Prva Hrvata u Vojvodini treba bolje braniti

 

Đorđe Čović spada u mlađu generaciju visoko obrazovanih Hrvata u Vojvodini, koji se sa svoje 43 godine ne želi pomiriti sa sudbinom stalnoga zapostavljanja građana hrvatske nacionalnosti u Vojvodini. "Ne ponovilo se nikada više, a zato moramo sada izboriti se za poštivanje svih naših zakonskih prava", kaže Čović, kada ga se pita za nekadašnje progone. Pragmatik, na Ekonomskom fakultetu u Subotici završio je i poslijediplomski studij iz smjera "Poslovna inteligencija", a uvjeren je da u današnjim vremenima više nego ikada, "služenje svojoj zajednici iziskuje široko znanje i djelotvornost. Ne može se u politici govoriti napamet, niti očekivati da će stvari doći na svoje same po sebi".

Na osnivačku skupštinu Demokratske zajednice Hrvata (DZH), u Novoj općini u Subotici, 24. lipnja ove godine, došao je velik broj ljudi, posebice velik broj mladih i zrelih aktivnih ljudi. Jeste li očekivali takav odaziv?

Na skupštini je došlo gotovo 200 ljudi, što je zaista mnogo u ovom kraju i u ovo doba, ali nismo se iznenadili. Odaziv je bio logična posljedica rada mojih suradnika i mog rada, te činjenice što je u našoj zajednici veliko nezadovoljstvo zbog toga što u do sada postojećim strukturama nisu znali ili htjeli dati odgovore na izazove koji su pred svima nama, nego su ponekad čelnicima bili bitniji vlastiti interesi. DZH je već treća politička organizacija osnovana na ovim područjima nakon 1990., i to na isti način, zbog nezadovoljstva s postojećim stanjem. Poslije Hrvatskoga Narodnog Saveza i HBSS-a, koji svoje ciljeve nisu ostvarili, mi se nismo ustrojili tek sa zamisli da vidimo, pa probajmo i mi. Daleko od toga, mi smo svjesni da ljudi padaju u beznađe, da vrijeme ne radi sada za one koji čekaju ni za one koji isprobavaju. Mladima također godine prolaze i trebaju ostvariti svoja prava na vrijeme, a starijima - koji žive sa svojim iskustvom i životnim zaslugama - treba omogućiti zasluženo mjesto a ne samo davati im tek neko prešućeno priznanje.

Hoće li doći do nekih novih lomova u hrvatskoj zajednici zbog pojavljivanja nove stranke?

S takvim frazama bi nas htjeli paralizirati, ali ništa od toga. Mi dolazimo na jedan do sada prazan prostor, u trenutku kad se je donedavno hrvatska najjača stranka stopila s Demokratskom strankom koja hrvatska nije. Osim toga, svjesni smo dužnosti da stvorimo što širu koheziju hrvatskog žitelja na ovim prostorima. U samo dva i pol mjeseca uspjeli smo osnovati nekoliko ogranaka ne samo diljem Vojvodine nego i u Srbiji. Zadatak nam je sada doći do ravnopravnog statusa za sve građane, pa naravno i za Hrvate, u AP Vojvodini i u Srbiji.

Možete li već sada dati neku ocjenu o stavovima nehrvatskih stranaka prema tek osnovanoj DZH?

Smatram da je stav korektan, gleda se na nas s poštovanjem na političkoj sceni Vojvodine, pa tu želim spomenuti Liberalno-demokratsku Bunjevačku stranku, Ligu Socijaldemokrata Vojvodine, Savez vojvođanskih Mađara, Njemački narodni savez. Isto tako i institucije. A stranke sa središnjicama u Beogradu, ravnodušne su, kao DS, G-17+, SRS, DSS. Žalim što iz DHSV-a, koji bi trebao brinuti o slozi Hrvata u Vojvodini, kako što mi brinemo i nikoga ne rušimo nego nastojimo postati dobrim instrumentom ostvarenja hrvatskih interesa, žao mi je ponavljam, da od nekih od njihovih čelnika dolaze izmišljotine i neprimjereni ispadi. S Hrvatskim nacionalnim vijećem smo već imali konstruktivan razgovor, a možda će i DHSV, koje je odbilo razgovor, promijeniti svoje stavove. Dapače, oni bi po važećem zakonu morali obnoviti svoje vodstvo i izabrati novo legalno vodstvo, pa vjerujem da će biti moguć dijalog kad urede svoje prilike prema važećim pravilima.

Kakva je zastupljenost hrvatske manjine u Skupštini u Beogradu?

Rad "našeg" predstavnika, gosp. Petra Kuntića, je negativan, i donekle je on i odgovoran za postojeće stanje u Vojvodini, za cjepkanje. A od svojih proklamiranih ciljeva ništa nije ostvario. A kako bi se njima i posvetio, kad se u Skupštini uopće ne predstavlja kao predstavnik hrvatske zajednice, nego kao poslanik Demokratske stranke. Mogu reći na osnovi neoborivih podataka, da se čak i protivi u Beogradu pravima manjinskih zajednica. U zadnje vrijeme se je to dokazalo kad je u beogradskoj Skupštini usprotivio se povećanju proračunskih sredstava manjinama, što ide nauštrb građana, njihovog obrazovanja, kulturnih djelatnosti, tiskovina, itd. Njegov DHSV je u koaliciji s Demokratskom strankom, a ona se zasigurno ne će boriti za naša prava...

 U Subotici u vlasti 

Vrlo je važan i odnos lokalne vlasti, posebice u Subotici, ali i u cijeloj Vojvodini prema hrvatskoj zajednici?

Mi smo svjesni da će DZH u veoma kratkom roku biti središnja snaga hrvatske zajednice u Vojvodini pa prema tome nastupamo odgovorno od samoga početka na institucionalnom području. Naš prvi službeni posjet nakon osnivačke skupštine bio je gradonačelniku Subotice, gosp. Gezi Kučeri, koji nas je primio kao respektabilnoga čimbenika lokalne političke i društvene scene. Naš rad nas pretvara u čimbenika ne samo u Vojvodini nego i u Srbiji, gdje možemo djelovati. Što se Subotice tiče, želim napomenuti da Mađari, Hrvati i druge manjinske zajednice sačinjavaju 70 posto puka, pa prema tome logične su i neke koalicije kako bi najbolje izborili prava hrvatske manjine. Međutim, sve ovisi o nadolazećim okolnostima, moguć je i naš pojedinačni nastup. A vjerujte mi, svi građani znaju, bez obzira na nacionalnost, da svi mi radimo za boljitak i visoke europske standarde suživota i napretka cijeloga društva. Važno je da budemo slobodni od onih kojima to nije cilj, a često im je cilj i čisto osobni, materijalni profit na račun sredstava koja dobivamo za rad zajednice. Zbog toga zahtijevamo da se ta sredstva upisuju, troše i prikazuju transparentno, što u nekim udrugama nije bio slučaj.

Što je s medijima na hrvatskom jeziku?

U Hrvatskoj ste upoznati s poteškoćama na tom području, s problemima u školstvu, u korištenju i podučavanju hrvatskoga, itd. Bez pravog predstavnika u Skupštini i bez iskrenog zauzimanja naših stranaka i ustanova to ne možemo nadvladati. Vojvodina nema punu autonomiju, a to je veliki problem, ali i ta pravila i zakoni koji postoje nisu korišteni zbog odstupanja nekih čelnika koji nastupaju u ime hrvatske zajednice. Uz to, i za medije i za kulturu potrebna su sredstva, a to što daje naša matična država i to što daje AP Vojvodina treba biti pošteno raspodijeljeno i dokazano. Već s time, stanje bi se moglo popraviti.

Postoji li još uvijek strah među Hrvatima u Vojvodini?

Objektivnih razloga za strah nema, jer postoje nepravde i često marginalizacija na nekim širim područjima, ali progona nema i uvjeren sam da ih nikada više ne će biti. Barem mi i svi ljudi demokratskog uvjerenja na tome radimo. Ali ne mogu se samo tako izbrisati usmena predaja, dokumenti, osobna iskustva, nedavna zbivanja od 1990. pa kroz nekoliko narednih godina kad je prognano 40.000 Hrvata sa širih prostora. A da ne govorimo o početku XX. stoljeća pa o užasima četrdesetih godina, o 1971., itd. Sve je to u svijesti ili podsvijesti, pa tako imamo u Vojvodini 100.000 građana koji se izjavljuju "Jugoslavenima" ili "neopredijeljenima", a većina su Hrvati. Međutim, nije naš narod posebno "zastrašen", vidio sam i u Republici Hrvatskoj i u drugim zemljama, ljude koji kao da ne mogu vjerovati da će sloboda potrajati, da je došla, da je osvojena i da je ne će uništiti. Taj strah u kostima je posebice koban u Vojvodini, za hrvatsku manjinu, jer ljudi ne misle na svoja prava nego na opake misli koje možda netko drugi goji... a taj drugi zlo više ne može raditi. Promijeniti to stanje koje kod nekih postoji, ne samo da je stvar vremena, nego i zadatak medija, stranaka i udruga, škola i obitelji, da vrate samopouzdanje svakom članu, svakom čovjeku. Pogotovo, da stvore povjerenje u zakon.

Što se budućnosti tiče, što očekujete, u što vjerujete?

Uvjeren sam u ravnopravnost Hrvata i u budućnost krasne nam Vojvodine, zemlje kulturnih ljudi po rođenju i nasljedstvu, spremnih na rad i na obrazovanje, na solidarni suživot. Dopustite mi da pozovem sve Hrvate da posjećuju ove krajeve, naše salaše, gradove, sela, naše kulturne priredbe, naše ustanove, jer one to zaslužuju. A zbog svoje visoke kvalitete, sve one i cijela zajednica zaslužuju i trebaju čestite, iskrene predstavnike koji mogu stvoriti ozračje poštivanja, jedinstva i suradnje u Vojvodini i šire. Republici Hrvatskoj moramo zahvaliti na pomoći koju je do sada dala Vojvođanima, posebice u teškim vremenima, te vjerujemo da će se suradnja nastaviti, pa i ojačati. Pred nama je razdoblje ostvarivanja, požrtvovnosti nas koji smo preuzeli stanovite važne odgovornosti, a nakon toga uskoro će doći vrijeme općeg boljitka u životu Vojvodine.

Jelena Simović
Fokus

{mxc}

Sri, 27-05-2020, 07:30:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.