NeretvaIz Vjesnika donosimo pismo čitatelja Dinka Pense koji se osvrnuo na krajnje ozbiljan problem s projektom o kojem smo već pisali na portalu - "Gornji horizonti". Radi se o projektu koji bi mogao od bogate doline ušća Neretve, koja se ističe kako ljepotom tako i plodnošću zemlje, napraviti slanu pustinju. "Ušće Neretve polako se povlači, more ga osvaja sve više. Tamo gdje su se lovile jegulje, sve češće se hvataju lignje. Uzrok tome je početak ostvarenja projekta »Gornji horizonti« srpskog dijela BiH, kojim se vode iz sliva Neretve kanalom skreću prema sustavu od sedam hidroelektrana i završavaju u slivu Trebišnjice. Hrvatska je prošlog ljeta najavila proglašenje doline Neretve parkom prirode kako bi se spriječilo skretanje vode i velika katastrofa, ali se danas o tome sve manje govori."
Add a comment        
 

 
DegertU Zagrebu je 15. studenoga u Novinarskom domu održana Međunarodna konferencija pod nazivom: "Demokratizacija EU vs. europeizacija jugoistočne Europe - transformativni procesi u demokraciji u EU i njihov utjecaj na politički razvoj u Hrvatskoj i regiji". Po Hininom izvještaju, šef Delegacije Europske komisije u RH, Vincent Degert, tom je prigodom istaknuo sljedeće: «Zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu europsku perspektivu i Europska unija želi ih u svojim redovima, no da bi se to ostvarilo, potrebno je usvojiti pravila koja vrijede za sve članice Europske unije. Politička poruka Europske unije je jasna. Unija želi da joj se zemlje iz regije (zapadnog Balkana) priključe, ako one to odluče. Da bi se to ostvarilo, zemlje zapadnog Balkana moraju ipak usvojiti sva pravila koja vrijede i za sve ostale zemlje članice Europske unije». S obzirom na činjenicu da se ovdje radi o šefu Delegacije Europske komisije u RH, zaista je bilo normalno za očekivati da će o spomenutoj regiji govoriti više iz perspektive same Hrvatske i njenih mogućih interesa, no umjesto toga spominjao se jedino i uporno «zapadni Balkan», kao nekakva jedinstvena cjelina i organizacija u kojoj su sve zemlje izjednačene i kreću s istih pozicija. Tako nešto podsjeća na odnos kakav su vodeće zapadne zemlje imale prema bivšoj Jugoslaviji u doba njezina raspada, što znači ponovno i opetovano trpanje Hrvatske u isti koš s istočnim nam susjedima. A to je apsolutno kontraproduktivno, i reklo bi se tupavo, budući da to samo može rezultirati ponovo pogubnim posljedicama. U Hininoj smo vijesti također imali priliku pročitati kako su na spomenutoj konferenciji govorili "istaknuti hrvatski filozofi, sociolozi i politolozi te predstavnici civilnog društva". Tko su oni mnogi čitatelji će unaprijed pogoditi, ali za svaki slučaj prilažemo i program spomenute konferencije.(mmb)
Add a comment        
 

 
Sanader i JanšaSlovenski premijer Janez Janša komentirao je u utorak navečer najave o primjeni hrvatskog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) u Jadranu na članice Europske unije, ocijenivši da to treba gledati u sklopu predizborne kampanje u Hrvatskoj, iako bi takva primjena ugrozila kredibilitet Hrvatske u odnosu na Europsku uniju. "Ukoliko želi ostati vjerodostojna unutar europskog procesa, Hrvatska ne može primijeniti ZERP na članice Europske unije". Janša je dodao da Hrvatska ne može primijeniti ZERP na članice Europske unije na temelju obveze koju je sama dala Europskoj komisiji, odnosno da ne će poduzimati jednostrane korake u tom smislu. Razmotrimo spomenutu situaciju s pravnog aspekta. Pravo razglasiti epikontinentski pojas imaju sve obalne države svijeta prema Povelji UN iz 1982. godine (uz preduvjet da imaju dodir teritorijalnog mora i međunarodnih voda), što je RH i učinila godine 2003. potaknuta stravičnim slikama obale Galicije gdje je napukli tanker zagadio kilometre i kilometre prelijepe tamošnje obale. No s druge strane, dobro nam poznata, nazovimo je «prestrašena» hrvatska politička elita i ovog puta radi kompromis – računajući kako nas relativno dobro očuvane telijanske i slovenske flote u tom smislu mogućeg ekološkog zagađenja zapravo i ne ugrožavaju, pa zašto bi se onda «nepotrebno» dovodili u situaciju da na bilo koji način ugrozimo i usporimo pregovore ze primanje u EU. Kroz vrlo kratko vrijeme takav se način razmišljanja pokazuje potpuno pogrešnim i kratkovidnim. Jer što se dalje događa? Susjedne države u međuvremenu proglašavaju svoje epi-pojaseve, Italija harači po ribljem fondu sredinom Jadrana, a Slovenija koristi gužvu kako bi ostvarila svoje interese razgraničenja na moru!(mmb)
Add a comment        
 

 
TadićU šest obnovljenih i još neuseljenih srpskih kuća u mjestima Donje Ceranje i Pristeg u noći sa subote na nedjelju demoliran je sav inventar, razbijeni prozori i ulazna vrata. Riječ je o objektima na kojima je obnova dovršena koncem prošle godine, a čiji vlasnici trenutno ne borave u Republici Hrvatskoj, nego u Srbiji, SAD-u, Švicarskoj i Italiji. Srbijanski predsjednik Boris Tadić odmah je izrazio zabrinutost zbog uništavanja imovine Srba povratnika u okolici Zadra i istaknuo da hrvatska vlast mora pružiti sigurnost svim Srbima koji su se vratili i onima koji se tek trebaju vratiti svojim kućama. Zanimljivo je kako se srbijanski politički vrh istog trena našao pozvanim iskazati brigu o Srbima povratnicima, bez obzira na činjenicu što SDSS predvođen Miloradom Pupovcem u ovoj državi sudjeluje u vlasti pa bi se moglo reći da je on već sasvim dovoljan za sve potrebite reakcije. Usput budi rečeno, hrvatska država obnovila je hrvatskim državljanima pripadnicima srpske nacionalne manjine tisuće kuća koje su bile oštećene ili srušene tijekom Domovinskog rata. Ipak, ne može se ni u ovakvim okolnostima prigovarati Tadiću što drži do pripadnika srpske manjine. Možemo se samo čuditi što je hrvatska vlast u brojnim gorim situacijama kad nije stradala samo imovina već i životi Hrvata povratnika - ostala nijema. Primjerice, kada je u svibnju u etnički gotovo potpuno "očišćenoj" Banja Luci pretučen do smrti jedan od rijetkih povratnika Ivan Bartulović, hrvatski službeni predstavnici nisu se oglasili nikakvim priopćenjem. Ni iz vladinog, niti iz predsjednikovog ureda.(mmb)
Add a comment        
 

 
Sanader i JanšaKako je u petak priopćeno iz Janšina kabineta, danas bi trebao biti održan sastanak slovenskog premijera s predsjednicima parlamentarnih stranaka, glede rješavanja aktualnih spornih pitanja s Hrvatskom. Nakon postizanja načelnog dogovora krajem kolovoza na Bledu da nadležno arbitražno tijelo bude Međunarodni sud pravde u Den Haagu, idući bi korak za obje države trebao biti formiranje mješovitih komisija koje bi utvrdile okvir prepuštanja trećem, čemu bi prethodile odluke hrvatskog i slovenskog parlamenta. Parlamenti bi pritom također mogli odlučiti da će se odluka međunarodnog suda smatrati obvezujućom, što - kako se o tom pitanju ranije očitovao hrvatski akademik i profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf - nije ni potrebno, jer u slučaju takvog nepoštivanja druga strana može zatražiti intervenciju Vijeća sigurnosti UN-a. Kako bi se spomenute komisije trebale usuglasiti oko okvira samog predmeta spora nameće se sumnja da će do istog, na brz i učinkovit način u skorije vrijeme zaista i doći. Naime, za pretpostaviti je da ni ovog, kao ni mnogo puta do sad, stvari neće teći sasvim glatko.(mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvatsko-slovenska granicaU svezi slovenskih pretenzija na hrvatski teritorij poznatih pod nazivom «hrvatsko-slovenski granični spor», Davorin Rudolf u Fokusu obrazlaže pozadinu tih slovenskih zahtjeva koji se, po svim pokazateljima, prvenstveno oslanjaju na isforsirana potraživanja temeljena na "vraćanju moralnog duga" nego li na načela međunarodnog prava. Glede priznanja granica međunarodno pravo ima eksplicitno razrađene odredbe koje ne ostavljaju prostora manevriranjima - granice se uvijek definiraju međunarodnim ugovorima, a promjene granica silom ne proizvode nikakve pravne učinke. Gledajući iz tog kuta granični spor ne postoji kad znamo da su međunarodno priznate granice između Slovenije i Hrvatske «one koje su zatečene na dan stjecanja samostalnosti i neovisnosti, 25. lipnja 1991.» što je i potvrdila Badinterova komisija u siječnju 1992. godine. Kada će konačno tu nepobitnu činjenicu prihvatiti i naši susjedi?(zdk)
Add a comment        
 

 
Davorin RudolfSveučilišni profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf za Hinu je pojasnio nekoliko stručnih termina koji se ovih dana pojavljuju u medijima, vezano uz rješavanje pitanja morske granice sa Slovenijom. Tako je Rudolf kazao kako primjena načela «ex aeuqo et bono» ni u kom slučaju ne može dovesti do tog da se Sloveniji dosudi čitav Savudrijski zaljev. «More je pripadni dio kopna, akcesorij, ne može se primjerice, samo more bez kopna predati nekoj stranoj državi. U svijetu nema obalne države bez mora. Kad bi se usvojio slovenski zahtjev onda bi građanin, koji bi na hrvatskoj savudrijskoj obali stavio nogu u more povrijedio slovenski državni teritorij». Rudolf, koji je bio hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi predsjednik Državne komisije za granice među ostalim je također rekao: «Granica između Hrvatske i Slovenije nije ni katastarska ni prirodna ni povijesna, već ona koja je zatečena 25. lipnja 1991. godine. HS i slovenski Državni zbor tada su donjeli odluke da priznaju zatečene granice na taj dan i da nemaju nikakvih međusobnih pretenzija. Zahvaljujući tim odlukama priznala nas je EU, a zatim smo primljeni i u UN».(mmb)
Add a comment        
 

 
CEFTA - crvenoNovinska vijest, možda, je „suhoparno“ izvijestila čitateljstvo o činjenici da je „trgovački“ sporazum između zemalja, udruženih prema formuli „bivša YU – Slovenija+Moldavija+Albanija“, stupio na snagu. Istina, očekuje se još ratifikacija u nekim parlamentima (pr. Srbija), no, „glavno da je mehanizam pokrenut“! Sjedište CEFTE, privremeno je u Bruxellesu, jer su animoziteti prema Beogradu ili, od međunarodne zajednice, favoriziranom Sarajevu, još uvijek prejaki. Službena politika Hrvatske prepuna je hvalospjeva ovoj integraciji, navodeći brojne prednosti hrvatskom gospodarstvu u pristupu na „višemilijunsko“ tržište potencijalnih kupaca. Nema nikakvih upozorenja o možebitnim gospodarskim problemima po Hrvatsku, nastalih stvaranjem ove trgovačke zone, a još manje o eventualnim političkim posljedicama.
Add a comment        
 

 
Zmago JelinčičZanimljivo je pročitati razmišljanja slovenskih predsjedničkih kandidata koja donosi Hina o naporima hrvatske i slovenske strane da se dogovore o arbitraži. Tako nezavisni kandidat Alojz Peterle, kojeg podupiru stranke desnog centra vidi određene pomake u dijalogu, te smatra kako je arbitraža sama po sebi neophodna te bi eventualnu presudu svakako trebalo poštivati. Ipak, na pitanje o mogućnosti rješavanja problematike Piranskog zaljeva, Peterle je kazao: «Jasno je da se ne može ići po nešto što je (Slovenija) imala». S druge strane, kandidati ljevice Gaspari i Tuerk smatraju da za arbitražu nisu ispunjeni potrebni preduvjeti. U cijeloj je priči najdalje otišao – a vjerojatno je samo glasno rekao ono što svi kandidati zaista misle – Zmago Jelinčič. On smatra da se ti problemi sigurno neće riješiti idućih pet godina. Pri tome je prešao granicu koju bi Hrvatska smjela tolerirati: «Hrvatska je nasljednica NDH i za vrijeme Jugoslavije se nagrabila mnogo teritorija jer su njeni komunisti bili najutjecajniji».(mmb)
Add a comment        
Pon, 27-05-2019, 08:48:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.