Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990. - Najvažnije je da su BiH Hrvati krenuli zajedno

Jedan od značajnijih događaja, prije svega po hrvatski narod u BiH, a sigurno i za daljnju budućnost BiH jest i Deklaracija hrvatskih stranaka u Kreševu glede budućeg ustroja BiH. No, i ona među Hrvatima ima i pristaše i kritičare.

Povodom njezina potpisivanja razgovarali smo s predsjednikom HDZ 1990. i ministrom u Ministarskom Vijeću BiH Božom Ljubićem, jednim od šest potpisnika. Potpisali ste Kreševsku deklaraciju, u javnosti se, uglavnom govori da je preopćenita, neki ocjenjuju kako joj nedostaje konkretnosti. Recite nam nešto više o Deklaraciji i o primjedbama na nju?

- Najveća vrijednost ove deklaracije hrvatskih stranaka je to što je potpisana u matrici hrvatskog dogovora u BiH. Druga njezina vrijednost je što ona definira načela ustava i zbog toga je ona za neke preopćenita. Odbijam sve prigovore u tom smjeru jer smatram da svi skupa u BiH moramo krenuti od načela na kojima se može ustrojiti jedna održiva i funkcionalna država, a onda, kad se usuglasimo oko načela, evo, hrvatske stranke su se usuglasile, treba se usuglasiti s ostala dva naroda, i onda, prema jasnim načelima krenuti u izradbu novoga ustava. Dogovor oko novog ustava treba se održavati na transparentan način i, drugo, treba ga smjestiti u institucije. Sve je to nedostajalo pokušaju ustavne reforme prije godinu i pol dana, koja je propala u Parlamentu, jer, niti je vođena na bazi načela, niti je rađena transparentno, niti je vođena u institucijama sustava. Glede samog sadržaja deklaracije najbitnije je da mi tražimo korjenitu ustavnu reformu, nikakve palijativne promjene.

Drugo, tražimo da reforma bude urađena na simetričan način, da se prava konstitutivnih naroda sigmatiziraju na jednak način na čitavoj teritoriji BiH, i da se individualna prava konzumiraju sukladno suvremenim demokracijama u svijetu. Treće, što je tu jako bitno, da predviđamo ustroj BiH u tri razine vlasti što znači, državna, srednja i lokalna. Ono što je važno na državnoj razini jest da se vlast konstituira i prakticira na načelu pariteta i rotacije, a u odlučivanju na načelu konsenzusa. Na srednjoj razini, koja će sigurno biti najteže pitanje u pregovorima jest to da ona uključuje zakonodavnu, izvršnu i sudbenu funkciju, što znači da se BiH konstituira kao složena, odnosno federalna država. Lokalna razina da se konstituira sukladno proporcionalnosti i da se izbjegne bilo kakav poseban status pojedinih gradova, općina, kao što sada imamo Brčko-distrikt, grad Mostar, čiji je sadašnji ustroj apsurdan. To je što se tiče razina vlasti.

Sljedeće što je u toj deklaraciji bitno jest da će se izvorni djelokrug pojedinih razina vlasti definirati ustavom, a ne ga, kao sada, ostaviti nedefinirano. Sada imamo upravo to pa se ne zna što je čiji djelokrug, a posljedica toga je blokiranje. Sljedeće, ono što je možda premalo zamijećeno jest da mi tražimo da se taj proces ustavne reforme završi do kraja mandata Visokog predstavnika. Zašto? Visoki predstavnik ima mandat Savjeta sigurnosti i Vijeća za implementaciju mira. Time želimo reći da Daytonski sporazum nismo dobili dogovorom strana u BiH, kako se često kaže, niti je on verificiran u parlamentu, već da je on nametnut kao dio mirovnog sporazuma. Na taj način želimo Međunarodnu zajednicu učiniti suodgovornom za ustavnu reformu u BiH. Prema tome, mislim da je na razini načela ovaj dokument bez praznina ali, naravno, u sljedećoj fazi, na ovim načelima, valja izraditi koncept državnog uređenja BiH, i na kraju, izradba ustava.

Nedavno ste u jednoj televizijskoj emisiji naveli primjer razdvajanja kantona u Švicarskoj, zar ne bi bilo logičnije urediti BiH s više kantona gdje bi postojali većinski hrvatski, većinski srpski i većinski muslimanski-bošnjački kantoni i unutar njih primijeniti Bečki sporazum? Uostalom, to i jest BiH.

- To sam naveo u kontekstu prigovora moga sugovornika, novinara, da je ovo što mi zastupamo etnički koncept, koji je neprimjeren europskom, demokratskom naslijeđu. Tada sam kazao da je upravo zbog toga, etničkog, nacionalnog, kanton Zurich i podijeljen i stvoren sasvim novi, frankofonski kanton Jura, i nikome to nije smetalo, niti je [vicarsku učinilo manje funkcionalnom. Želim reći da je našim načelima o srednjoj razini vlasti, etnički element jako bitan. Činjenica je da bez njega u BiH ne može.

Za to što piše u deklaraciji, za ustavne promjene treba dobiti suglasnost i ostala dva naroda?

- U ovome trenutku je stajalište srpskih političkih elita zadržavanje statusa quo, ali svima je jasno da je takav status neodrživ. Zbog toga danas postoji i u BiH ali i u međunarodnoj zajednici konsenzus da je potrebna korjenita promjena ustava BiH. Ja to shvaćam kao zauzimanje boljih startnih pozicija od strane Srba uoči nečega što će se morati dogoditi.

Dodik predlaže Hrvatima treći entitet na što su skočili prvi Muslimani-Bošnjaci.

- Gledajte, tri federalne jedinice je moguće rješenje za BiH, više puta sam to izjavio. Također, tri federalne jedinice mogu biti i multietničke. S druge strane, moj odgovor onima koji smatraju da je to uvod u disoluciju ili raspad BiH je taj da je postojeće rješenje dezintegracija države. Prema tome, nitko nema razloga plašiti se da bi tri federalne jedinice, bilo kako ustrojene, s kontinuitetom ili diskontinuitetom teritorija, bile razlogom podjele ili raspada BiH. Upravo, dva koncepta koja su dominantna, a to je srpsko zadržavanje postojećeg stanja, a bošnjačko zagovaranje unitarnog koncepta, najpogubnija su za opstojnost države BiH.

Ulazi li u taj vaš prijedlog i Posavina, nelogično bi bilo, da ne uporabim drugi izraz za to, odreći se Posavine?

- Načela koja smo mi iznijeli u potpisanoj deklaraciji podrazumijevaju rješenje nacionalnog hrvatskog problema u njegovoj cjelini. Dakle, u svim dijelovima, ali isto tako i druga dva naroda.

Kardinal Puljić prigovorio je što deklaracija nije uzela u obzir stajališta Biskupske konferencije?

- Nisam osobno čuo takvu izjavu kardinala Puljića nego sam to pročitao, ali jasno mogu reći da ova načela ne prejudiciraju broj ustrojbenih jedinica u BiH, jasno je rečeno da se mora napustiti dvoentitetska struktura BiH. Više od dvije ustrojbene jedinice moraju biti. Ova načela dopuštaju i koncept koji je predložila Biskupska konferencija, odnosno ne isključuju ih.

Kako ide suradnja između vas i gospodina ˆČovića, s obzirom na to da ste jasno rekli da su vam na Saboru HDZ-a pokradeni glasovi u natjecanju za predsjednika HDZ BiH?

- Nas dvojica predvodimo dvije najjače stranke Hrvata u BiH, odnosno jedino naše stranke imaju zastupnike u državnom parlamentu u oba doma. Znači, naši zastupnici će odlučivati o bilo kojem konceptu, ustavnom rješenju u BiH, pa mi moramo surađivati i surađujemo. Naši osobni odnosi su dobri. Odnosi naših stranaka još uvijek su više natjecateljski nego suradnički, ali nadam se da će sve više prevladavati suradnja, jer je jedino suradnja i moguća u ovim bitnim nacionalnim pitanjima, a i dalje se možemo natjecati za naklonost birača glede drugih važnih pitanja, primjerice gospodarstvo i slično, rekoh o ovom nacionalnom pitanju, tu moramo surađivati i mi vrlo dobro surađujemo, kao u Vijeću ministara i u vladi Federacije.

Nedavno ste bili u Zagrebu. Susreli ste se i s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom?

- U Zagrebu sam bio povodom pokopa akademika Pavletića, predsjednika Sabora, privremenog predsjednika države u jednom vremenu, ali sam se sreo i s Ivom Sanaderom i najužim stranačkim dužnosnicima. Naravno, razgovarali smo o sadržaju Deklaracije, razmijenili informacije i kada je u pitanju i BiH ali i regija. Ustavna reforma, rješenje političke krize u BiH odvija se u kontekstu i regionalnog preslagivanja i širih svjetskih političkih odnosa. Mi kako predstavnici hrvatskog naroda dužni smo razmjenjivati informacije i stajališta, što smo i uradili. Naravno, razgovarali smo i o odnosu hrvatske vlade prema položaju Hrvata u BiH o svakom obliku razvoja.

Bili ste i na Usori i u Žepču. Kakvi su dojmovi?

- Tu sam u prvom redu u stranačkoj poziciji s visokim stranačkim izaslanstvom, ali smo, naravno razgovarali i o svim životnim pitanjima koja zaokupljaju svakog čovjeka. U Usori smo se sreli i s načelnikom općine, koji nije član naše stranke. Htjeli smo od njega čuti koji su to gorući problemi i koji su prioriteti. Neki od njih su otvaranje gospodarske zone nužne za gospodarski razvoj, rješavanje uskog grla mosta, koji veže stanovništvo Usore s glavnom cestom, pitanje osnovne škole u Tešanjci, koja je napravljena ali nije u funkciji. Dogovorili smo se kako i s političke i razine izvršne vlasti možemo pomoći da se to riješi. U \epču smo se sreli sa stranačkim kolegama i raspravili o pitanjima koja se tiču organizacije našega Sabora koji će se održati početkom studenoga, ali i o pripremi stranke za izbore za Hrvatski sabor, što je jako važno. Narod treba iskoristiti svoje pravo i glasovati.

Što mislite bi li stranka - koja bi prva zatražila, službenim putom od svih relevantnih međunarodnih institucija, te od država potpisnica Daytonskog sporazuma, a zbog neodrživosti ovakvog stanja ustroja BiH, održavanje Nove mirovne konferencije - učinila pravi potez? Može li to, primjerice, biti vaša stranka? Bi li to bilo mnogo mudrije nego se ovdje natezati još nekih deset i više godina oko reformi oko kojih je teško postići dogovor.

- Mi smo s tim prijedlogom već izašli. Ja sam rekao jasno i međunarodnim predstavnicima, i medijima ovdje u BiH, samo je pitanje koliko je to bilo zabilježeno. Da budem otvoren, BiH nikada do sada nije konstituirana bez međunarodnog čimbenika, uvijek je rješenje za BiH pronađeno nekom mirovnom konferencijom. Sve je plod međunarodnog mirovnog sporazuma U ovom trenutku nema spremnosti međunarodnih čimbenika da se ide u tom smjeru, ali ne znači da toga ne će biti

Još nešto što vas nisam pitao a željeli biste reći?

- Pa eto ovo aktualno, želim reći da smo mi prihvatili Lajčakov prijedlog reforme policije, ne zato što smatramo da je perfektan, već zato što je to uvjet za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a nama Hrvatima je jako bitno da što prije uđemo na europski kolosjek. Time bi naše, hrvatske akcije u BiH porasle.

Anto Marinčić
Hrvatsko slovo

{mxc}