GradišćeIz Hrvatskoga slova donosimo razgovor autora Branimira Součeka sa Petrom Tyranom, glavnim urednikom gradišćanskih Hrvatskih novina, o trenutnom nezadovoljavajućem odnosu koji i država Hrvatska i Austrija imaju spram te nacionalne manjine, što je između ostaloga i jedan od uzroka konstantnog smanjenja njihovoga broja u drugoj polovini 20. stoljeća. Izdvajamo: "Da se sve razvijalo kao kod drugih naroda i oslanjajući se na prirodni natalitet i porast puka, od oko 150.000 tadašnjih doseljenika u današnja područja, gdje su živjeli i gdje dijelom i danas još žive gadišćanski Hrvati, danas bi ih trebalo biti oko jedan milijun. A ima ih u najboljem slučaju 65.000 u navedene četri susjedne zemlje. Paradoskalno je, ali za nas, nažalost, svakodnevica: ako država prepušta prije svega privatnim institucijama i obiteljima, da se same brinu o opstanku nacionalne manjine, onda to ne ide, jer one to jednostavno nisu u stanju".
Add a comment Add a comment        
 

 
PečarićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s akademikom Josipom Pečarićem, redovitim sveučilišnim profesorom matematike na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i članom Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. Na temu «odljeva mozgova» Pečarić je između ostaloga prokomentirao: "Ne mogu biti zadovoljan sa situacijom kod nas. Mi u matematici imamo više vrhunskih matematičara vani nego kod kuće. To je uvjetovano činjenicom da niz naših matematičara ide vani doktorirati, pa neki tamo i ostanu. S druge strane, ne mogu svi – zbog ovih ili onih razloga - ni otići vani. Tako mnogi talentirani matematičari ne uspiju postići ono što su objektivno mogli. Općenito mi se čini kako naše reforme školstva samo pospješuju trend «odljeva mozgova». Ali one i ne mogu biti uspješne sve dok se ne promijeni odnos cijelog društva prema školstvu. Najbolji primjer je Južna Koreja. Recimo samo u Pusanu (oko 4 milijuna stanovnika) ima 27 sveučilišta. Svi znamo kako ta zemlja ima najbržu stopu gospodarskog rasta. Iznenadilo me je kada sam doznao da mnoge kolege s znanstvenih prelaze na pedagoške fakultete".
Add a comment Add a comment        
 

 
Milan VukovićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s članom Hrvatskoga kulturnog vijeća Milanom Vukovićem, dr. iur., bivšim sucem Vrhovnoga suda i Ustavnoga suda u mirovini. Vuković između ostaloga je inicijator i pokretač nekoliko kulturnih manifestacija, a najnovija njegova inicijativa odnosi se na utemeljenje susreta Dr. Franjo Tuđman – Hrvati kroz povijest u Velikom Trgovišću, što je svakako bio i jedan od povoda za razgovor. Izdvajamo: "Sasvim slučajno došao sam do priloga: „Novosti s ljevice, ožujak 2007.“, na kojima je objavljeno „Otvoreno pismo gradonačelniku grada Zagreba gospodinu Milanu Bandiću i svima koji se zalažu za podizanje spomenika i imenovanje jednog od gradskih trgova po Franji Tuđmanu“. U tom pismu, pisanom, kako se navodi, 11. rujna 2006. godine, ističu se nevjerojatno užasne stvari o Prvom hrvatskom predsjedniku. Da se čovjek skameni kad to pročita. Normalan čovjek to jednostavno ne može zamisliti da se ovakvo nešto uopće može napisati o životu i djelu predsjednika dr. Tuđmana. I da danas u Hrvatskoj postoje takvi negatori povijesnih činjenica".
Add a comment Add a comment        
 

 
Biskup Komarica Obično se govori o dvoličnosti međunarodne zajednice u okolnostima kada proklamirana načela bivaju zaboravljena zbog političkih interesa. No, u slučaju opstruiranja povratka protjeranih Hrvata u Bosnu i Hercegovinu od strane predstavnika UNHCR-a, EU-a i OESS-a ne može se govoriti i nikakvoj dvoličnosti, već jedino o eklatantnom rasizmu. Naime, ne postoji ni jedan razlog politički naravi zbog kojeg se Hrvati ne bi trebali vratiti, primjerice, u Banja Luku i njezinu okolicu. Jednostavno, svojim povratkom ne mogu znatnije promijeniti etničku, pa onda ni političku sliku. No, i pored toga biskup Komarica u razgovoru koji prenosimo u nastavku svjedoči: "Nema još uvijek nikakve razrađene strategije za povratak Hrvata. Znam za veliki broj izravnog opstruiranja tog povratka od predstavnika UNHCR-a, EU-a, OESS-a, koji ne samo da nisu predviđali za bosanske Hrvate nikakav novac iz višegodišnjeg programa za povratak, a što su učinili za Bošnjake i Srbe, nego su i izravno sprječavali ostvarivanje već ugovorenih projekata zajedničkog povratka u jedno ili drugo selo." Zato ne bi bilo loše razmisliti da se spomenutim predstavnicima UNHCR-a, EU-a i OESS-a kupe odore s kukastim križevima, da se zna s kim imamo posla.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
YambrusicIz tjednika Fokus, donosimo razgovor novinara Marijana Majstorovića s dr. Edwardom Slavkom Yambrusicem međunarodnim pravnim ekspertom, rođenim 1938. godine u Americi, a porijeklom iz Hrvatske, točnije iz okolice Garešnice. Njegova tvrtka AMCRO-INTERNATIONAL radi na području investicija, financijskih dogovora, arbitraža s ciljem da na neki način, kako kaže, napravi most između Amerike i Hrvatske, kako bi što više američkog kapitala došlo u Hrvatsku. Iz dugog i zanimljivog razgovora izdvajamo: "Hrvatski zemljopisni položaj upućuje na logičan zaključak da nitko razuman ne će biti protiv njezina integriranja u EU. S druge strane, s povijesnog gledišta odnosi između RH i SAD se vide kao dobri odnosi. Međutim, ti odnosi nisu praktično iskorišteni pogotovo u gospodarskom smislu, a da ne govorim o onom političkom. Hrvatska bi zaista morala razmotriti taj članak 98. čijom primjenom SAD od drugih zemalja traži zaštitu svojih državljana. Na žalost, Hrvatska se danas našla u situaciji da nije u stanju zaštititi svoje građane od nekih utjecaja izvana".
Add a comment Add a comment        
 

 
NiceIz Jutarnjeg lista prenosimo razgovor s haaškim tužiteljem Geoffreyem Niceom, koji je na sudu u Haagu vodio najvažniji postupak protiv Slobodana Miloševića. Nice govori o zakulisnim igrama oko samog suđenja te o ulozi koju je svojim politiziranjem suda u cijeloj priči odigrala bivša glavna tužiteljica Carla del Ponte: "Nisam u stanju izreći neko jasno stajalište o njezinoj zasluzi za predaju ili izručenje nekih optuženika. Ne znam koliko je ona zaslužna za to, a koliko je to rezultat drugih okolnosti. Što se tiče unutarnjeg rada u Uredu, objasnio sam vrste problema na koje sam naišao. No, bilo je i drugih problema gdje je ona više djelovala kao netko tko radi što joj se kaže, a ne kao pravnik koji se mora pridržavati profesionalnih standarda. To je kao da imate bolnicu s profesionalnim liječnicima kojima netko tko nije liječnik govori kako da rade". Mi bi dodali da obično u bolnicama liječnici odgovaraju za propuste učinjene pacijentima, a to što im govori netko tko nije liječnik se nikoga, a pogotovo pacijenata, ne tiče. 
Add a comment Add a comment        
 

 
LambricheFrancuska književnica Louise Lambrichs nedavno je u Zagrebu objavila knjigu "Vukovar nikad nećemo vidjeti". U međuvremenu krajem studenoga knjiga je predstavljena u Vukovaru i Zagrebu. Tim je povodom razgovarala i za Hrvatsko slovo. Iz razgovora izdvajamo: "Suditi svima kao zaraćenim stranama koje bi bile jednako odgovorne, pokazuje zapravo jedan oblik iskrivljavanja kakvo u rasuđivanju međunarodnih pravnika dosta često srećemo. Trebalo je suditi glavnim krivcima za izbijanje rata, kao i u Nürnbergu, a ostali narodi trebali su sami suditi svojim zločincima. Tako bi hrvatsko, bošnjačko i srpsko stanovništvo, ono koje ne prešućuje činjenice, imalo osjećaj da je minimum pravde ipak zadovoljen. Bilo bi kritika, naravno, kritika je sama esencija mišljenja, no ono temeljno bilo bi označeno, služilo bi kao putokaz i omogućilo bi mladim generacijama da razvijaju svijest o toj povijesti. No dogodilo se suprotno. Suditi napadnutima prije nego što osudiš napadača, što je to?"
Add a comment Add a comment        
 

 
Davor Ivanković i Vladimir ZagorecPrenosimo iz Večernjeg lista razgovor što ga je s generalom Zagorcem u Beču vodio Davor Ivanković. U njemu Zagorac vrlo koncizno i konzistentno s do sada poznatim činjenicama opisuje kako je od svjedoka protiv otmičara svoga sina postao najtraženija osoba u Hrvatskoj, spominjući podrobnije veze između Petrača i predsjednika Mesića. Ukazao je također na nama dosta očiglednu činjenicu kako se ne bi smjelo poigravati s imenima onih pojedinaca i država koje su bili uključene u naoružavanje Hrvatske suprotno embargu UN-a. Tako na pitanje zašto kupnja oružja mora ostati državna tajna Zagorec odgovara: "Zato da se zaštite države i osobe koje su nam omogućile da dođemo do oružja u vrijeme međunarodnog embarga. Da li su to, primjerice, Austrija, Argentina, Vatikan, Njemačka, Švicarska, Rusija, to je potpuno nebitno. Činjenica je da Mesić, otac i sin Perković, Nobilo i cijela ta ekipa žele kriminalizirati sve što je Hrvatska, Tuđman i što smo svi mi skupa s njima tada radili. Eto, izgleda da je taj rat bio samo naš, a ne i njihov.". U svakom slučaju, radi se o dugačkom razgovoru u kojem ozbiljnost argumentacije znatno nadmašuje bilo što što se moglo čuti od predsjednika Mesića. No, isto tako, treba imati na umu kako to u današnjoj Hrvatskoj ništa ne znači.
Add a comment Add a comment        
 

 
Drago KrpinaU proteklim smo tjednima u više navrata na našem portalu donijeli članke koji su se odnosili na izborne programe stranaka, a vezano uz nadolazeće nam parlamentarne izbore. S portala Hrvati AMAC donosimo u nastavku opširan razgovor s našim članom Dragom Krpinom, koji se nakon privremenog političkog «umirovljenja» ponovno aktivirao i kandidirao za zastupnika u Hrvatskom saboru. Internetske stranice njegove nezavisne liste dostupne su na adresi dragokrpinanezavisnalista.com.hr. U razgovoru za portal Hrvati AMAC Krpina iznosi svoje mišljenje o trenutnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj, razrađuje svoja rješenja, ali i uspoređuje HDZ kakav je bio za vrijeme Tuđmana, te onaj današnji pod vodstvom Ive Sanadera: «Današnje vodstvo HDZ-a na čelu sa Sanaderom ima dva lica. Prema svojim inozemnim patronima hine neupitnu odanost demokraciji i načelima legalnosti. Unutar stranke ponašaju se suprotno. Sanader je u HDZ-u proteklih godina izvršio dvostuki, programski i statutarni, puč. Programski puč ogleda se u tom što politika koju on provodi nije posljedica rasprave i demokratske odluke unutar stranačkih tijela već njegova gruba samovolja koju iz osobnih, karijerističkih ili materijalističkih razloga podržava jedna uska skupina klimoglavaca. Nikad ni jedno stranačko tijelo nije donijelo odluku o radikalnoj promjeni stranačke politike niti se unutar stranke uopće o tako čemu ikad raspravljalo. Sanader odluke o svemu donosi sam i to na način da slijepo izvršava i najbizarnije zahtjeve koji se Hrvatskoj upućuju s raznih inozemnih adresa».(mmb)
Add a comment Add a comment        
Pet, 13-12-2024, 16:49:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.