Iz prošlog Hrvatskog slova prenosimo razgovor s Hrvojem Salopekom, novim glavnim urednikom "Matice" - mjesečnika kojeg izdaje "Hrvatska matica iseljenika". Na pitanje koja je specifičnost Matice u odnosu na ostala iseljenička glasila Salopek je objasnio: "Matica je jedini časopis za iseljenike koji se tiska u Domovini i šalje u svijet. Ona nastoji biti magazin za cijelu hrvatsku dijasporu te, u skladu s mogućnostima, pratiti sve hrvatske zajednice i hrvatske manjine. Za razliku od tipičnih iseljeničkih glasila koja uglavnom pišu za pojedine manje ili veće hrvatske zajednice, lokalno su obojeni, pokrivaju ponajviše teme i probleme određenih zajednica". Inače, internetske stranice Hrvatske matice iseljenika mogu se naći na adresi http://www.matis.hr/, gdje se isto tako može naći podatak o prosječno 100.000 dnevno zabilježenih posjeta. Trojezičnost stranica, odnosno činjenica da se dio tekstova objavljuje i na španjolskom i na engleskom, je objašnjenje ovako velikog broja posjeta koje nam prvo pada na pamet. Vrijedi pohvaliti činjenicu što se brojevi "Matice" objavljuju u PDF formatu na internetskim stranicama u rubrici Nakladništvo, a ovdje prilažemo poveznicu na broj iz ožujka, Br. 3, 2009 (68 stranica; 4,37 MB).(mm)

Sadržaj broja 3 (2009) 

 

Duhovno povezujemo raseljeno hrvatsko biće

Hrvoje Salopek (Zagreb, 1960.) široj je domovinskoj javnosti poznat kao autor knjige Ogulinsko-modruški rodovi, knjige o prošlosti ogulinskoga kraja, a iseljeništvu i hrvatskim manjinama kao djelatnik Odjela za hrvatske manjine Hrvatske matice iseljenika putem koji je inicirao i realizirao više manifestacija radi osnaživanja veza između hrvatskih nacionalnih manjina susjednih država i Hrvatske, domovine njihovih predaka, te njegovanja hrvatskog identiteta. Donedavno je bio izvršni urednik Matice, mjesečne revije HMI, a odnedavno je njezin glavni urednik.

Gospodine Salopek, podsjetimo naše čitatelje na Matičine početke i osnovne zadaće.

Matica, mjesečnik i glasilo Matice hrvatskih iseljenika, prvi je put izašla 1951. Tijekom svog izlaženja Matica je prošla kroz različite situacije pa i krizna razdoblja no, unatoč različitim poteškoćama, uspjela se održati pa i danas svakoga mjeseca dolazi na brojne adrese diljem svijeta. Njezin osnivač i izdavač je Hrvatska matica iseljenika pa iz toga proizlazi njezina osnovna zadaća koja je sažeta u geslu «Most hrvatskoga zajedništva»; ona, dakle, spaja iseljenu i domovinsku Hrvatsku, prati različite teme koje su zanimljive našim čitateljima u iseljeništvu a istodobno i našim čitateljima u Hrvatskoj a koje zanima iseljenička problematika.

Koje su to teme i sadržaji, područja koje ona pokriva, a na kojima ćete i Vi ustrajavati?

Ovaj mjesečnik prati rad ponajprije Hrvatske matice iseljenika koja je inicijator i organizator mnogih projekata za iseljenike i u suradnji s iseljenicima, te razne aktivnosti samih iseljenika - od kulturnih, humanitarnih, političkih, športskih, vjerskih i gospodarskih - te život «običnog» čovjeka u iseljeništvu kao i teme iz povijesti iseljeništva. Obrađujemo i teme iz života hrvatskih manjina koje su bitan segment hrvatske dijaspore, kulturnu baštinu hrvatskih manjina, jezične posebnosti te očuvanje i status hrvatskoga jezika u tim sredinama i mnoge druge aspekte života. Kako je naša zadaća osnaživati veze između Domovine i iseljeništva, pratimo i sve posjete različitih udruga, KUD-ova, kazališnih družina, izaslanstava iseljeništvu kao i njihova gostovanja u Hrvatskoj. Matica donosi i brojne priloge iz Domovine kao što su reportaže, ponajprije iz onih hrvatskih krajeva iz kojih je brojnija iseljenička populacija. Ukratko, objavljujemo one sadržaje koji imaju crtu hrvatskoga identiteta. Hrvatsko gospodarstvo je također područje koje želimo približiti našim iseljenicima kao i mogućnosti ulaganja, zapošljavanja ili povratka. Ne zanemarujemo ni šport kao snažan suvremeni nositelj hrvatskoga identiteta i identifikacije Hrvata diljem svijeta; znamo da pripadnici trećeg ili četvrtog naraštaja Hrvata, koji sad već ne govore jezik svojih predaka, u vrijeme velikih svjetskih natjecanja nose kockaste majice, navijaju za hrvatsku vrstu i ponosno ističu svoje hrvatsko podrijetlo. Želimo da Matica privlači svojim izgledom, da može, svojom estetskom komponentom, biti ravnopravna drugim sličnim revijama u svijetu te da bude promicatelj prirodnih i kulturnih ljepota Hrvatske diljem svijeta te ponos Hrvata.

Kako glasilo putuje u različita govorna područja, je li bilo kakvih dvojbi glede jezične koncepcije?

Često se javljalo pitanje objavljivati ili ne objavljivati priloge na jezicima država u kojima je najbrojnije iseljeništvo, primjerice, na engleskom, španjolskom ili njemačkom jeziku, prevoditi tekstove s hrvatskoga ili donositi sažetke na stranim jezicima, no kako je zadaća Matice njegovanje hrvatskoga identiteta - a hrvatski jezik je stup toga identiteta – ona danas ima ovakvu koncepciju. Tekstovi su na hrvatskom jeziku uz kratke sažetke na engleskomu; ona je oaza materinske riječi.

Koja je specifičnost Matice u odnosu na ostala iseljenička glasila?

Matica je jedini časopis za iseljenike koji se tiska u Domovini i šalje u svijet. Ona nastoji biti magazin za cijelu hrvatsku dijasporu te, u skladu s mogućnostima, pratiti sve hrvatske zajednice i hrvatske manjine. Za razliku od tipičnih iseljeničkih glasila koja uglavnom pišu za pojedine manje ili veće hrvatske zajednice, lokalno su obojeni, pokrivaju ponajviše teme i probleme određenih zajednica. No, moram naglasiti da su oni važni i dragocjeni zajednicama koje ih izdaju. Treba napomenuti da se od samostalnosti Hrvatske njihov broj znatno smanjio. Primjerice časopisa naše političke emigracije, kojih je do 90-ih godina bilo mnogo, više nema, što jer i razumljivo. Uz klasična glasila sve su prisutniji i iseljenički Internet-portali, koji prate život pojedinih zajednica a koji i nama služe kao izvor mnogih informacija. Novi naraštaji su uvelike okrenuti novodobnom mediju - internetu - koji je brz i jeftin za razliku od tiskanih medija čije je izlaženje skupo. Ipak, kako virtualni svijet nije zamijenio knjigu, ne će ni tiskane medije pa ni Maticu koju diljem svijeta svakoga mjeseca na svojim adresama očekuju mnogi Hrvati od Ognjene Zemlje, Čilea do Novog Zelanda i Australije.

Vaše Uredništvo je adresa na koju svraćaju iseljenici tijekom svog boravka u Domovini. Što crpite iz tih kontakata?

Veselimo se svakom takvom posjetu naših iseljenika jer je to prigoda da čujemo njihove zanimljive i životne priče iz iseljeničkog života te ih u Matici često ispričamo; često doznamo vrlo vrijedne podatke i detalje u svezi s našom narodnom iseljeničkom povijesti, primjerice o uzrocima seljenja, o onima koji su im pomagali, okolnostima u novoj sredini, snalaženjima i nesnalaženjima; te će priče, vjerujemo, biti kamenčići u velikom mozaiku povijesti hrvatskoga iseljeništva i pomoć budućim istraživačima u istraživanju iseljeničke problematike te umjetnicima za stvaranju slike o iseljeničkom životu. Svaki taj posjet prigoda nam je da dobijemo i povratnu informaciju od njih kao od čitatelja o tome koje ih teme zanimaju i koje je potrebno pojačati. Imamo razvijenu mrežu suradnika po različitim dijelovima svijeta i po hrvatskim pokrajinama, ta mreža stvara Maticu. Zato i ovom prigodom pozivamo iseljenike da nam se javljaju svojim prilozima i prijedlozima.

Spomenuli smo da ste i prije Matice bili povezani s hrvatskim manjinama. Otkuda ta veza i koje biste manifestacije za njih i u suradnji s njima izdvojili?

I osobno sam do studija živio u Austriji pa još iz tog razdoblja potječu moje veze s gradišćanskim Hrvatima, kasnije se to intenziviralo. Proživio sam jedno razdoblje iseljeničkog života koji se doticao i hrvatskih manjina. Austrija je specifična po ispreplitanju starije dijaspore - manjina, i novije - gastarbajteri. U HMI smo osnovali Odjel za hrvatske manjine 1993. dajući tako do znanja da se Matica, uz novije iseljeništvo, bavi i manjinama, dakle ukupnom hrvatskom dijasporom. U tom smislu pokrenuli smo nekoliko godišnjih manifestacija, primjerice, Tjedan hrvatskih manjina – za gradišćanske, moliške, Hrvate iz Rumunjske… -

Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu nacionalna manjina ali je Tjedan bio posvećen i njima kao dijelu ukupnoga hrvatskoga naroda.

Prije dvije godine organizirali smo vrlo uspješan Tjedan Hrvata iz BiH. No, uvijek naglašavamo da se slučajno ne bi pomiješali pojmovi; Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivan su narod. No, Hrvatska matica iseljenika radi na povezivanju ukupnog hrvatskog bića, a oni su bitan sastavni dio. Volim reći da Hrvati imaju dvije matične domovine, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Kad govorimo o iseljeništvu, treba znati da je veliki broj potomaka iseljenika u nekim iseljeničkim zajednicama, gdjegdje i veći, podrijetlom iz BiH. A to je čest slučaj i kod hrvatskih manjina, primjerice kod Hrvata u Rumunjskoj, Mađarskoj, Bačkoj…

Vratimo se manifestacijama…

Želeći potaknuti društvenu i gospodarsku suradnju pokrenuli smo i Forum nacionalnih manjina, gdje smo dovodili predstavnike manjina te predstavnike ministarstava, gospodarskih i kulturnih tijela, da se razmijene iskustva i povežu domovinske ustanove s manjinskima. Pokrenuli smo i godišnju nagradu «Najselo» kojom se nagrađuje najuzornije selo u manjinskim zajednicama glede njegovanja hrvatskoga identiteta, jezika, baštine, što je naišlo na veliki odziv. Uz to i Dane pučkog teatra u Hercegovcu kraj Garešnice na kojem se predstavljaju amaterske skupine iz manjinske zajednice na kojem se mnogi prvi put predstavljaju izvan svoje zajednice. Sve te sadržaje onda naše glasilo prati i dalje popularizira.

Napisali ste knjigu o prošlosti ogulinskoga kraja. Jeste li nastavili istraživati slične teme?

Radim na istraživanju obiteljske povijesti, rodoslovlja, a i ta me istraživanja vode u Austriju. Dio roda Salopeka živi u Austriji, Mađarskoj, SAD-u…, pa se čini da je povijest svakoga hrvatskoga roda i hrvatska povijest migracija u malom.

Mira Ćurić
Hrvatsko slovo

{mxc}

Pet, 23-04-2021, 04:59:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.