Razgovor s Miloradom Pupovcem u Novom listu 

 

Odjednom se opet javila dvojba jesu li Srbi u Hrvatskoj građani drugog reda, tako da se nameće pitanje je li se njihov položaj naglo pogoršao, ili zapravo nikad ni nije bio dobar. Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac smatra da su neki problemi hrvatskih Srba postali vidljiviji nego ranije jer se promijenila atmosfera u društvu.

Ljudi danas slobodnije govore o svojim problemima. Prvih godina mandata ove Vlade rješavali smo povrat imovine i obnovu kuća, a sada se počelo razgovarati i o nekim drugim problemima. Jednakosti pri dobivanju posla, ravnopravnosti na javnim natječajima, o svemu što nije samo otklanja nje ratnih posljedica, već predstavlja stvarnu integraciju u društvo na osnovu građan ske ravnopravnosti. To je pri rodan redoslijed stvari.

Postoji li još uvijek srpsko pitanje u Hrvatskoj?

Naravno, a postojat će i ubuduće jer su Srbi najbrojnija nacionalna zajednica u Hrvatskoj.

Ističete promjenu atmosfere, je li onda za Srbe bolje da je 2003. na izborima pobijedio Sanader, a ne Račan?

To je spekulativno pitanje. Sanader je otvorio prostor za raspravu o problemima Srba u Hrvatskoj i njihovoj integraciji u politički život.

Mislite li da Račan ne bi mogao napraviti taj iskorak?

Srbi su pozdravili Račanovu pobjedu 2000. godine. On je prekinuo jednu antimanjinsku politiku u Hrvatskoj iz devedesetih godina, to je njegova zasluga. Sanader je učinio korak dalje. Ne znam bi li to mogao i Račan i je li uopće bio spremni učiniti tako nešto. Sigurno je Sanader imao hrabrosti, ali i političkog pragmatizma učiniti taj potez. Današnji premijer otvorio je novu stranicu emancipacije Hrvatske od ratnih pitanja i nacionalizma i zajedno s nama prevladavao međuetničke i političke podjele. Politička scena puno je manje opterećena pitanjem tko je dobar Hrvat, a tko nije.

Je li to bio Sanaderov plan ili tek posljedica činjenice da bez SDSS-a nije mogao formirati parlamentarnu većinu?

Ovo se nije dogodilo slučajno.

 Vlada ne može biti neosjetljiva na problem stana Jadranke Kosor 

Navodno ste bili na razgovoru kod premijera Sanadera zato što ste zatražili povlačenje potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor zbog afere s njezinim stanom?

Bio je to dobar i vrio otvoren, partnerski razgovor o jednoj vrlo ozbiljnoj temi.

Ustvrdili ste da Jadranka Kosor narušava kredibilitet Vlade, uočava li Sanader taj problem?

Ne mogu iz obzira prema premijeru više reći, ali ponavljam bio je to dobar i otvoren razgovor.

Jeste li mu sugerirali da bi bilo dobro da smijeni Jadranku Kosor?

Bilo je više sudionika i nismo o tome razgovarali, to je stvar Vlade. Ali, iznio sam obrazloženje zašto mislim da je to ozbiljno. Počinjemo rješavati problem u poznatim okolnostima izgubljenih stanarskih prava, a i gospođa Kosor je u takvim okolnostima došla u situaciju da otkupi stan u kojem prije toga nije stanova la i to trostruko veći od njezinog. To predstavlja problem na koji Vlada ne može biti neosjetljiva. Postavljase pitanje hoćemo li se vjerodostojno odnositi prema problemima tog vremena.

Prije zadnjih parlamentarnih izbora znali ste da ćete koalirati s HDZ-om?

Ne jer nismo ni znali kako će na tim izborima proći HDZ i SDSS. Prvi ozbiljan razgovor bio je nakon izbora, ali prve Sanaderove poruke da bi htio razgovarati s nama došle su prije izbora. Podsjećam vas da smo prije usvajanja Ustavnog zakona o nacionalnim manji nama iz Banskih dvora nakon sastanka s Račanom otišli kod Sanadera i s njim dogovorili da HDZ glasa za taj akt.

Dakle, suradnja SDSS-a i HDZ-a nije vam došla kao grom iz vedra neba?

Ne, iako mi naravno nije bilo jednostavno prihvatiti tu suradnju.

Glavnina birača SDSS-a nalazi se na područjima na kojima se vodio rat i pretežni dio njih aktivno je sudjelovao u pobuni protiv Hrvatske ili su pasivno podržavali Republiku Srpsku krajinu. S druge strano, birači HDZ-a nikad nisu imali simpatija za SDSS. Međutim, unatoč tome vaša koalicija nije nanijela ni vama ni HDZ-u znatniju političku štetu.

Zato što to partnerstvo oslobađa Hrvatsku ratnih trauma.

Riječ je o tome da ni SDSS ni HDZ nisu napustili birači zbog koalicije.

Postoji neiskazan konsenzus da je u interesu Hrvatske, njezinih građana i pripadnika srpske nacionalnosti potrebno stvoriti novu,proeuropsku politiku koja će pobijediti negativnu ratnu, nacionalističku etapu.

Birači vaših dviju stranaka odjednom su to shvatili?

Možda su zaista uvidjeli da je ono ranije bilo pogrešno i da je to novo što se gradi bolje.

Prije sedam, osam godina vi u SDSS-u i HDZ-u ste nacionalni izdajnici.

Naravno. Ali, nemojte gubiti iz vida da su se naše stranke u značajnoj mjeri promijenile. Od konfrontacijskih, često proustaških i pročetničkih politika, danas se prešlo na politiku suradnje. Kad je u pitanju SDSS, mi smo došli na lijeve pozicije Pribičevićevog SDS-a, a HDZ se primaknuo centru i tradicijama Radića i Mačeka.

Znači nije se samo HDZ reformirao, nego i SDSS.

Sasvim sigurno, a taj će se trend nastaviti i u SDSS-u i u HDZ-u. Transformiramo se u hodu. S tim da su odnosi izme đu naših stranaka u Ličkoj županiji ili Banovini znatno uznapredovali, dok u Zadarskoj županiji to još nije slučaj. Taj kraj se još odupire i sporo prihvaća promjene koje se događaju na razini države i u drugim sredinama. HDZ treba uvidjeti da ne može dalje s nekim starim političkim figurama.

Je li Sanader iskren u vašoj suradnji?

On je vješt i opredijeljen je za osnovne ciljeve naše suradnje. Ali, potrebno je puno napora da Sanader ispuni svoj dio obaveza.

Dopušta li možda Sanader svojim ljudima na terenu, recimo u Zadarskoj županiji, da se ponašaju suprotno vrijednostima za koje se on zalaže u Zagrebu?

Ne znam je li riječ samo o toleranciji takvih pojava ili o tome da postoje otpori toj novoj politici. Poznato je da su se u kninskom HDZ-u pobu nili protiv modela uspostavljenog na nacionalnoj razini i dugo je trebalo da se i tamo neke stvari poslože. I u dosta mjesta Zadarske županije ima ljudi koji ne bi htjeli vidjeti rezultate politike suradnje.

Znači Sanader ipak još nije toliko moćan da bi cijeli HDZ uspio urediti u skladu sa svjetonazorom za koji tvrdi da je njegov.

Ne bih htio reći da on nema tu moć, pitanje je samo trenutka kada ocjenjuje da mu je najkorisnije upotrijebiti tu moć.

Kalkulira?

Vjerojatno važe.

Je li danas položaj hrvatskih Srba bolji nego što bi bio da je SDSS ostao u opoziciji?

Definitivno je bolji. Ali, sada se pokazuje da ovaj tip partnerskog odnosa bez sudjelovanja SDSS-a u Vladi nakon izbora treba promijeniti. To ni je naš imperativ, ali SDSS želi sudjelovati u sljedećoj Vladi. S obzirom na potrebe naše zaje dnice, važno je da imamo neke poluge moći u sistemu odlučivanja kako bismo mogli utjecati da se taj položaj popravi.

Mi sada u Saboru samo dižemo ruke za odluke u čijoj izradi nismo participirali i to je manjkavost našeg partnerstva.

U idućoj vladi želite imati svojeg člana?

Želimo da SDSS i ostali predstavnici manjina imaju jednog člana vlade. Osam zastupnika nacionalnih manjina nije mala brojka, Klub HSP-a, primjerice, ima sedam zastupnika.

Koji biste resor željeli?

Tu je nekoliko mogućnosti. Za Srbe je sve važniji problem razvoja. Istočna Slavonija, primjerice, enormno zaostaje za ostatkom Hrvatske. Prema tome pažnju bismo htjeli posvetiti gospodarskom i socijalnom segmentu. Osim toga bitna nam je daljnja integracija manjina u kulturnom i obrazovnom smislu. Moramo vidjeti čemu ćemo dati prioritet.

Dvoumite se, dakle, između ministarstva gospodarstva ili kulture?

Da, ti resori spadaju u red onih u kojima bi predstavnici manjina htjeli imati jaču ulogu.

Ima li Sanader obavezu pozvati SDSS u iduću vladu ako je, s obzirom na rezultate, bude u stanju sastaviti?

Ako bude imao većinu i bez SDSS-a, ne smatram da bi mu to bila obaveza, ali čini mi se da bi bilo normalno da nas Sanader i u tom slučaju pozove u Vladu ako želi nastaviti sa sadašnjom politikom. Bilo bi to politički dobro zbog problema srpske zajednice koje još treba riješiti. Jednako tako čini mi se da bi bilo normalno da i druge stranke, ako dobiju parlamentarnu većinu, nastave politiku na dosad postignutim rezultatima, a SDSS je u tome jedna dobra komponenta.

Je li vam onda svejedno koja će stranka dati idućeg mandatara?

Nije. Važna nam je kvaliteta stranke i pojedinca.

Hoćete li navijati za Sanadera jer s njim znate na čemu ste, za razliku od Željke Antunović, Ljube Jurčića ili Radimira Čačića?

O tome ćemo odlučivati nakon izbora. Sada nam je cilj ovećati broj mandata SDSS-a. Postoji mogućnost da Srbi oji su u izbjeglištvu ovaj puta sudjeluju u dovoljnom broju na izborima tako da SDSS osvoji mandat u 11. izbornoj jedinici.

 U Sabor trba staviti Teslinu ili Pribičivićevu bistu, a ne Tuđmanovu 

Je li vam se s vremenom popravilo mišljenje o Franji Tuđmanu?

Ne, neke se stvari tek danas otkrivaju.

Ne biste podržali prijedlog da se Tuđmanova bista postavi u zgradu Sabora?

Postoje neke vredniji ljudi i političari nego Tuđman čijih bista još nema u Saboru. Recimo, nema nikakvog razloga zašto se tamo već nije našla bista Nikole Tesle ili nekih srpskih političara s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput Svetozara Pribičevića.

Što ako HDZ ipak odluči staviti u Sabor Tuđmanovu bistu?

SDSS će biti protiv.

Tu bi odluku, kao i u slučaju drugih poprsja u saborskim hodnicima, moglo donijeti i predsjedništvo Sabora bez rasprave u parlamentu.

Sada to više nije moguće. Bez političke rasprave u parlamentu ne može se postaviti Tuđmanovu bistu!

Do kada će postojali potreba za SDSS-om?

Dulje nego što sam mislio. Ipak integracijski procesi teku razmjerno sporo. Ostale stranke još uvijek nisu značajnije otvorene za suradnju s nama. A treba uzeti i u obzir da se i u svijetu mijenja model demokracije i političkog pluralizma. Do jučer se mislilo da klasičan građanski model može riješiti probleme koji se javljaju kada su u pitanju manjine, ali to više nije dominantno mišljenje. IDS prilično čvrsto zastupa interese talijanske manjine, no izazvali biste vrlo burne reakcije kada biste Talijane u Hrvatskoj upitali treba li ukinuti mjesto za njihovog saborskog zastupnika. Trajanje SDSS-a ovisi o tome kako će se ubuduće modelirati odnosi između Hrvata i Srba. Naša je stranka spremna sudjelovati u tom modeliranju pa makar to dovelo do toga da se jednog dana ustanovi da više nema potrebe za SDSS-om. Ne plašimo se tog dana.

Unutar neke druge stranke, SDP-a ili HNS-a, ne biste se mogli adekvatno boriti za prava Srba?

Ovako efikasno kao što to činimo sa SDSS-om, sasvim sigurno ne. To ne znači da nismo spremni na suradnju s nekim ostalim strankama oko niza drugih pitanja.

Kad bi se moglo očekivati da Srbin postane predsjednik ako ne već HDZ-a ili HNS-a, onda makar SDP-a da Srbin postane predsjednik ako ne već HDZ-a ili HNS-a, onda makar SDP-a, HSLS-a ili HNS-a?

Mogu samo reći da će SDSS učiniti sve kako bi to bilo moguće, pa makar onda konstatirali da smo završili svoj posao. Ali, trebat će još puno toga napraviti da bi se to dogodilo. Tek sada imamo prve Srbe policajce ili pomoćnike ministara, a borimo se za prve Srbe suce tamo gdje ih nema ili prve veleposlanike.

Je li vam neobično da svi Srbi u Hrvatskoj ne glasuju za SDSS?

Ne. Ne glasuju ni svi ljudi lijeve orijentacije za SDP.

Koliki postotak Srba u Hrvatskoj glasa za SDSS?

Od onih Srba koji izađu na izbore barem jedna treći na glasa za SDSS.

Dvije trećine Srba, znači, ipak ne podržava SDSS. Možemo li zaključiti da njima nisu primarna nacionalna prava, nego neke druge stvari?

Ne može se tako zaključivati. Prije svega dio naših ljudi niti ne zna što je SDSS jer ga je vezivao samo za okupirana područja, nisu znali kakav je naš politički kapacitet, hiti identitet. To se sada ipak promijenilo. Postojao je i strah od glasovanja za manjinske liste i dio Srba se radije opredjeljuje za glasovanje između stranačkih lista.

Ako je dio Srba toliko strah glasovati za manjinske liste, zašto radije ne ostanu doma, nego da glasuju između stranačkih lista u svojom izbornim jedinicama?

Naravno da ima i toga, apstinencija u nekim sredinama vrlo je velika. Ali, za Srbe u gradovima puno bi bilo prirodnije da se ne moraju opredjeljivati, nego da imaju pravo glasovati za SDSS i u manjinskoj jedinici i za stranačke liste. Ustav jamči dodatno pravo glasa za pripadnike manjina, ali tumači Ustava ne dopuštaju da se to pravo realizira.

Dražen Ciglenečki
Novi list  

{mxc} 

Ned, 17-11-2019, 06:50:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.