Institut Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu je znanstvena institucija od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku budući da zapošljava najveći broj znanstvenika iz područja prirodoslovlja. Iako se nekima brojka od nešto više od 500 zaposlenih istraživača na IRB-u može činiti jako velikom, treba imati na umu da, kada se njoj pribroje i zaposlenici s drugih institucija koje se bave temeljnim istraživanjima, Hrvatska po broju istraživača znatno zaostaje za prosjekom u drugim zapadnim zemljama. Ipak, istraživanja koja se obavljaju na IRB-u na svjetskoj su razini, što znači kako ona predstavljaju jedan od ne prečestih primjera u kojima Hrvatska uspijeva držati korak s razvijenim svijetom. Zato se čini posebno važnim ne ugroziti opstanak IRB kao najvećeg istraživačkog centra u Hrvatskoj, kako bi se zadržao nekakav temelj za sustizanje zaostataka Republike Hrvatske na području razvoja i primjene visokih tehnologija. U razgovoru za Jutarnji list, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. Mladen Žinić, najavio je jučer preustroj IRB-a u skup Nacionalnih Instituta, odbacivši na upit novinarke mogućnost da se na taj način na mala vrata uvodi komercijalizacija IRB-a. Nažalost, pitanje zašto se baš sada neposredno prije izbora ide na podjelu IRB-a na više manjih Instituta nije dobilo nikakav jasan odgovor.

‘Ruđer’ neće biti privatiziran, bit će nacionalni institut 

S dr. Mladenom Žinićem, ravnateljem Instituta Ruđera Boškovića (IRB), razgovarali smo o prijedlogu Uredbe prema kojoj bi se IRB tranformirao u Nacionalne institute Ruđera Boškovića (NIRB).

Što je suština promjene?

- To je tek ideja koja prolazi raspravu na Institutu i prerano je došla u javnost. Ako neka institucija ima status nacionalne, ona preuzima obaveze na nacionalnoj razini. Nudimo naše laboratorije i mentore za obrazovanje. Mi smo spremni za nove dužnosti, prvenstveno prema sveučilištima i regionalnim zajednicama. No, to znači i određeno restruktiranje unutar Instituta.

Koje su nove inicijative? - Pokrenuli smo inicijativu za podizanje kriterija za osnivanje laboratorija i sada ćemo napraviti unutranju evaluaciju postojeća 82 laboratorija. Predviđa se osnivanje startnih laboratorija za mlade i znanstvenike povratnike. Moramo identificirati nove lidere unutar IRB-a jer danas znanost nose ljudi u dobi od 30 do 45 godina. Na IRB-u, primjerice, u kemiji i fizici samo po tri istraživača u toj dobi imaju svoje projekte. Nešto je bolje u biologiji i biomedicini, no u suštini dobna struktura naših lidera nije dobra. &

Hoće li se Ruđer težiti komercijalizaciji znanja?

- I dalje ćemo se baviti fundamentalnim istraživanjima, samo želimo osnažiti izvrsnost. Inače, IRB je osnovao tvrtku Ruđer inovacije koja se brine za komercijalizaciju znanja. Takve tvrtke imaju i instituti Max Planck i Weizman te sveučilišta Oxford i Imperial College, s čijim smo tvrtkama u partnerskom aranžmanu.

Hoće li NIRB biti skup instituta?

- Bit će skup instituta, ali ti instituti neće biti pravne osobe. Neki zavodi na IRB-u, poput onoga za istraživanje mora i okoliša, imaju više od 100 ljudi i veći su nego neki fakulteti. Logično je da takav zavod bude institut unutar Nacionalnih instituta. Željeli smo otvoriti i mogućnost da nam se pridruže i neki drugi hrvatski javni instituti koji zadovoljavaju kriterije izvrsnosti.

Hoće li se neki dijelovi NIRB-a privatizirati?

- To s privatizacijom zaista nikome nije palo na pamet. Institut je javni i to treba ostati. Bila bi šteta da se dogodi nešto drugo.

Zašto se sve odvija u tajnosti, pa čak i članovi Upravnog vijeća ništa ne znaju?

- Nije riječ o tajnosti, nego stvari moraju imati svoj tok. Predstojnici većih zavoda zajedno su sa mnom radili i sad smo došli do prijedloga i obrazloženja Uredbe. No, to su sirovi dokumenti koji moraju proći raspravu na Znanstvenom vijeću u ponedjeljak. Onda se ide na UV, a nakon toga inicijativa ide prema Ministarstvu znanosti i Vladi.

Zašto se transformacija odvija u predizborno vrijeme?

- Ne želim miješati politiku u znanost. Ne vidim nikakvu vezu između izbora i transformacije najveće znanstvene kuće. Ako Ruđer zaslužuje status nacionalnog instituta, mislim da će to svaka vlada podržati.

Tanja Rudež
Jutarnji list

{mxc}