Razgovor s dekanom Muzičke akademije u Zagrebu

 

Mladen JanjaninPijanist, pedagog i dekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Mladen Janjanin (Vinkovci, 1962.) školovao se na Royal College of Music u Londonu (Kendall Taylor) i diplomirao u dobi od 19 godina kao najmlađi diplomant u povijesti te institucije. Poslijediplomski studij nastavio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Jurica Murai), gdje radi od 1998. godine, od 2005. izvanredni je profesor za predmet Klavirski duo, a od 2006. godine obnaša dužnost dekana. Studij u Londonu obilježio je Janjaninovo dalje bavljenje glazbom jer iz tog razdoblja datira i sada već 25 godina duga profesionalna suradnja s kolegom sa studija, britanskim pijanistom i orguljašem Wayneom Marshallom. Svečani koncert u povodu 25. obljetnice zajedničkog nastupanja Janjanina i Marshalla, održan 28. studenoga 2009. godine u KD Vatroslava Lisinskog, bio je neposredan povod za razgovor s Mladenom Janjaninom.

Dvadeset i pet godina suradnje u duu s Wayneom Marshallom jubilej je koji je plaketom nagradilo i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika. Brojno vas je slušateljstvo dugotrajnim pljeskom potaknulo i na dodatke, pa smo vas doživjeli i u jazzističkom muziciranju. Što je pogodovalo nastanku dua Janjanin - Marshall?

- Wayne i ja upoznali smo se kao studenti u jesen 1979. godine na Royal College of Music u Londonu i od početka, kao „cimeri“, postali i veliki prijatelji. Prije svega iz tog prijateljstva, ali i zajedničkih glazbenih ukusa i poimanja glazbe, prijateljstvo je urodilo i profesionalnom suradnjom.

Na jubilarnom koncertu predstavili ste se u različitim kombinacijama instrumenata a svirali ste i Mozartov Koncert za dva klavira i orkestar, KV 365 uz sudjelovanje Zagrebačke filharmonije. Što vas je vodilo u odabiru programa i imate li mogućnosti s takvim programima nastupati i u drugim koncertnim dvoranama?

- Činjenica da je Wayne i orguljaš dala nam je ideju da iskoristimo i sviramo ona djela koja su originalno pisana za klavir i orgulje. Nismo u svim koncertnim dvoranama u mogućnosti svirati pod istim uvjetima s obzirom da nemamo uvijek dva klavira na raspolaganju, kao niti orgulje. Zato smo na mnogobrojnim koncertima, što u dvoranama što u crkvama, nastupali kao glazbenici u raznim kombinacijama koje smo, kao modalitete, predstavili i na našem obljetničkom koncertu.

Zagrebačka publika i kritika od prvog nastupa 1984. godine primaju vas s pohvalama. Kako, zbog geografske udaljenosti, uvježbavate zajedničke nastupe i organizirate koncerte u drugim državama?

- Kad smo bili mlađi imali smo mnogo više vremena i izgradili smo velik repertoar i iskustvo. A sada, kad god sviramo nešto novo, dovoljno nam je da svaki sam nauči svoju dionicu i da se nekoliko dana prije koncerta nađemo i to izradimo do koncertne izvedbe.

Vaše veliko iskustvo u klavirskom duu nedvojbeno je i povod za vođenje kolegija za Klavirski duo na Muzičkoj akademiji. U čemu je važnost komornog muziciranja u procesu obrazovanja mladih glazbenika i kako je taj nastavni predmet riješen na različitim odsjecima?

- Komorno muziciranje je neizmjerno važno u studiju glazbe i predstavlja conditio sine qua non u smislu nadopunjavanja studija glavnog predmeta. Ako gledate svjetsku glazbenu scenu vrlo je razvidno da je postotak izvedene glazbe generalno daleko veći kod udjela komornih glazbenika nego solista. I najbolji solisti moraju biti izvrsni komorni glazbenici, jer inače nisu kompletni umjetnici. Svi studijski programi na Muzičkoj akademiji koji su izvođački, imaju komornu glazbu kao obavezan dio nastave.

Muzička akademija imala je kao članica Sveučilišta u Zagrebu značajnu ulogu i u proslavi njegove 340. obljetnice (1669. - 1874. - 2009.). Ponajprije mislim na dvije izvedbe Mozartove "Čarobne frule" u KD Vatroslava Lisinskog 5. i 20. prosinca 2009. Veliki projekti uključuju i velike studentske ansamble i brojne soliste. Kako se na Akademiji pristupa odabiru takvih velikih projekata, koje ste već ostvarili u bližoj prošlosti a što se priprema za budućnost?

- Na Akademiji postoji komisija za ansamble koja predlaže i donosi odluke o programskim odrednicama za svaku akademsku godinu. Vodi se računa o zastupljenosti svih ansambala i studenata s projektima koji imaju prije svega edukativnu ulogu, ali s akcentom na izvedbu koja mora ostvariti i visoku razinu umjetničkog dosega, iako u njoj sudjeluju isključivo studenti. U 2009. smo po prvi put, na inicijativu Muzičke akademije, ostvarili vrlo velik i zahtjevan projekt Mozartove "Čarobne frule" u suradnji s druge dvije umjetničke akademije (Dramskom i Likovnom) te Tekstilno-tehnološkim fakultetom koji je bio posvećen 340. obljetnici Sveučilišta. Želja nam je da primjerom takvog zajedništva utvrdimo poziciju umjetničkih akademija unutar Sveučilišta i pokažemo dosege umjetničke nastave koja je često marginalizirana i nedovoljno promovirana.

Kako je danas ustrojena Muzička akademija u smislu osiguravanja nastave u skladu sa suvremenim zahtjevima glazbene prakse? U prvom redu mislim na strukturu studija kompozicije u skladu s novim medijima?

- Akademija se, u okviru ekonomskih, kadrovskih, ali prije svega prostornih mogućnosti, uključuje u suvremene trendove i otvara nove studije (elektronička i primijenjena kompozicija, a u skoroj budućnosti jazz i dr.), jer želimo biti kompetitivni unutar regije u trenutku kada postanemo dio Europske unije.

Na Odsjeku za muzikologiju i glazbenu publicistiku se, uz ostale potrebe znanstvenoga rada i pedagogije, školuju i budući glazbeni kritičari. Ne postoji li ipak svojevrsna neproporcionalnost između broja obrazovanih glazbenih publicista i onih koji se doista afirmiraju kao glazbeni pisci?

- Mislim da treba napraviti distinkciju između publicista, pisaca i kritičara. Moram napomenuti da je problem našeg medijskog prostora u ozbiljnoj krizi jer ispada da urednici glavnih dnevnih novina (poglavito Večernji list) smatraju da im više i ne trebaju glazbeni kritičari, što je ozbiljan kulturološki problem. Ako potencijalno tržište ne podržava struku i ne motivira mlade naraštaje da studiraju takve studijske programe - jer neće imati posla, imat ćemo ozbiljnih problema unutar te struke.

Muzička akademija znatno se otvara u pogledu međunarodne suradnje i već su na snazi ugovori sa sveučilištima i akademijama za glazbu u Grazu, Beču, Ljubljani, Sarajevu, Budimpešti, Weimaru i Pennsylvaniji. Što konkretno takve međunarodne suradnje donose u razdoblju studija te tijekom afirmacije naših mladih glazbenika u svijetu?

- Jedini način da unaprijedimo kvalitetu nastave i ukupne rezultate jest da se povežemo s drugim uglednim glazbenim centrima, da razmijenimo iskustva i da omogućimo našim studentima da uđu u sustav razmjene predviđen Bolonjskim procesom. U tom smislu postigli smo značajne rezultate i mogu s ponosom ustvrditi da predvodimo u segmentu međunarodne suradnje kao sastavnica unutar Zagrebačkoga sveučilišta. Također smo aktivno uključeni u programe europskih strukovnih asocijacija kao što je AEC, te unutar drugih europskih fondova (Cards, Erasmus, Tempus i dr.).

Kako se Muzička akademija uključila u Bolonjski proces i što dobroga on donosi studentima?

- Bolonja je prije svega proces. Mislim da smo u trenutku implementacije bili potpuno nespremni za punu provedbu i imali smo ozbiljnih poteškoća da se u kratkom roku adekvatno prilagodimo. Kroz posljednje četiri godine stekli smo iskustva koja su nam dala putokaze kako da organiziramo studijske programe i poboljšamo kvalitetu nastave.

Novost na Muzičkoj akademiji je angažiranje inozemnih uglednih umjetnika kao profesora a povećan je i broj stranih studenata koji dolaze u Zagreb. Kako se u svakodnevnoj praksi ostvaruje i to značajno otvaranje prema svijetu?

- Zagreb sve više postaje atraktivna destinacija za stručnjake zemalja razvijenog svijeta pa tako i za glazbene umjetnike, ali i studente. Zahvaljujući potenciranju međunarodne suradnje u protekle dvije godine, ostvarili smo niz gostovanja umjetnika iz drugih europskih i svjetskih centara, te prema načelima Bolonje, po prvi put i razmjenu studenata s Bečom, Grazom, Budimpeštom i dr.

Naši mladi glazbenici često pobjeđuju na hrvatskim i međunarodnim natjecanjima. U kojoj to mjeri doprinosi lakšem prodoru na javne podije?

- Uspjesi mladih glazbenika na natjecanjima zasigurno predstavljaju važnu kariku na njihovom profesionalnom putu i daju mogućnost lakšeg prepoznavanja budućih potencijalnih glazbenih umjetnika.

Ostvarujete velike projekte, studij je na svim područjima obogaćen, a studenti još uvijek polaze nastavu na nekoliko adresa i guraju se u tradicionalno skučenim prostorima. Vidite li dovršenje nove zgrade u svom mandatu na mjestu dekana?

- Moja je velika želja, kao i uostalom svih dosadašnjih dekana, da u najskorijem roku uvedem studente i sve djelatnike Akademije u novu zgradu. U 2009. godini započeli smo s gradnjom i prema mojim predviđanjima u zgradu bi trebali useliti najkasnije do 2012. godine. Da li ću tada ja još uvijek biti dekan to ćemo vidjeti, ali sigurno je da ću sve učiniti da se tijek gradnje u naredne dvije godine odvija brzo i efikasno.

 

Zdenka Weber
Hrvatsko slovo

 

 

 

 

Pet, 5-03-2021, 07:50:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.