Hrvoje Hitrec, predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, u razgovoru za Večernji list osvrnuo se na trenutno stanje na hrvatskoj političkoj sceni. Na pitanje zašto je ustvrdio kako je premijer Sanader predstavnik fetišističke politike, Hitrec odgovara: "U beskonačnom popuštanju svim pritiscima i ucjenama koje dolaze od onih velikih europskih sila koje ne mogu smisliti Hrvatsku. U pristajanju da se hrvatska politika ne vodi u Zagrebu, nego u Bruxellesu i Haagu. Ali i oklijevanju da se donese odluka o gospodarskom pojasu u hrvatskom moru. U ravnodušnom promatranju kako se formalizira tvorevina nazvana zapadnim Balkanom. No i u pristajanju da se djeluje (i izručuje) po izmijenjenoj optužnici haaškog tužiteljstva protiv Gotovine, Čermaka i Markača, koja je u izravnoj suprotnosti s Ustavom RH i prijeti trajnom destabilizacijom Hrvatske.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Ante BeljoPrenosimo iz novog broja Hrvatskog slova razgovor s Antom Beljom, članom upravnog odbora Hrvatskog kulturnog vijeća i upraviteljem Hrvatskog informativnog centra. U njemu se Beljo osvrće detaljno na ulogu prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, posebice na njegove nastupe u iseljeništvu: "Iseljeništvo je jako dobro znalo sve zamke koje su radile jugodiplomatska predstavništva i Udbine agenture u iseljeništvu. Prva im je zadaća bila razbijanje hrvatskog jedinstva, zajedništva, kako bi se onemogućilo iseljeništvo u tada izuzetno potrebnim jedinstvenim nastupima. Provokacije su bile učestale, ubacivali su svoje ljude u hrvatske organizacije i udruge, s ciljem da ih se povezuje s ustaštvom kao nejefikasnijim načinom diskreditacije. Tuđman je sve to jako dobro poznavao.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Prenosimo razgovor s mons. dr. Milom Bogovićem objavljen u jučerašnjem Jutarnjem listu. Na pitanje "Zašto, uopće, imate toliko neprijatelja, oponenata, komentara… kad se pojavite u javnosti?", mons. dr. Mile Bogović odgovara: "Očito da nas dvojica živimo u drukčijem okruženju. Ja u svom okruženju slušam pohvale i u mjeri koju sigurno ne zaslužujem. Dakako, do mene katkada dopiru i takvi glasovi koji bruje u vašem okruženju. Najprije da načelno odgovorim. Nije u ovom svijetu osporavan samo onaj koji ima krivo. Bilo je mnogo pravednika koji su vođeni ‘od Poncija do Pilata’ - kako naš narod kaže...".
Add a comment Add a comment        
 

 
Mile Bogović U nedavnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, mons. dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup, objasnio je još jednom razloge zbog kojih su biskupi i akademici reagirali u slučaju Glavaš. Ovo je bilo potrebno, jer u halabuci koju danas dižu mediji u Hrvatskoj često se potpuno izgubi glas razuma, a događaji poprime krivo tumačenje. Izdvajamo: "To nije bila naredba (apel biskupa i akademika, op. ur.), nego skretanje pozornosti na čovjeka kojeg ne obilježava samo zlo, kakvu sliku uporno stvaraju mediji, nego i dobre strane, što je i on sam štrajkom glađu pokušavao dokazati.".
Add a comment Add a comment        
 

 
kardinal Vinko PuljićU Večernjem listu kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, govorio je o teškom stanju u Bosni i Hercegovini. Zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH, najavljeno za 2007. godinu, kardinal je prokomentirao riječima: "Pristup međunarodne zajednice i velikih sila pitanju rješavanja i stabiliziranja BiH bio je vrlo nekorektan. Nakon naših jasnih upozorenja kako je rat zaustavljen, ali da nije uspostavljen pravedni mir, jasno nam je rečeno da se sprema Dayton II. Nakon toga dvije su velike sile srušile taj prijedlog želeći očuvati status quo! Potom su visoki predstavnici imali dvostruka mjerila. Kada sam ih upozoravao u privatnom razgovoru da je to nepravda, jedan je iskreno rekao kako mu je to važno radi karijere te da će nam trebati deset godina za ispravljanje tog statusa.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Večernji list objavio je danas razgovor s fra Jozom Zovkom, u kojem se uglavnom govori o Međugornju. Podsjećamo, fra Jozo Zovko bio je župnik u Međugorju 1981. kada su započela Gospina ukazanja.  Zbog deklariranog vjerovanja u Gospina ukazanja osuđen je od jugoslavenskih vlasti na 3,5 godine zatvora, od čega je odslužio 18 mjeseci. Fra Jozo Zovko rođen je 1941. u Uzarićima. Zaredio se 1967. godine. Teologiju je studirao u Sarajevu i Ljubljani. Član je Hercegovačke franjevačke provincije.
Add a comment Add a comment        
 

 
Prenosimo razgovor s Hrvojem Hitrecom objavljen u Večernjem listu. Na pitanje zašto s državne razine nije vidljiva strategija razvitka hrvatske kulture, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga vijeća odgovara: "A tko će izložiti prihvatljivu strategiju hrvatske kulture? Božo Biškupić? ... Paradoksalno, jedinu konzistentnu viziju objelodanio je Mesić početkom stoljeća, kada je poručio da u Europi "ne će biti potrebne nacionalne književnosti" (na proslavi stote obljetnice DHK). No da, razrađenu strategiju ima još Biškupićev pomoćnik, velikosrpski kadar Čedomir Višnjić, zadužen za pretovar hrvatskih pisaca u srpsku književnost. Jedina vidljiva strategija s "državne razine" jest ipak novčano pogodovanje balkanskim projektima, u okviru regionalne suradnje.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Mario AnčićZanimljiv portret Maria Ančića, devetog igrača svijeta na ATP ljestvici tenisača, donosi Glas Koncila u svom novom broju. O obitelji i školovanju Ančić kaže: "Iako je tenis individualan sport bez duhovne i materijalne pomoći, razumijevanja i ljubavi obitelji, ne bih uspio. Svi smo veoma povezani i uvijek se čvrsto držimo zajedno. Roditelji su se mnogo odrekli zbog nas. Putuju s nama te nam pomažu oko školskih obveza. Od samih početaka naglašavali su važnost škole, a sâm sam to osobito počeo razumijevati u srednjoj školi i sada na fakultetu. Kad sam na putu, majka mi tekstove šalje faksom i prikupi bilješke od prijatelja tako da sam u tijeku. Pravo me oduvijek zanimalo. Čitam kad god stignem, na putovanjima, u hotelskoj sobi između treninga.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Branimir Glavaš Ivan Drmić, član Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje, stranke koju je osnovao Branimir Glavaš, na konferenciji za tisak održanoj jučer, 28. studenoga 2006., dao je na uvid razgovor s Branimirom Glavašem. Ovaj razgovor, po tvrdnjama Ivana Drmića, trebao je biti objavljen u Večernjem listu, ali to se na koncu nije dogodilo. "Glavaš je na pitanja Večernjeg lista odgovorio posljednjim atomima snage", rekao je Drmić. "Na svako pitanje je sam pisao odgovore, ali interview nije objavljen". Treba primijetiti da je ovaj razgovor prešućen u gotovo svim medijima, iako bi po prirodi stvari on trebao biti vrlo zanimljiv novinarski materijal. To zorno govori o stanju demokracije u Hrvatskoj.
Add a comment Add a comment        
Sri, 9-07-2025, 01:34:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.