BiH dužnosniciZbivanja u Srbiji i oko Republike Srpske posljednjih dana privlače posebnu pažnju. Koštuničina stranka poslala je u nedjelju jasnu poruku da ne želi Srbiju u NATO-u, odnosno da Rusiju koja je podržala srpski stav oko Kosova trenutno vidi kao glavnog strateškog saveznika. Istovremeno, nevladine su udruge iz Republike Srpske u ponedjeljak organizirale masovna okupljanja u gradovima tog BiH entiteta kako bi dale potporu premijeru entitetske vlade Miloradu Dodiku u njegovu sukobu s Visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom. Razlog sukoba je Lajčakova odluka o promijeni načina odlučivanja u Vijeću ministara BiH. Okupljanja u Republici Srpskoj došla su nakon nedjeljnog sastanka u Mostaru šest čelnika vodećih političkih stranaka s Visokim predstavnikom. U svezi ovog sastanka komentator Dnevnog avaza je napisao: "Iako sama deklaracija predstavlja ponavljanje onoga što je poznato - verbalnu opredijeljenost političara za reforme - ona jeste ohrabrenje s obzirom na retoriku koju ovih dana slušamo. Kada bude pretočena u djelo... onda će ova zemlja zakoračiti u novo doba". Što je to od silnih parola i proklamiranih načela međunarodne zajednice pretočeno u Bosni i Hercegovini ikada u djelo nije jasno, pa se odista postavlja pitanje zašto bi posljednje odluke bile izuzetak. No, još je manje jasno o kakvom to novom dobu može pričati komentator Dnevnog avaza na temelju provođenja i neprovođenja nekakvih administrativnih reformi. Zbivanja oko Republike Srpske treba sagledati kao određeni pritisak na srpsku stranu u svezi Kosova, a ne kao ozbiljan pokušaj da se Bosna i Hercegovina uredi kao zajednica triju ravnopravnih naroda. Za ovo posljednje potreban je za početak konsenzus sva tri naroda, a po našoj skromnoj računici barem dva naroda u tom smislu još nedostaju.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
KatynIz priloga Magazin Jutarnjeg lista donosimo tekst poljskog književnika i publicista Pawela Huelle u prijevodu Mareka-Mladena Stanojevića, o filmu ‘Katyn’ Andrzeja Wajde, koji je u mjesec dana vidjelo više od pola milijuna Poljaka. Film predstavlja svojevrsno «čišćenje od laži» u smislu onog što se zaista dogodilo u Katynskoj šumi, gdje je od strane sovjetske vlasti pobijeno oko 20 000 poljskih časnika. «Odluka o strijeljanju oko 20.000 poljskih oficira donesena je na sjednici sovjetskog Politbiroa 5. ožujka 1940. U Berijinoj bilješci vide se potpisi Staljina, Vorošilova, Molotova, Mikojana te glasovi “za” Kalinjina i Kaganoviča. Berija opisuje poljske zarobljenike kao “deklarirane neprijatelje sovjetske vlasti koji ne bude nadu da će se popraviti”. Izvršnu naredbu za službe NKVD-a (Narodni komesarijat unutarnjih poslova) Berija je opisao kao “pražnjenje logora”. Iz Ostaszkowa je odvezeno i u Miednom ubijeno 6311 zarobljenika. U logoru u Starobielsku poginulo je 3820 logoraša u mjestu Piatichatki, 4421 iz logora u Kozielsku poginulo je u Katynskoj šumi pod Smolenskom. Grobna mjesta preostalih nekoliko tisuća do danas nisu poznata». Spomenuti pokolj nedvosmisleno asocira na tragediju Bleiburga, naravno s tom razlikom, što su na Bleiburgu uz vojnike pobijeni i civili.
Add a comment Add a comment        
 

 
Zmago JelinčičNedjeljni predsjednički izbori u Sloveniji donijeli su i jedan potpuno neočekivan rezultat, ako je bilo za slušati hrvatske političare. Naime, Zmago Jelinčič, koji je u Hrvatskoj nazivan političkim marginalcem uspio je prikupiti gotovo petinu ili oko 19 posto glasova. Podsjećamo, on je Hrvatima neposredno prije izbora poslao poruku da neka se pogledaju u ogledalo i shvate da su stoka. Postavimo s tim u svezi jedno provokativno pitanje. Recimo da je Zmago Jelinčič ovako rasistički nazvao stokom Srbe. I da se hrvatskog premijera zapita kako on to komentira. Da li bi se dobio samo kratki odgovor kako "Zmago Jelinčić spada u antologiju političke gluposti u jugoistoku Europe. To uopće ne treba komentirati". Ili bi ipak čuli nešto više?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
globalno zatopljenjeDonosimo članak Rođene Marije Kuhar iz Hrvatskog slova u kojem autorica ulazi u problematiku konstantnog smanjivanja ozonskog omotača, čija je najvažnija posljedica dakako globalno zatopljenje. Zahvaljujući velikom uspjehu u provedbi Montrealskog protokola, UN-ov Program za okoliš/UNEP proglasio je 2007. “Međunarodnom godinom ozonskog omotača.” "Smanjenje ozonskog omotača koji štiti sav život na Zemlji uzrokuje brojne i vrlo ozbiljne posljedice u okolišu i prirodi, a posljedice ovih promjena su teške, katkad i katastrofalne. Najvažnija promjena s vrlo ozbiljnim i dalekosežnim posljedicama jest globalno zagrijavanje. Globalno zagrijavanje neizbježno utječe na sav život planeta, a jedan učinak često se prešućuje ili se ne drži opasnim. To je otapanje vječnoga leda, ledenih grebena, glečera i permafrosta (trajno zaleđeno tlo), na što upozorava prof. Michael Oppenheimer sa Sveučilišta Princeton, Katedra za geološke znanosti".
Add a comment Add a comment        
 

 
Naouržanje zrakoplovaŽivimo u vremenu u kojem se velika pažnja posvećuje zaštiti okoliša na svim razinama, a u tu svrhu osnovane su i mnoge međunarodne organizacije. Čini se da i Rusija prati svjetske standarde po tom pitanju te ih se trudi primijeniti, između ostalog, i u svojim industrijskim pogonima za teško naoružanje. Pa je tako, 'ekološki osviještena', proizvela najjaču «vakuumsku bombu koja ne kontaminira okoliš»! Za svaku pohvalu. Bomba ima učinkovitost sličnu manjim nuklearnim bombama te ubija razarajući pluća svih onih koji se nalaze u dometu njezine eksplozije. Bez ikakve radiološke kontaminacije. No, ne brine samo ruska vlada o dobrobiti života na Zemlji. Sjedinjene Američke Države okupirale su Irak kako bi zaustavile vojni program proizvodnje oružja za masovno uništenje Sadama Huseina. Nažalost, to ovoj velikoj sili nije uspjelo jer spomenuti program nije postojao. Ipak, osvajači su se snašli - Irak ima naftu. Ona se sada ubrzano, da ne bi zagadila Irak u kojem se trenutno razvijaju demokratski standardi, izvozi i uništava diljem planeta pomoću posebnih strojeva - automobila. (zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 

HorizontNa euharistijskom slavlju u marijanskom svetištu Loretu na kojem se okupilo oko 450.000 mladih koncelebriralo je 150 biskupa te oko 2.000 svećenika, svečano misno slavlje predvodio je papa Benedikt XVI. Posebno je upečatljiva poruka koju je papa uputio mladima: "Stoga plivajte protiv struje: ne slušajte glasove koji dopiru s raznih strana propagirajući načine života protkane nadutošću i nasiljem, bahatošću i uspjehom pod svaku cijenu, vanjštinom i onim 'imati', nauštrb onoga 'biti'. Kolikim ste porukama obasuti upravo vi, koje prije svega šire mass mediji. Budite budni! Budite kritični! Ne dajte da vas sa sobom nosi val snažne moći uvjeravanja". Očigledno, plivanje protiv struje, koje nama u Hrvatskoj nije strano, postaje i jedino rješenje i u zapadnim zemljama u kojima ljudsko društvo pod teretom neoliberalizma i globalizma pojedincima nije u stanju pružiti više imalo produhovljenije sadržaje.

Add a comment Add a comment        
 

 
Njujorška burza Prenosimo članak iz Večernjeg lista u kojem Stojan de Prato na temelju ekonomskih pokazatelja ukazuje na činjenicu da neke zapadne zemlje s vrlo visokim porezima i izdvajanjima za dobrobit zajednice uspijevaju biti konkurentnije od zemalja koje svoje gospodarstvo temelje na neoliberalizmu. "Vodeći primjer takve (neoliberalne, op. ur.) filozofije je SAD, "zemlja slobodnih i dom hrabrih", zemlja niskih poreza gdje je svakome onoliko dobro koliko si sam izbori... Kako to da je, prema konkurentnosti gospodarstva, SAD tek na šestome mjestu na svijetu (Hrvatska je na 51.), dok su zemlje s vrlo visokim porezima i izdvajanjima za dobrobit zajednice Finska, Švedska i Danska, na drugom, trećem i četvrtom (prva je Švicarska)?". Naravno, istovremeno nije neočekivano saznati kako neoliberalizam, koji se u neku ruku povodi darvinističkim pristupom ljudskom društvu, po pitanjima koje se tiču prosječnih građana još više zaostaje nego po konkurentnosti gospodarstva: "Ako su niski porezi i neuplitanje države jamstvo blagostanja, kako to da je po očekivanoj duljini života američko novorođenče na 38. mjestu na svijetu, iza kubanskoga (hrvatsko je na 68.)? ".
Add a comment Add a comment        
 

 
Demokracija Španjolska Vlada donijela je odluku o uvođenju predmeta «Građanski odgoj» kao obvezatnog u svim školama što je izazvalo negodovanje među brojnim roditeljima. Javno protiv tog poteza Vlade ustao je i Španjolski katolički savez. Razlog tomu ponajviše leži u sadržaju spomenutog predmeta na koji su ukazali članovi udruge «Profesionalci za etiku», zaključivši na kraju da se njime želi utjecati na moralno oblikovanje učenika čime se zadire u domenu koja pripada isključivo roditeljima. Zbog toga je ovaj slučaj posebno ozbiljan. Naime, nametanje spomenutog predmeta navodi na pomisao kako se njime želi provesti oblik manipulacije nad mlađim generacijama u cilju izgradnje zajedničkog identiteta po mjeri vladajuće elite, što daleko prelazi okvire demokracije, multikulturalnosti i tradicije građanskih sloboda. Ne zaboravimo da temeljne ideje o slobodi građanstva počivaju upravo na pravu na slobodu izbora, koje je ovim postupkom ozbiljno narušeno i to od strane onih koji ta ista prava ne zaboravljaju proklamirati kad god zatreba, pa i u imenu predmeta «Građanski odgoj» koji silom nameću. (zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Giuliano AmatoZa razliku od procjena koje smo u prethodnom prilogu prenijeli iz prošlog broja Hrvatskog slova, autor teksta objavljenog nedavno na portalu Hrvati AMAC vrlo je kritičan prema izglasavanju novog europskog ugovora. On smatra kako su političari izigrali svjesno volju građana u zemljama koje nisu ratificirale europski ustav: "Giuliano Amato bio je centralna figura u svim stadijima pripremanja novog europskog ustava. On je bio potpredsjednik i vođa socijalista koji su između 2002.-2003., pod vodstvom Giscarda D'Estainga napisali prvi tekst europskog ustava. To je tekst kojeg su 2005. birači u Francuskoj i Nizozemskoj odbacili. Protekle dvije godine, koje su nazvane "godinama promišljanja" Amato je vodio grupu od 16 političara koji su pripremili pojednostavljenu verziju teksta. Neslužbeno poznati kao "Amatova grupa", oni su iz originalnog teksta uklonili elemente koji su ga činili ustavom (poput članaka o europskim simbolima). Međutim, ostali elementi ustava ostali su integralni dio teksta. EU političari su u lipnju dogovorili oblik i sadržaj "reformskog ugovora" koji slijedi preporuke Amatove grupe no koji je istovremeno postao predmetom kritike zbog daljnjeg kompliciranja (umjesto pojednostavljenja) teksta.".

Add a comment Add a comment        
Sub, 15-03-2025, 09:15:09

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.