Prof. dr. Miroslav Tuđman: Treba se vratiti na Cutileirov plan za BiH

 

Miroslav Tuđman, najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, uvjeren je da će nakon izbora početkom naredne godine biti novi predsjednik Republike Hrvatske i svih Hrvata.

"Raspoloženje u Hrvatskoj takvo je da više nema niti nade, niti povjerenja u aktualnu politiku, dakle da može Hrvatsku izvesti iz ove finansijske i dužničke krize. Hrvatska je danas prezadužena. Osnovni razlozi zašto sam se odlučio za kandidaturu jeste moje uvjerenje da se Hrvatskoj može vratiti nada i ponos i da se može drugačije voditi politika. Moramo obnoviti Hrvatsku kako bismo stvorili sigurno i stabilno društvo u kojem će se dobro živjeti" - kazao je Tuđman na početku razgovora za "Dnevni avaz.

Miroslav Tuđman

Koliku podršku imate? U jednom dijelu hrvatske javnosti tvrdi se da ste Vi, zapravo, "autstajder" u predsjedničkoj utrci.

Pazite, inicijativu da se ja kandidiram pokrenula je jedna grupa hrvatskih akademika, sveučilišnih profesora, generala, veterana Domovinskog rata i gospodarstvenika. Ja sam to puno puta rekao u medijima, ali se preko toga šutke prelazilo. To je jedan scenarij koji je očekivan. S jedne strane, nastavit će se s tim prešućivanjem, a povremeno će se ići i s tezama kako nemam više od jedan ili dva posto glasova.

Tko će biti Vaš glavni protukandidat u utrci? Govori se o kandidaturi premijera Ive Sanadera.

Za sada se samo u naznakama govori o tome tko će biti moji protukandidati. Objektivno, SDP i HDZ imaju stranački pogon koji im daje određenu prednost. Ali, izbori za predsjednika nešto su drugo. Konačno, kandidat za predsjednika morat će se odreći svog stranačkog članstva. Bit će to neizvjesna utrka. Mislim će se odlučivati između mene i kandidata HDZ-a i SDP-a.

Očekujete li snažnu podršku Hrvata BiH?

Očekujem potporu ne samo Hrvata iz BiH nego i iseljene Hrvatske, ali i u samoj Hrvatskoj. Postoji niz grupacija u Hrvatskoj koje su nezadovoljne aktualnim stanjem, od veterana Domovinskog rata do vjerničke Hrvatske. Vjerujem da svi oni očekuju obnovu Hrvatske na novim osnovama.

Kako gledate na prijedloge za uređenje BiH i bi li Hrvati konačno trebali dobiti svoju federalnu jedinicu?

Smatram da bi se trebalo vratiti na Cutileirov plan, koji je bio uvjet za međunarodno priznanje BiH, odnosno načela o ustavnom ustrojstvu BiH u kojima se govori o tri jedinice prema nacionalnom ključu. Iskreno rečeno, ne vidim koje bi drugo rješenje bilo moguće, a da se sva tri naroda osjećaju i konstitutivni i ravnopravni u BiH. Ako se dogovor trojice lidera u BiH gradi na tim osnovama, a pretpostavljam da jeste, onda mislim da bi to moglo stvoriti pretpostavke da se reducira narasla birokracija te da se BiH reducira na tri entiteta i četvrti distrikt Sarajevo. To ću, svakako, podržavati i ako budem izabran za predsjednika Hrvatske.

Ali, mnogi smatraju da bi Kutiljerovim planom bila izvršena mirna podjela BiH?

Mislim da je to vrlo neozbiljna teza. Pitanje eventualne podjele BiH nije stvar unutarnjeg samoodređenja, već i pitanje međunarodne zajednice. Jer, države ne mogu nastati samo po unutarnjoj volji nego i po volji međunarodne zajednice. Prema tome, mislim da je to više argument onih koji nisu za takva rješenja nego što postoji realna opasnost od podjele BiH.

Navršila se 18. godišnjica Karađorđeva. Mislite li da su na tom sastanku Franjo Tuđman i Slobodan Milošević dijelili BiH?

To su mitovi bez činjenične podloge. Karađorđevo nije imalo za temu razgovora podjelu BiH, nego je o tome kasnije nastao mit iz raznih potreba. Da je bilo dogovora u Karađorđevu, onda bi se BiH podijelila! Te priče išle su tako daleko da su neki tvrdili da postoje snimke tih razgovora, neki transkripti. To je ponavljano sve vrijeme tijekom 1992. i 1993. godine. Pokazalo se da su to sve izmišljotine. Nikada nitko nije donio neki argument o podjeli BiH. Hrvatska bi, po tome, trebala trećinu svoga teritorija dati za dva kantona u BiH. Pa, koja je to logika?! A sve vrijeme se zaboravlja da je Izetbegović predsjedniku Tuđmanu nudio da se zapadna Hercegovina pripoji Hrvatskoj te da je Tuđman to odbio.

Imate li argumente za te tvrdnje?

Pa, postoje vam svjedoci. To je Jacques Klein izjavio, Mate Granić i drugi.

Kako ocjenjujete politiku premijera RS Milorada Dodika? Je li prijetnja podjele BiH realna?

To nije realno. Da bi se takvo nešto dogovorilo, mora doći do pristanka međunarodne zajednice. To, naprosto, ne može funkcionirati. Međunarodna zajednica ima takve instrumente na raspolaganju da bi izolirala RS. Ti ljudi u slučaju osamostaljenja ne bi bili priznati, ne bi mogli putovati, niti bi imali pravo na zaštitu. Ja, naprosto, ne vjerujem da je to moguće.

Faruk Vele
Dnevni avaz

{mxc}

Pet, 23-04-2021, 03:38:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.