europi moramo biti spremni“, rekao je, premda, kako je dodao, Amerika mora vidjeti kamo Europa ide.

Po riječima Zelenskoga smjer europske politike ne bi trebao biti samo obećavajući – „trebao bi potaknuti Ameriku da stane uz jaku Europu. To je apsolutno moguće. siguran sam u to. Moramo oblikovati taj smjer; Europa sama mora odlučiti o svojoj budućnosti. Trebamo povjerenje u vlastitu snagu kako drugi ne bi imali izbora nego poštivati tu snagu Europe. A bez europske vojske to je nemoguće. Još jednom – Europa treba vlastite oružane snage“, napomenuo je, jer, kako je dodao, „ne radi se o zamjeni Alijanse već o tome da doprinos Europe našem partnerstvu bude jednak američkomu“.

Zelenski smatra kako je potreban isti pristup glede diplomacije jer Ukrajina nikada ne će prihvatiti dogovore sklopljene iza njezinih leđa bez njezina angažmana, a isto bi pravilo trebalo vrijediti za cijelu Europu.

„Nema odluka o Ukrajini bez Ukrajine. Nema odluka o Europi bez Europe. Europa mora imati mjesto za stolom kada se donose odluke o Europi. Sve ostalo je ništa. Ako smo izostavljeni iz pregovora o vlastitoj budućnosti, onda smo svi na gubitku“, upozorio je, dodavši kako Putin želi razgovore jedan na jedan s Amerikom – baš kao prije rata, kad su se sastali u Švicarskoj i izgledalo je kao da će podijeliti svijet.

Upozorava kako će Putin pokušati natjerati američkoga predsjednika da stoji na Crvenom trgu 9. svibnja – ove godine – ne kao cijenjeni vođa, nego kao rekvizit u njegovu nastupu.

„Ne treba nam to. Potreban nam je pravi uspjeh. Pravi mir“, rekao je Zelenski.

Drži kako neki u Europi možda ne razumiju u potpunosti što se trenutačno događa u Washingtonu.

„Ali usredotočimo se na razumijevanje sebe – upravo ovdje, u Europi. Prvo moramo dati snagu Europi. Treba li Americi Europa? Kao tržište – da. Ali kao saveznik? Da bi odgovor bio 'da', Europi je potreban jedan glas - a ne desetak različitih“, napomenuo je, primijetivši kako čak i oni koji redovito dolaze u Mar-a-Lago moraju biti dio snažne Europe – jer predsjednik Trump ne voli slabe prijatelje, poštuje snagu.

Po riječima Zelenskoga neki u Europi možda su frustrirani Bruxellesom.

"“Ali da budemo jasni – ako ne Bruxelles, onda Moskva. To je geopolitika. To je povijest. Moskva će razdvojiti Europu ako mi kao Europljani ne budemo vjerovali jedni drugima“, rekao je.

Smatra kako su prošli stari dani – kada je Amerika podržavala Europu samo zato što je to uvijek činila.

„Predsjednik Trump jednom je rekao: 'Nije važna obitelj u kojoj ste rođeni, već ona koju izgradite'. Moramo izgraditi najbliži mogući odnos s Amerikom, i – da, novi odnos – ali kao Europljani, a ne samo kao odvojene nacije. Zato nam treba jedinstvena vanjska politika – koordinirana diplomacija – vanjska politika zajedničke Europe. I neka kraj ovoga rata bude naš prvi zajednički uspjeh u ovoj novoj stvarnosti“, istaknuo je.

Zelenski je najavio 24. veljače u Kijivu, na treću godišnjicu ruske invazije punoga opsega, on-line skup europskih čelnika, partnera koji su pomagali ukrajinskoj sigurnosti, od Španjolske do Finske, od Britanije do Poljske, od Washingtona do Tokija.

„Ovaj sastanak mora dati jasnu viziju za naše sljedeće korake – o miru, sigurnosnim jamstvima i budućnosti naše zajedničke politike. Ne vjerujem u sigurnosna jamstva bez Amerike – bit će samo slaba. Ali Amerika ne će ponuditi jamstva osim ako jamstva Europe nisu jaka“, rekao je, dodavši kako ne će skinuti sa stola članstvo Ukrajine u NATO-u, iako se čini Putin najutjecajnijim članom NATO-a jer njegovi hirovi imaju moć blokirati odluke NATO-a, usprkos činjenici da je Rusiju zaustavila ukrajinska vojska – ne zemlja NATO-a, niti postrojbe NATO-a, već samo ukrajinski narod i vojska.

„Ne postoje strane vojske koje se bore na strani Ukrajine u ovom ratu. Ali Putin je u ovom ratu izgubio gotovo 250.000 vojnika. Više od 610.000 je ranjeno. Samo u bitci kod Kurska ukrajinske su postrojbe eliminirale gotovo 20.000 ruskih vojnika. Potpuno smo uništili sjevernokorejske jedinice koje je Putin morao dovesti jer njegove vlastite snage nisu bile dovoljne da zadrže našu protuofenzivu. Ukrajinci već više od šest mjeseci drže uporište unutar ruskoga teritorija, iako je Rusija bila ta koja je htjela stvoriti tampon-zonu unutar naše zemlje. Ponosan sam na Ukrajinu. Ponosan sam na naše ljude“, rekao je, upitavši: „Da je Rusija došla po vas, bi li se vaša vojska mogla boriti na isti način? Ne želim da itko ikada dozna – ne daj Bože. Zato govorimo o jamstvima sigurnosti. I zato vjerujemo da srž svih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu mora biti članstvo u NATO-u. Ili – ako ne to – onda uvjeti koji nam omogućuju izgradnju drugoga NATO-a, upravo ovdje u Ukrajini“, dodao je.

Zelenski tvrdi kako će kad-tad doći do granice između rata i mira.

„Gdje je ta granica povučena i koliko je čvrsta – ovisi o nama. Moj prijedlog: istočna granica Ukrajine, istočna granica Bjelorusije, istočne granice baltičkih država, istočna granica Finske. To je najjača sigurnosna linija za sve nas u Europi jer je to crta međunarodnoga prava“, rekao je, dodavši da iako međunarodno pravo – te dvije riječi – već zvuče pomalo zastarjelo, vjeruje da je misija Europe osigurati da međunarodno pravo i dalje bude važno.

Osvrćući se na Putinova sigurnosna jamstva, Zelenski je rekao kako on ne može ponuditi stvarna sigurnosna jamstva, ne samo zato što je patološki lažac – već zato što je Rusiji, u sadašnjem stanju, potreban rat kako bi zadržala vlast i svijet se od toga treba zaštititi.

„On je taj koji mora braniti vlastitu prijestolnicu od vlastitih gospodara rata. Samo to pokazuje njegovu slabost. Dakle, što se događa s milijunima ruskih vojnika koji se trenutačno bore u Ukrajini? Gdje će se boriti ako ne u Ukrajini? Zbog toga ne možemo tek tako pristati na prekid vatre bez stvarnih sigurnosnih jamstava, bez pritiska na Rusiju, bez sustava za držanje Rusije pod kontrolom“, rekao je, podsjetivši da bi se borio protiv Ukrajine, povukao je postrojbe iz Sirije, Afrike, Kavkaza, čak i neke iz Moldavije.

„Ako ovaj rat završi na pogrješan način, imat će višak u borbama provjerenih vojnika koji ne znaju ništa osim ubijanja i pljačke. I to je još jedan razlog zašto ovaj rat ne može odlučiti samo nekoliko lidera – ni Trump i Putin, ni ja i Putin, ni bilo tko ovdje u Münchenu tko sjedi sam s Putinom. Moramo zajedno izvršiti pritisak – kako bismo uspostavili pravi mir“, naglasio je.

Zaključujući govor rekao je: „Dakle, prvo: oružane snage Europe kao nadogradnja NATO-a; drugo: zajednička europska vanjska politika; treće: razina europske suradnje koju Washington mora ozbiljno shvatiti; četvrto: međunarodno pravo i peto: raditi sve moguće pritiske na Rusiju jer taj pritisak jest ono što jamči mir, a ne Putinove riječi, ne samo neki papiri.“

Podsjetivši kako neki kažu da Nova godina ne dolazi 1. siječnja nego s Münchenskom sigurnosnom konferencijom, Zelenski je ustvrdio kako ova nova godina počinje sada – „i neka bude godina Europe – ujedinjene, jake, sigurne i u miru“.

Zahvalivši svima na potpori nazočne je pozdravio: „Slava Ukrajini!“

(mc, hkv)