Utrka u razvoju umjetne inteligencije i važnost temeljnih istraživanja
Fox News Sunday objavio je 1. prosinca razgovor s bivšom američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice, koja je trenutačno ravnateljica think tanka Hoover Institution, smještenoga na kampusu Sveučilišta Stanford. Razgovaralo se o brzom razvoju umjetne inteligencije (UI-ja) i posljedicama za demokraciju, nacionalnu sigurnost i obrazovanje.
Rice je objasnila složen međuodnos između brzoga tehnološkoga napretka i društvenih struktura, no optimistična je glede potencijala umjetne inteligencije da unaprijedi čovječanstvo. Iako umjetna inteligencija donosi rizike, vjeruje da promišljena suradnja inovatora, donositelja politika i edukatora može osigurati njezin odgovoran razvoj.
Sveučilište Stanford nazvala je središtem tehnoloških inovacija.
„Sveučilišta poput ovoga, privatni sektor koji ovdje djeluje... Mislim da je važno istaknuti kako SAD i dalje ostaje najkreativnija i najinovativnija zemlja na svijetu, uglavnom zahvaljujući aktivnostima privatnoga sektora. Ali čak ni ljudi koji su na čelu razvoja UI-ja ne znaju kamo to vodi i oni bi prvi priznali da postoje otkrića koja ih iznenađuju. Primjerice, da smo sjedili ovdje prije dvije godine, ne bismo razgovarali o generativnom UI-ju. Dakle, ovo je uzbudljivo novo razdoblje“, rekla je u razgovoru s novinarkom Shannon Bream.
Nacionalna sigurnost, zakonodavni okvir, rizici
Na primjedbu sugovornice Bream kako je mnogo informacija o UI-ju dostupno u otvorenim izvorima, što iskorištavaju Kina i druge države, i upit o potencijalnom problemu nacionalne sigurnosti i potrebi zaštitnih okvira, bivša američka državna tajnica naglasila je da bi umjetnu inteligenciju trebalo promatrati kao ključnu komponentu trenutačne tehnološke utrke naoružanja te da SAD u toj utrci treba „trčati“ brzo i snažno kako bi zadržao prednost.
„Moje rješenje za to pitanje jest: trčimo brzo i snažno. Jednostavno moramo pobijediti u ovoj, možda najvažnijoj tehnološkoj utrci naoružanja u ljudskoj povijesti s obzirom na to što UI može učiniti. Pogledamo li kako je Kina upravljala pandemijom COVID, skrivajući informacije, jasno je da ne želim strateška iznenađenja iz autokratskih država. Razumijem zabrinutost zbog zaštitnih okvira, no moj je recept jednostavan: trčimo brzo i snažno.“
Nakon što je Bream ustvrdila kako još uvijek nema znatnih zakonodavnih pomaka u svezi s regulacijom umjetne inteligencije iako se vode dvostranački razgovori, Rice je upozorila na nužnost suradnje između privatnoga sektora i Washingtona kako bi jedni druge razumjeli i kako bi se osigurala regulacija koja ne će ometati inovacije.
„Ne možete početi nešto regulirati i stvarati zakone o nečemu što ne razumijete. Stoga je razgovor s kreatorima i privatnim sektorom ključan. Iako počinju govoriti istim jezikom, još nisu sasvim usklađeni“, dodala je.
Glede straha oko toga da bi umjetna inteligencija mogla ugroziti ljude, pa čak i uništiti čovječanstvo, istaknula je da ljudi vole sve gledati crno, a zapravo mnogi vodeći istraživači UI-ja žele djelovati odgovorno. Naglasila je važnost rasprave o prikladnim sigurnosnim mjerama i etičkim granicama.
„Ljudi koji rade na prvoj crti žele biti odgovorni, ne žele ugroziti čovječanstvo. Ovo je otvoreno polje za razgovore o tome kako bi mogla izgledati dobra regulacija.“
Uloga obrazovnih institucija i američke vlade
Američka vlada, smatra Rice, trebala bi se za početak usredotočiti na infrastrukturna pitanja, poput elektroenergetske mreže koja trenutačno ne može podržati sve potrebe. Vlada također mora, naglasila je, privući globalne talente, pametne ljude s inženjerskim diplomama.
„Moramo regrutirati najbolje. Sveučilišta su mjesta nesputanih otkrića u znanosti i inženjerstvu. Financirajmo temeljna istraživanja. Ne znamo kamo ovo vodi. Ne znamo je li utrživo. Ali ovi laboratoriji na mjestima kao što su Stanford ili MIT ili Sveučilište u Teksasu mjesta su gdje ljudi jednostavno ustaju i postavljaju zanimljiva pitanja i pokušavaju odgovoriti na njih. Mislim da je naša velika sreća što imamo veliku snagu u cijelom inovacijskom ekosustavu. Distribuiramo inovacije. Kinezi bi mogli pogriješiti ako pokušaju sve kontrolirati iz centra. Mi pak priželjkujemo da bi netko, negdje u garaži, mogao otkriti nešto što je izvanredno.“
Izazovi učenja uz UI
Određenu je zabrinutost pokazala glede toga kako alati poput ChatGPT-a mogu utjecati na dubinsko učenje. Studentima savjetuje da idu dalje od površinskih informacija te potiče na dublji angažman oko materijala umjesto oslanjanja isključivo na rezultate generirane umjetnom inteligencijom.
„Svi se koriste alatima poput ChatGPT-a za osnovne funkcije, ali ja potičem svoje studente da idu dublje. 'Jeste li zaista naučili gradivo? Možete li ići dublje od eseja koji je napisao UI?' To je izazov za našu normu i procese, ali ne možemo se vratiti natrag. Moramo prihvatiti da će naši studenti rabiti te alate i osmisliti kako ih upotrijebiti na način koji ne skraćuje proces učenja na štetan način“, rekla je pri kraju razgovora.
Zaključno je bivša američka državna tajnica, sada u akademskom okružju Sveučilišta Stanford i među tehnološkim inovatorima koji osmišljavaju našu budućnost s UI-jem, izrazila priličan optimizam, objašnjavajući da sve te inovacije proizlaze iz strasti i zadivljenosti tehnologijom:
„Unatoč rizicima, ostajem optimistična. Nismo nesvjesni loših strana. Znanstvenici, inženjeri UI-ja već rade na rješenjima za prepoznavanje deepfake manipulacija i žele biti na pravoj strani povijesti.“
(hkv)